Hrvatska diplomacija i Thompson 

 

Malo sam se gdje osjećao tako neugodno kao u diplomatskim predstavništvima bivše Jugoslavije. Nisam s njima imao loša iskustva, ali ih svejedno nikako nisam mogao doživjeti kao mjesta na kojima kao jugoslavenski građanin u kakvoj neprilici mogu dobiti zaštitu. Misija tih misija nije bila u tome da pomažu svojim građanima, nego da ih nadziru.

U hrvatske diplomatske misije ulazim bez nelagode, ali sa sve manje iluzija da su one tu zbog mene i ikoga od nas običnih državljana RH. Osobno mi nisu ništa uskratili, no kao služba i kao politika ipak djeluju kao da su im interesi hrvatskih građana zadnja rupa na svirali.

Primjerice, interesi hrvatskog građanina, pjevača i sudionika Domovinskog rata Marka Perkovića Thompsona. Taj je naš umjetnik pozvan na dobrotvorni koncert u Sarajevo, on je poziv prihvatio i sa sarajevskim se organizatorima iz Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva dogovorio da se koncert održi 10. 5. u dvorani Zetra. No, čim je objavljeno da će koncerta biti, javili su se glasovi (mostarskog muftije, iz bošnjačkih boračkih udruga i židovske zajednice) da bi bilo najbolje da koncerta ne bude. S argumentom da je pjevač nekad pjevao mračnu pjesmu, premda se pjevač od nje već milijun puta javno ogradio. Predbacili su mu i publiku koja ga voli, jer da je sumnjiva, premda su toj publici, i to njezinu najvatrenijem krilu, nekad pripadali i sami predbacivači.

Organizatori koncerta nisu htjeli odsutati, ali ni njegovi protivnici, pa se zametnuo pravi mali rat, u javnim medijima ocrnjivanjem hrvatskog pjevača, a onda i na sarajevskim ulicama lijepljenjem i uništavanjem plakata za koncert. Iako je plakatiranje bilo zakonito, a uništavanje plakata protuzakonito, “organi vlasti” nisu intervenirali.

Koncert je na kraju zbog prijetnji nasiljem ipak morao biti otkazan. Zašto hrvatskog državljanina na gostovanju u Sarajevu nije zaštitila beha-vlast, ne samo policijska, nego i politička, važno je, ali ipak drugorazredno pitanje. Jer prvorazredno je pitanje zašto se ni jednom jedinom riječju nije oglasilo hrvatsko diplomatsko predstavništvo u Sarajevu. Pod prozorima gg. Vrbošića i Cigoja ganjali su čestite hrvatske građane, a oni su se, prema direktivi iz Zagreba, pravili da ništa ne vide. Da su Marko Perković i don Ante Jelić u Sarajevu uhvaćeni s paketićem droge i strpani u zatvor, netko bi im iz našeg veleposlanstva sigurno priskočio u pomoć. Ali oni nisu narkomani, nego su sumnjivi dobrotvori i graditelji doma za siromašne đake, pa ih hrvatski diplomati ne smiju ni vidjeti.

Za razliku od Amerikanaca koji su nedavno iz zagrebačkog zatvora ekspresno izvukli svog vojnika koji je premlatio čovjeka, Hrvati su u Sarajevu držali svijeću nasilnicima nad hrvatskim pjevačem.

Josip Pavičić 
Večernji list

 

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Zadnji partiski sekretar izdavačke kućGuest 2007-05-25 14:09
Gospodin Josip Pavičić je zadnji partiski sekretar izdavačke kuće Vjesnik. Jako mutan, neodređen i nejasan tip. Sada dobiva Prostor u Večernjem listu. Većinski vlasnik Većernjeg lista je srpski kapital u Austriji.
Prijavi Administratoru
#2 Josip PavičićGuest 2007-05-25 14:31
Josip Pavičić rođen je 3. ožujka 1944. u Bjelovaru, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Bjelovaru a studij južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Završio je i dvogodišnju novinarsku školu u Zagrebu.

Kao novinar, kazališni i književni kritičar i jezični kroničar radio je u Studentskom listu ( 1964-68 ) , Večernjem listu (68-75) , Vjesniku u srijedu (75-78 ) i Vjesniku (78-91 ).

Od 1991. do 1994. i od 1997. do 2000. bio je lektor hrvatskog jezika na Institutu za prevoditelje i tumače Sveučilišta u Grazu (Austrija), a od 1994. do 1997. radio je kao lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu Janusa Pannoniusa u Pečuhu (Mađarska).

Godine 1994. sa suprugom Elizabetom , ekonomisticom, i kćeri Anom Marijom, profesoricom hrvatskog jezika i književnosti, osnovao je Nakladu Pavičić.

Član je Hrvatskog novinarskog društva, Matice hrvatske, PEN kluba i Društva hrvatskih književnika (u kojem je od 1989. do 1993. bio potpredsjednik) . Za svoje novinske tekstove dva je puta nagrađen nagradom Zlatno pero godine.

Stručne radove s područja književnosti i jezika objavljivao je u književnim i jezičnim časopisima u Hrvatskoj i Mađarskoj. Uredio je i pogovorima opremio knjige Veselka Tenžere, Ivana Aralice, Pavla Pavličića, Čede Price i drugih autora.

Napisao je šest knjige: Na zagrebačkoj partizanskoj fronti (s V. Stoparom), Zagreb, 1976; Novogovor, sociolingvistič ki ogledi iz svakodnevnog života jezika, Zagreb, 1982; Hrvatska gibanica, polemike i pamfleti, Zagreb, 1986; Dobacivanje pod krinkom, anonimna pisma, Zagreb, 1990; Ispod jezika, komentari o jeziku i Hrvatima, Zagreb, 2001; Roman o romanu Fukara, Zagreb, 2003.

Radi u Nakladi Pavičić kao glavni urednik.

hakave.org/.../
Prijavi Administratoru
#3 Partiski sekretar da ili ne ?Guest 2007-05-25 21:06
Gospodine Mislav, kada tako dobro poznaješ životopis gospodina JOSIPA PAVIČIĆA, molim te odgovori jasno i kratko; da li je Josip Pavičić bio zadnji partiski sekretar osnovne organizacije SKH -a izdavačke kuće Vijesnik ?
Prijavi Administratoru
#4 Ozna sve dozna!Guest 2007-05-26 00:18
Čim kakav Hrvat nešto suvislo (kritički) kaže o prošlosti odmah se nađe kakav jalnuš, papak... pa oderi, poseri, pljuj, kljuj...
Hrvatska posla! Kaže Pavičić je bio partijski sekretar u Vjesniku? Možda, nu u to ne verujem. Bilo je pre njega podobnih i srbalja "tušta i tma" za to mesto u Vjesniku. A ako je i bio, pa što onda? To je bilo onda pozitivno. Pa nije li navodni osnivač hrvatske držćave, F.Tuđman, bio partizanski koljač i srpski general ?
A št imamo danas, da u Saboru sjede ordinarni četnici (Stanimirović, Gajica, Pupovac, Arlović, Stazić, Opančićka i mnogi drugi, za ljudska prava se brinu u Zagrebu rezači ljudskih vratova kao Džakule i slični, o dječjim pravima s ebrine srpkinja iz Donjeg lapca, neka Jelavićka, prostitutke Sarnavke, Genovke i slične o moralima.... itd itd.
A Pavičić bio sekretar u Vjesniku! Nu!
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Paganini
  • preporod
  • 2 korisnika
  • 20 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal