O preporukama za izbor najboljeg predsjedničkog kandidata

Među kandidate za predsjednika Hrvatske, koji se preporučuju, treba ubrojiti prof. dr. Ivu Josipovića. U javnim medijima, a i na portalima se ističe da je kvalitetan kandidat vrhunskog obrazovanja, sveučilišni profesor, pravnik, glazbenik, ukratko europski tip. Pretpostavlja se da kao kandidat za hrvatskog predsjednika brani interese Hrvatske. Profesor Josipović je urednik Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu pod naslovom „Hrvatski pogledi na krivična djela“, izdanog na engleskom jeziku s naslovom originala :“Responsibility for war crimes, Croatian perspective-selected issues, 2005., Ivo Josipović ed.“ U Zborniku po opsežnosti dominira doprinos profesora Josipovića, u uvodu autor među ostalim navodi „ … Republika Hrvatska je država koja je izronila iz krvavog raspada bivše Jugoslavije…“ Ili kako stoji na str. 7 uvoda na engleskom jeziku: „Editor's Introdaction........ The Republic of Croatia, a state which emerged from the bloody breakup of the former Yugoslavia...“

Prilaže se odlomak iz originala: Možemo li se složiti sa takovom definicijom stvaranja demokratske Republike Hrvatske? Profesor Josipović šalje svijetu djelo na engleskom jeziku u kojemu se ne spominje agresija na Hrvatsku, niti razlika ratnih zločina agresora i zločina u ratu onih koji se brane. Pri tom se također niti jednom riječju ne dotiče osnovanosti odnosno opravdanosti optužbe da je operacija Oluja „zločinački pothvat“. To je očiti doprinos stavu tužilaštva Haškog suda, kojim se optužuje tadašnje rukovodstvo i renome cijele Hrvatske. Takav pristup može se jedino objasniti i željom autora I. Josipovića da u vrijeme kad je na engleskom jeziku objavljivao svoje stavove, od strane Haškog suda bude imenovan „prijateljem tog suda“ (takovim se uslugama stvara visoka osobna financijska korist dugoročno).

O sadržaju predsjedničke kampanje prof. dr. Ive Josipovića

Među istaknutim kandidatima za predsjednika Hrvatske, vrhunskog obrazovanja, je prof. dr. Ivo Josipović. U svojoj kampanji prof. Josipović ističe pravednost kao glavnu stavku svojega programa. U njegovoj biografiji se naglašava i dio pravničke karijere i aktivnosti u vezi s osnivanjem haškog tribunala. Prof. Josipović želi novu i pravednu Hrvatsku i tvrdi da je Hrvatska sada nepravedna država. Međutim, ako se hrvatskoj javnosti želi otvoreno predstaviti stavove ovako istaknutog kandidata, treba upozoriti i na propuste.

U Josipovićevom programu za pravednost nema stavki za borbu u interesu hrvatske države i pri haškom sudu, koji se nepravedno odnosi prema Hrvatskoj. U skladu s ugledom profesora stečenim značajnim aktivnostima pri osnivanju i djelovanju haškog suda za očekivati je njegovo suprostavljanje optužbi haškog tribunala da je operacija Ouja „zločinački pothvat“, što uključuje i optužbu tadašnjeg državnog rukovodstva. Također nije poznato da je prof. Josipović, bilo što učinio u neophodnom suprostavljanju nepravilnostima u sadašnjim procesima prema hrvatskim generalima. Nema o tome zapisa u njegovim publiciranim znanstvenim knjigama a niti u njegovim izjavama. Obrana od haških optužbi nije dakle u njegovom programu za pravednost u interesu Hrvatske, pa niti u njegovoj predsjedničkoj kampanji, unatoč nizu dokumentiranih argumenata, koji se u tu svrhu moraju iskoristiti.

U skladu s odredbom čl-51 Povelje UN-a Hrvatska je imala pravo poduzeti vojno-redarstvenu operaciju Oluja (Hrvatski nacionalni interesi i EU, str.273). Izvršavajući svoje ustavne obveze, poduprta odlučnošću cjelokupnog naroda u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta svoje države da se oslobode okupirani dijelovi Banovine, Like i sjeverne Dalmacije. Hrvatska je pri tom preuzela obvezu sprječavanja daljnje tragedije stanovnika Cazinske krajine i Bihaća. Hrvatska je tako doista spasila Bihać i Cazin i Goražde. Time je obveze, koje su preuzele postrojbe UNPROFOR-a faktički izvršila Hrvatska. Operacijom OLUJA su tako onemogućene još tragičnije posljedice od onih koje su se dogodile u Srebrenici i Žepi, a zbog kojih je Tadeus Mazowietski, izaslanik Europske zajednice i Ujedinjenih naroda za prava čovjeka, poštujući vlastita moralna načela, dao ostavku . U obrazloženju, Mazowietski navodi da ostavku podnosi zbog nedjelotvornosti UNPROFOR-a i licemjernosti međunarodne zajednice (22.srpanj 1995).

U izvješću specijalizirane institucije UN , pod točkom 93 se navodi : «Pad Srebrenice i Žepe doveo je do tragedije, gubitka života i ozbiljnog ugrožavanja ljudskih prava. Istodobno to je ozbiljno potkopalo vjerodostojnost Vijeća sigurnosti, glavnog tajnika i cijelog sustava Ujedinjenih naroda», a može čitati i iz priloženog teksta na engleskom, kopije dijela originalnog dokumenta.

Navedene dokumentirane činjenice trebale bi biti sastavni dio predsjedničkog programa i kampanje što u predstavljanju programa prof. Josipovića nije vidljivo.

Zagrebčanka