Hrvatska je od svog nastanka raspolućena država, odnosno društvo. Onih Tuđmanovih ''dvadeset posto koji Hrvatsku nikada nisu željeli'' pokazali su se kao žilava prepreka njezinom normalnom funkcioniranju. Poznato je, naime, da se čak i skupine koje čine od 10 do 15% u ukupnoj populaciji, mogu nametnuti kao odlučujući čimbenik u upravljanju nekim društvom ako su dobro organizirane i imaju određene startne prednosti nad ostatkom društva. (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
 

 

Priča o vlaku ima sve elemente teatra apsurda. Nejasno je zašto je uopće vlak s izbjeglicama i hrvatskim policajcima ušao na madžarski teritorij, a još je nejasnije zašto su u Vladi i policiji osjetili potrebu da se toliko blamiraju oko njegova povratka. Cijela ta buka oko vlaka isforsirana je od strane hrvatske vlasti s jednim jedinim ciljem – zaoštriti odnose sa susjednom Madžarskom. U tome besmislenom zaoštravanju Hrvatska može samo izgubiti, kao što je izgubila i u nedavnome inaćenju sa Srbijom oko zatvaranja granica. (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
 

 

Mandić spominje ''desetine kojekakvih pravopisa...'' u Hrvatskoj. Istina je pak da su koliko-toliko relevantna tek tri: Londonac u različitim verzijama i ponekim dodanim autorom, Matičin i Silić – Anićev pravopis. Mandićev odnos prema brojkama je pomalo istočnjački, od dva-tri bez problema pravi mnoštvo, a prema činjenicama ćosićevski. Zato ga i nazvah ''starim jugolašcem''. No, budući da se deklarirao Hrvatom, štoviše Hrvatinom, dopuštam da se može nazvati i kroatolašcem ako mu tako više paše. (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

Primjer Orbanove Madžarske pokazuje nam da se vlastitu zemlju može uistinu voljeti i unaprijediti, da političari ne moraju biti bezočni manipulatori i hulje. Pred Karamarkom je velika prilika da Hrvatsku učini boljom i uspješnijom zemljom. Uspije li u tome, ostat će zapamćen kao prvi državnik u Hrvatskoj nakon Tuđmana. Ne uspije li, bit će samo još jedan u nizu onih koje ćemo nastojati što brže zaboraviti. O mogućnosti da aktualna vlast izbori još jedan mandat, ne želim ni nagađati. (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
 

 

Nije problem što Boban ''kida na lijevo čak'', problem je način na koji to čini. Za malo naklonosti određenih krugova, za koje valjda drži da mu mogu pomoći u intelektualnoj afirmaciji, izlaže poruzi sve što je dosada bio i činio. Tako će najviše naškoditi samomu sebi, a Milanovićevu izbornom rezultatu, procjenjujem, neće bitno pridonijeti. (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

Drzne li se netko posumnjati u na brzinu sklepani stereotip o ''jadnim izbjeglicama'' i posumnjati u njihovo pravo da rade što hoće i idu kamo hoće, nastradat će. A to nije ništa drugo do izokrenuta fašistička logika. Kao što u toj optici nijedan Židov nije mogao biti dobar, tako ni po ovoj novokomponiranoj logici nijedan imigrant ne može biti loš. (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
 

 

Prvo se treba riješiti aktualne vlasti koja se pokazala izvanredno umješnom i maštovitom u nanošenju štete Hrvatskoj. Drugo, potrebno je ponovo osvijestiti i učvrstiti granice, osobito one prema Balkanu. Treće, nužno je oživotvoriti Predsjedničinu ideju o uspravnici Jadran-Baltik. Četvrto, u nesigurnim vremenima treba se osloniti na vlastite snage i gledati vlastiti interes, što znači ne čekati da se naši problemi riješe na razini EU jer nam njihova rješenja, ako ih i bude, gotovo sigurno neće odgovarati. (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

Julienne BusicSvojim životom i radom Julienne Eden Bušić, rodom Amerikanka, a izborom Hrvatica, zadužila je Hrvatsku, no Hrvatska joj se za sada nije odužila na adekvatan način. Njezina imena nema u raznim izborima osobe godine, nema ga kada se dijele književne nagrade ili društvena priznanja. Naprotiv, u takvim prigodama obično se barata imenima nekih besprizornih ljudi koji su veći dio svoga mizernog života uložili u nanošenje štete Hrvatskoj. (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
 

 

Početkom tisućljeća prognozeri, analitičari, istraživači trendova, butkovići, škegre, sanaderi, mačeci, macani i ostali manipulatori tvrdili su da su naša budućnost Europa, slobodno tržište, ljudska prava, slobodan protok svega i svačega. Tko god se usudio štogod posumnjati, ekspresno je isključen iz bilo kakve ozbiljne rasprave, proglašen natražnjakom, čudakom, teoretičarom urote i slično. Danas vidimo gdje smo i što nam se događa, ali oni ne posustaju. Zoran Milanović čak slavodobitno klikće kako smo izašli iz krize. Ja se pak pitam zašto smo u krizu uopće i upadali kada je sve bilo tako bajno zamišljeno i odvijalo se upravo onako kako je zamišljeno? (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
Uto, 26-01-2021, 17:23:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.