Goran BregovićPosljednjih dva-tri mjeseca po regionskim internetskim portalima proširila se vijest o tome kako je jugoslavenska SDB kontrolirala i kreirala jugoslavensku r'n'r scenu. Jugonostalgičari su je proglasili glupošću, a poklonici najrazličitijih teorija urote objeručke prihvatili. A sve je počelo na portalu ''Urbana Srbija'' tekstom Velika zavera YU roka''. Njihova je redakcija dobila mail izvjesnog Živana Velisavljevića, navodnog ''službenika DB Jugoslavije'', u kojem se ovaj ispovjedio kako je kreirao događanja na lakoglazbenoj sceni. Velisavljevićeva priča je prilično nategnuta, no urnebesno zanimljiva, pa i duhovita. Ide otprilike ovako: na poticaj Stane Dolanca, koji je uočio da je CIA uz pomoć kontrakulture uspjela otupiti revolucionarnu oštricu mladeži na Zapadu, osnovan je odjel pri SDB sa sličnom namjenom; na čelo odjela imenovan je spomenuti Velisavljević i odmah se pristupilo operaciji ''Miljacka''.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Igor MandićIskreno, ne da mi se polemizirati s Igorom Mandićem. Nije da se bojim proslavljenog polemičara koji se nije bojao ni na Krležu udariti. Doduše, kad je ovaj bio već mrtav. Ali nije mi ni sasvim svejedno, ipak Igor piše za glasilo moćnog člana vladajuće koalicije. A vlast je vlast! Mogu, recimo, Hrvatskom slovu ukinuti i onu crkavicu što mu je daju, pa i to dodijeliti Novostima. Da se Mandiću, Ivančiću, Čuliću i ostaloj nostalgičnoj družini nađe pri ruci kako bi mogli redovitije skoknuti do Ade Ciganlije. Valja njegovati staze ''bratstva i jedinstva''. Ali kad je već navalio, neka mu bude. U Novostima od 26. ožujka u tekstu pod naslovom ''Život satkan od finesa (još jednom, u spomen na Momu Kapora)'' Mandić se opet obrušio na mene, već po drugi put u razmaku od samo tjedan dana, tobože braneći pokojnoga Momu Kapora. Smisao moga teksta o Kaporu na koji se Mandić navezao bio je otprilike sljedeći: Kapor kao ''laki'' pisac iz susjedne države za suvremenu hrvatsku javnost jednostavno nije dovoljno relevantan da bi mu se posvećivala znatnija pozornost, a ako se to ipak čini, onda bi bilo korektno navesti i njegovu privrženost politici koja je izvršila krvavu agresiju na našu zemlju. I sada me Mandić pokušava, usput me nazivajući nenačitanim i neobaviještenim, uvjeriti kako Kapor nije ''četnikovao'' te kako se još za vrijeme Miloševićeve vlasti družio s opozicionarima i nekom talijanskom groficom i bio duša od čovjeka.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

FeralFali mi pomalo propali Feral Tribune. Tamo u jednoj rubrici engleskog naziva objavljivali su brižno prikupljene misli autentičnih hrvatskih intelektualaca. Kako prikupljači bjehu više revni negoli pametni, znali su i omanuti te kao izabranu donijeti i poneku sasvim prosječnu ili čak bezvrijednu misao. No veći dio njihova prikupljenog materijala ipak predstavlja vrijedno blago. Nađe se tu Zidića, Aralice, Pečarića, Ivkošića, Kovačevića, a, bogme, i pokoja moja lijepa rečenica. Feral je uglavnom bio huškački, orjunaški list, no zbog te rubrike kod mene su uvijek imali određeni bonus. Stoga se nisam veselio kad je bešćutni kapitalizam pregazio taj relikt komunizma s ''ljudskim licem''. To što je to ''ljudsko lice'' mnoge podsjećalo na lice friško i nevješto obrijanog četnika, druga je stvar.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Rajko GrlićRiječi, kao i ljudi, imaju sudbinu. Riječ 'avlija' jedna je od prvih koje sam naučio, s kojom sam odrastao. Kada god bih krenuo na dvor, izišao bih u avliju. Tada nisam znao da je 'avlija' turcizam, a i da sam znao, ne bi mi to bogzna što značilo. Moj tadašnji doživljaj svijeta bio je nalik onome iz Borgesove pjesme Događaj u kojoj pjesnik pokušava uhvatiti prvotnost događaja, nastanak imena: To su bizoni rekoh. A ta riječ/ Ranije nije prošla mi kroz usta,/ Al osjetih da to je pravo ime. Doduše, te prve riječi nisam izmišljao, upijao sam iz okoline, ali prvotnost doživljaja bješe tu. Sjajna i intenzivna kao u zoru vremena. Avliju je, svejedno, potisnulo dvorište. Riječi su i inače zadobile slojevitost. Poput glavice luka. Ljuštiti ih često nije ugodno. Oči suze, a na kraju nakon zadnjeg sloja uvijek dobiješ prazninu, ništa. Koje je, ako me moje davnašnje iščitavanje taoističke literature ne vara, u središtu svega. Tako da čovjek s vremenom postane zahvalan riječima koje je pogubio usput, odrekao ih se, zanemario. Jer kada im se vrati, otkrije u njima djelić one prvotnosti, onu jezgru u kojoj je bizon bizon jer drukčije ne može biti.