Početkom tisućljeća prognozeri, analitičari, istraživači trendova, butkovići, škegre, sanaderi, mačeci, macani i ostali manipulatori tvrdili su da su naša budućnost Europa, slobodno tržište, ljudska prava, slobodan protok svega i svačega. Tko god se usudio štogod posumnjati, ekspresno je isključen iz bilo kakve ozbiljne rasprave, proglašen natražnjakom, čudakom, teoretičarom urote i slično. Danas vidimo gdje smo i što nam se događa, ali oni ne posustaju. Zoran Milanović čak slavodobitno klikće kako smo izašli iz krize. Ja se pak pitam zašto smo u krizu uopće i upadali kada je sve bilo tako bajno zamišljeno i odvijalo se upravo onako kako je zamišljeno? (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
 

 

Na makedonskoj granici jesu svojevrsna bitka dvaju svjetova. Poraz u toj bitci po Europu mogao bi biti katastrofalniji od poraza u bitkama na Marici, Kosovu, Krbavskome polju, Mohačkome polju itd. Dok god se Europa gradi slijepom i cijeloj toj stvari pristupa isključivo kao humanitarnome i izbjegličkome pitanju, gubit će ''bitku'' za ''bitkom''. Na kraju će biti osvojena, razrušena, gospodarski upropaštena... (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

S obzirom na činjenicu da policija već mjesecima ne uspijeva pronaći crtače s Poljuda, postavlja se razložno pitanje štite li državni organi te ljude koji žele zlo hrvatskom nogomete? Naime, pronaći počinitelje na stadionu koji je pokriven kamerama i kojem pristup ima ograničen broj ljudi, trebao bi biti razmjerno lak posao za svaku policiju. No, za hrvatsku policiju očito nije. Nekako predmnijevam da počinitelji nikada neće biti pronađeni, barem ne dok se ne promijeni vlast... (D. Pešorda, HS)

Add a comment        
 

 

Ovog ljeta sam, na žalost, imao prigodu upoznati i jednu drugu stranu Zadra. Zadivila me brzina i organiziranost ekipe na Koronarnoj pod vodstvom doktora Dražena Zekanovića. Spašen mi je život. Mogu izreći samo riječi pohvale na račun liječnika i ukupnoga osoblja Odjela kardiologije Zadarske bolnice. Ipak, moram posebno istaknuti doktora Marina Bištirlića. (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

Kako je uopće došlo do toga da pod sumnju padne sam identitet hrvatske književnost? Kao i većina drugih hrvatskih paradoksa i taj je uvjetovan nesretnom hrvatsko-srpskom alijansom kroz dvije Jugoslavije. Ono što je počelo romantično panslavenstvo i naivni hrvatski kulturni imperijalizam skončalo je s posljednjim trzajima srpskog državnog hegemonizma. U skladu s onom o hrvatskoj kulturi i srpskom junaštvu, ni jedno ni drugo nije se pokazalo dovoljno snažnim da osigura funkcionalnu i koliko-toliko ujedinjenu zajednicu. (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
 

 

Niz loših poteza u sporu oko Savudrijske vale, na žalost, samo je jedna od pogrešaka koje je hrvatska politika počinila tijekom prvoga desetljeća 21. stoljeća. Takvih je poteza sijaset, a sada polako dolaze na naplatu dok zemlja sve više tone u sveopću depresiju. Krediti za autoceste, neracionalna prodaja i uništavanje strateških poduzeća, detuđmanizacija koja se pretvorila u dekroatizaciju, neosnovano regionalno uvezivanje svega i svačega bez jasnoga ekonomskog i političkoga interesa, jugoslavenizacija hrvatske kulture i medija. (D. Pešorda, HT)

Add a comment        
 

 

Nesretna ''fašizacija'' sastoji se od ''hrvatske krivnje'' u Drugom svjetskom ratu i kukastog križa na Poljudu, za kojega inače revna hrvatska policija ni nakon dvadesetak dana ne može otkriti tko ga je nacrtao. Tako je moguće fašizirati bilo koje društvo na kugli zemaljskoj – nacrtaš neki simbol i digneš graju! Sumnjivo je, doduše, da i čelnici HNS-a zdušno pomažu svojim neprijateljima! Toliko se posipaju pepelom da je to već pomalo degutantno. (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

S ovom novom Kovačevićevom knjigom dobili smo ozbiljno, poticajno i zanimljivo političko štivo, koje će i kada mu istekne ''kolumnistički'' rok zadržati stanovitu povijesnu, političko-filozofsku, pa i literarnu vrijednost. Suvremenicima knjiga može poslužiti kao dobar vodič kroz hrvatsku političku džunglu, ali i kao putokaz u, nadam se, ipak svjetliju budućnost. Autoru čestitam, a knjigu preporučujem. (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

Nova Pečarićeva knjiga naslovljena je Živjela nam antifašistička, tj. braniteljska Hrvatska. Iz samog naslova razvidno je da je Pečarić i te kako svjestan sklonosti jugofilne političke i medijske elite ideološkom etiketiranju u svrhu ušutkavanja i isključivanja protivnika iz političke borbe. Vraćajući im, da tako kažem, lopticu, Pečarić im pokazuje da je njihov razvikani ''antifašizam'' zapravo prikriveni fašizam i da su jedini istinski suvremeni antifašisti u Hrvatskoj branitelji koji su se suprotstavili agresiji srpskog fašizma na Hrvatsku. (D. Pešorda)

Add a comment        
Pon, 10-08-2020, 18:25:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.