Mogao bih navesti još sijaset primjera da hrvatski intelektualci ne šute, ali mislim da to nije potrebno. Problem se u nečemu drugom. Oni intelektualci koje se pripušta medijima pjevaju naručenu pjesmu. Onu koje vole čuti lijeve uši. Ostali se ekspresno isključuju iz te elitne zajednice. Kao što su isključeni ili marginalizirani Vukman, Jović, Dujmović, Pečarić, Tomac i brojni drugi. Da i ne govorimo o velikim piscima kao što su Aralica i Novak. (D. Pešorda, HS)

Add a comment        
 

 

Amerika Rusija3Naravno, pod ovim naslovom pisat ću Crnoj Gori i Ukrajini, a čemu bih drugom!? Naime, prije izvjesnog vremena objavljen je moj članak Parada ponosa u Podgorici na portalu HRsvijet.net. Članak nije bogzna što, ali naslov je dobar. Moj prijatelj, bivši diplomat Đuro Vidmarović, na članak je reagirao člankom Ruska agresija na Ukrajinu nije izazvana Putinovom skrbi za moralnu krepost Ukrajinaca na portalu HKV-a. Zamjerio mi je što Rusiju izjednačujem s ''krijepošću'', a Zapad s Amerikom, dakle zlom. Premda ja to nigdje nisam napisao.(D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

8fa2481ba71fb98621b00e80fbee39b2a7c75a3f c45294c9eed9ae667d90f68f2354ad4a590a5bc3 articlemainRiječ je o kapitalnom djelu koje će bez sumnje zauzeti značajno mjesto u recentnoj hrvatskoj književnoznanstvenoj produkciji i, nadam se, potaknuti obnovljeni interes za Matoša koji nam i danas, sto godina nakon svoje fizičke smrti ima što reći o sebi, o nama, o Hrvatskoj koju smo, barem ja tako mislim, brzopleto utopili u novoj uniji, o svijetu u kojemu živimo i o vječnom vraćanju istih tema i dilema. (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

Što zaključiti nakon ove kratke analize Mandićeva otvaranja duše beogradskim Večernjim novostima? Ništa posebno, Mandić kao Mandić! Međutim, trebala bi u hrvatskoj kulturnoj javnosti – kako onoj kroatocentričnoj, tako i onoj sklonijoj kozmopolitizmu – konačno sazreti stav da zadrti nacionalizam i šovinizam svoje zagovaratelje diskreditira i intelektualno i ljudski. Stoga je Mandiću, ukoliko nismo licemjeri, mjesto na marginama književnosti. Jugoslavenske, naravno. (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

THOMPSONPrenosimo osvrt Damira Pešorde na knjigu "Hajka na Thompsona" akademika Josipa Pečarića. Iz osvrta izdvajamo:". Pečarić je dobro prepoznao da upravo Thompson u svojim jednostavnim ali moćnim stihovima najbolje pogađa hrvatsko narodno bilo, snove i rane, nadanja i strahove hrvatske duše. Jer, budimo iskreno, hrvatstvo danas nema drugog pjesnika osim Marka Perkovića". (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

Živa glavaJedna od specifičnosti suvremene hrvatske kulture jest i to da se dosada gotovo isključivo negativno odredila prema nedavno završenom ratu. Zato je valjda i bilo potrebno da se nađe jedna Amerikanka, Hrvatica po vlastitom izboru a ne po rođenju, da bi jednoj od najmučnijih tema nedavnog rata pristupila ideološki i nacionalno neopterećeno, ljudski angažirano, literarno suvereno. Riječ je, naravno, o Julienne Eden Bušić i njezinom najnovijem romanu Živa glava.(D.Pešorda, HL)

Add a comment        
 

 

Benjamin Tolić''Kraj neovisnosti'' treća je knjiga svojevrsne nenamjerne trilogije. Kažem nenamjerne jer autor pišući ''ogled o naciji i državi'' s posuđenim naslovom ''Tko smo mi?'' vjerojatno nije imao u planu njezin nastavak u obliku dviju knjiga, ''Sanaderova dionica'' i ''Kraj neovisnosti''.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Dražen BudišaPrvu preobrazbu Budiša je doživio potkraj devedesetih pristavši s Račanom tikve saditi. I dok su tikve cvjetale, Budiša je namagarčen i istjeran iz 'šestice'. Malko se durio, ali Jozi Radošu i Goranu Graniću nije bio dorastao. Onda 'šestica' na izborima otišla k vragu, a televizijske ekrane i srca Hrvata osvojio je nasmiješeni čovjek s ''jamstvenom karticom'' na kojoj je narodu bilo zajamčeno pet ciljeva koje će taj čovjek za četiri godine 'ispuniti'.(D.Pešorda, HL)

Add a comment        
 

 

medijiDa, u Hrvatskoj je jedina preostala industrija industrija laži. Medijske i političke, u biti nerazdjeljive. EPH je najuspješnija tvornica te vrste, ali ni ostale medijske kuće puno ne zaostaju, naročito HTV i Večernji list. Radnici u tim tvornicama međutim nisu ni nalik bodrim ''maljčikima'' iz spomenute pjesme beogradskih ''Idola''. Onako, više se furaju na Danteove likove.(D.Pešorda, HL)

Add a comment        
Ned, 16-02-2020, 21:23:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.