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Momo KaporNe znam zašto, ali nijedan roman Mome Kapora nisam uspio pročitati do kraja. Iz nekog razloga tzv. ''proza u trapericama'' nije mi sjedala. Znam da moj ukus nije mjerilo i da se o ukusima ne raspravlja, spominjem ovo samo stoga što sam se nemalo iznenadio kada sam potkraj devedesetih u Ukrajini otkrio da Momo Kapor uživa status kultnog pisca. Upoznao sam serbisticu Nataliju Čorpita, predavačicu ''srpskohrvatskog'' u Lavovu, simpatičnu ženu u kasnim tridesetim, neudanu, dokraja posvećenu srpskoj književnosti. Predstavljena mi je kao ''žena koja je prevela Kapora''. Ne vrijedi to opisivati, trebalo je to čuti. Zamislite da vam netko predstavlja Matu Marasa kao ''čovjeka koji je preveo Shakespearea'', jeste, e sada zamišljeno poštovanje i oduševljenje u tom glasu podignite na n-tu potenciju – i to je otprilike to! Dodamo li k tome da se pred vama ne nalazi postariji gospodin, nego ljepuškasta žena u najboljim godinama, prevoditeljica 'proze u trapericama' u čijim se trapericama nazire puno više poezije negoli proze – dojam će, mislim, biti potpun.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Savudrijska vala1982. izbio je, po ondašnjem jugoslavenskom mnijenju, pomalo čudan rat. Zaratile su Argentina i Velika Britanija oko Falklandskih otoka. Bilo mi je tada tek dvadesetak godina i svjetska politika me nije previše zanimala pa sam, kao i većina mojih vršnjaka, zaključio da se tu više radi o britanskom spašavanju časti i principijelnoj obrani imperijalne slave negoli o stvarnom britanskom interesu da pod svojom vlašću zadrži nekoliko polupustih otoka i ''dva-tri stada ovaca''. Takvima su naime bili ovdašnjoj javnosti predstavljeni Falklandski otoci. Kad se toga sjetim, odmah mi bude jasno zašto je na danas na tribinama gdje se govori o politici publika redom starija od pedeset. Mlade zanimaju neke druge stvari, priča o politici, ukoliko nije poziv na revoluciju, čini im se dosadnom.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Porezne mukeIspunjajući ovih dana prijave za povrat poreza, svaki se od nas s prosječnom godišnjom zaradom mrštio na sve one ''tisućice'' koje nam je država tijekom godine uzela na ime poreza. Još više nas je rezignirala svota koju smo dobili na ruke. Ona kolona s odbijenim porezima bar nas je ispunjala nekom važnošću, tepala nam da smo poštovanja dostojni građani jer se i našim novcima puni državna riznica. Porezni obveznik, kako to gordo zvuči! - rekao bi danas Gorki. No cifre neto dohodaka vraćale bi nas u stvarnost, neumoljivo nas podsjećajući da smo sitne ribe, roblje rada. Statistička stavka, bez boje, okusa i mirisa. Eh, po pitanju mirisa još smo nešto i poduzeli, nije da nismo. Slobodna Dalmacija je naime nedavno objavila rezultate ankete među hrvatskim liječnicima zaključak koje je bio: Hrvati su prljavi i smrde. No što se ostaloga tiče, ne uspijevamo svoje nezavidno stanje promijeniti.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Jutarnji list''Jutarnji list'' ne posustaje u svojoj kampanji protiv bosanskohercegovačkih Hrvata. Na desetke članaka u posljednje vrijeme u tim novinama ciljano smjeraju na izazivanje animoziteta kod Hrvata iz Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Kuljiš, Tomić i drugi autori ogledali su se višekratno u tom žanru raspirivanja mržnje. Najnoviji primjer tog novinarstva je članak Svaki drugi Hrvat ukinuo bi pravo glasa dijaspori od 19. veljače. U članku se - pozivajući se na Pulsovo istraživanje, ali i Hannesa Swobodu – sugerira kako je potrebno ukinuti pravo glasa hrvatskim državljanima izvan Hrvatske. Rasprave na forumu koje se nadovezuje ne takve tekstove nepatvoreni su festival mržnje, rasizma i netolerancije. Administrator u takvim slučajevima izljeva mržnje prema Hercegovcima, naravno, ne reagira.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Andrija HebrangU Hrvatskoj logika nije na cijeni. Izjave koje su sprdnja s elementarnom logikom čujemo od naših javnika gotovo svaki dan. Prednjači, naravno, odlazeći Mesić, ali ni drugi puno ne zaostaju. Čitam tako na jednom hercegovačkom portalu da je Hebrang optužio Hercegovce za gubitak izbora. Hebrangov znanac zagrebački odvjetnik Mate Knezović razmijenio je s njim nekoliko SMS poruka povodom pripreme zakona o brisanju dvostrukog prebivališta. Nakon što su ga zapanjili Hebrangovi odgovori ustupio je tu prepisku portalu Poskok i ona je objavljena. Za vjerovati je da je prepiska autentična, jer su obojica sudionika poznata javnosti, a nijedan se od njih službeno nije ogradio od onoga što Poskok donosi kao ekskluzivnu vijest.(D.Pešorda)

Add a comment        
Čet, 21-11-2019, 17:00:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.