23. kolovoza – Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih autoritarnih režima

 

Daksa2. travnja 2009, je Europski parlament u Bruxelesu donio Rezoluciju o Europskoj savjesti u vezi s europskim totalitarnim režimima u prošlom stoljeću, određujući 23. kolovoza kao dan za komemoraciju svim žrtavama tih režima. Taj dan se u tekstovima, vezanim za Rezoluciju nazivlje engl. „A coimbined day of commemoration for the victims of nazism and communism“ ili u prijevodu „Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma“. Datum je odabran na spomen Protokola o nenapadanju između Sovjetskog saveza i Nacističke Njemačke, koji su potpisali Molotov i Ribbentrop 23. kolovoza 1939. Međutim, brzo nakon toga je uslijedila agresija zemalja potpisnica na Poljsku i njena podjela, što je označilo besmislenost donesenog protokola.

U tijeku 2009. ističe 20 godina od pada komunističke diktature u Srednjoj i Istočnoj Europi. U parlamentu je naglašeno da su osim žrtava Holokausta stradali i milijuni žrtava raznih narodnosti, koji su bili deportirani, zatvarani, mučeni i ubijeni za vrijeme navedenih totalitarnih i autokratskih režima tijekom 20. stoljeća, uključujući žrtve Holokausta.

Udruga "Daksa 1944/45", je uskladu s rečenom Rezolucijom Europskog parlamenta o Europskoj savjesti i totalitarizmu, u kojoj se apostrofira proglašenje 23. kolovoza kao Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih autoritarnih režima, odlučila javno progovoriti organiziranjem "Javne tribine", o potrebi da se u Dubrovniku, pa i u cijeloj Hrvatskoj na taj dan sjetimo svih žrtava navedenih režima, u želji da se priznanjem zločina, kajanjem i molbom za oprost dođe do konačnog pomirenja.

Ovo je isključivo apel Udruge da se nešto učini, tim prije što ta dubrovačka udruga njeguje uspomenu na žrtve sa otoka Dakse iz 1944.god.- žrtve totalitarnog i autoritarnog komunističkog režima.

Ovu obavijest donosimo, obzirom da o navedenoj rezoluciji Europskog parlamenta kao i o održavanju "Javne tribine“ u Dubrovniku nije bilo najava u našim medijima (dnevni tisak, HRT dr.), a niti se išta moglo pronaći što bi ukazivalo da se nešto planira organizirati od strane službenih vlasti. bilo gdje u Hrvatskoj. Za razliku od hrvatskih medija, na Ljubljanskoj televeziji je u nedjelju 23. kolovoza 2009. u 20 h u glavnim vijestima je kao udarni prilog u trajanju od oko 10 min bio emitiran izvještaj o Tribini „Europska savjest i totalitarizam“ u Dubrovniku.

Valja naglasiti kako je važno poštivanje Rezolucije Europskog Parlamenta, kao što je bitno da bude javno objavljena širokoj javnosti. Svjedočimo da se za Rezoluciju u javnosti nezna iako je prijevod teksta rezolucije bio objavljen u jednom od svibanjskih brojeva tjednika Hrvatsko Slovo. Nije potrebno dokazivati da razvoj sređenih političkih i gospodarskih prilika na području Hrvatske ovisi o skladnim međuljudskim odnosima, pogotovo nakon patnji i stradanja tijekom Domovinskog rata, od krajnjeg sjeveroistoka do krajnjeg jugoistoka Hrvatske, unatoč izvojevane pobjede. Osjećaj nepravde se u novije vrijeme u narodu povećava zbog degradiranja branitelja, zbog pojavljivanja primjene nepravednih ili dvostrukih kriterija tijekom međunarodnih pravnih postupaka Haaškog tribunala, zbog negativne gospodarske politike i dr.

Poštivanje Rezolucije o Europskoj savjesti postalo je još potrebnije nakon nedavnih otkrića novih poratnih masovnih stratišta 2. Svj. rata, u Sloveniji ali i u Hrvatskoj, za koja se još uvijek izbjegava imenovati odgovorne i počinitelje, a time se nepravda prema masovno ubijanima, bez pravnog postupka nastavlja i dalje. Baš te činjenice nanose i nakon više od 60 godina, trajnu patnju i razočaranje potomaka, prijatelja i sunarodnjaka svih žrtava u našoj zemlji.

 

Izvor informacija:
www.europarl.europa.eu.
dr. sc. Inga Lisac

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 JugomunistiCetina 2009-08-26 22:43
Naši se vlastodršci ponose svojom jugokomunističk om prošlošću i slave komunističke praznike. Očekivati da bi oni ili mediji pod njihovom ili stranom kontrolom ukazali na nužnost obilježavanja dana sjećanja na žrtve komunizma spada u domenu snova.
Umjesto toga oni svakim danom sve više ponižavaju hrvatski narod, vrijeđaju ga i uništavaju mi gospodarstvo i budućnost. Napredak se može očekivati tek s njihovim odlaskom sa svih razina vlasti, a kada će to biti teško je prognozirati.
Prijavi Administratoru
#2 PrijedlogProf. Lukšić 2009-08-27 11:20
U smislu Rezolucije Europskoga Parlamenta dajem na razmatranje slijedeći prijedlog:
(1)javno obilježiti sva grobišta i masovne grobnice žrtava građanskoga rata i socijalističke revolucije u Hrvatskoj (1941.-1945.)be z obzira na kojoj su strani poginule, te žrtava stradalih u jugosrbijanskoj agresiji na Hrvatsku (u obrambenome Domovinskom ratu);
(2) ukloniti sva javna obilježja kojima se veličaju događaji ili pojedinci iz građanskoga rata i socijalističke revolucije u Hrvatskoj (1941.-1945.), bez obzira o kojemu se vojnopolitičkom pokretu radilo.Svako isticanje jednih, a stigmatiziranje drugih strana u ratnome sukobu značilo bi odobravanje jednih zločina, a osuđivanje drugih;
(3) sva odličja i priznanje koja su pojedinci dobili u građanskome ratu i socijalističkoj revoluciji u Hrvatskoj (1941.-1945.) proglasiti ništavim i oduzeti im povlastice (np. odličja "narodnog heroja" Jugoslavije Radi Bulatu odgovornom za zločine u mjestu Krašić, ili generalu Đoki Jovaniću odgovornom za zločine pokolja ratnih zarobljenika i civila na području zagrebačke županije tijekom svibnja i lipnja 1945. Neoprostiv je zločin ubojstvo 60 djevojaka pitomica đačkoga doma na Preradovićevom trgu u Zagrebu samo zato, što su bile Hrvatice, za koji je zločin osumnjičen "narodni heroj" Đoko Jovanić);
(4) ukloniti sva obilježja i simbole koji veličaju lik i djelo nalogodavatelja komunističkih zločina J.B. Tita, te zabraniti sve oblike udruživanja na toj crti;
(5) iz udžbenika nacionalne povijesti i iz Ustava RH kao i drugih političko-pravn ih dokumenata izbaciti sve ideološke fikcije i povijesne krivotvorine, posebice one koje se vezuju za vojnopolitičke pokrete iz građanskoga rata i socijalističke revolucije (1941.-1945.) (npr. ZAVNOH).
Prijavi Administratoru
#3 Domovinski ratZagi 2009-08-27 12:24
Sadašnja hrvatska država počiva na temeljima drugog Domovinskog rata 1990.-1995. i svako pozivanje na N.D.H ili 'šumski' ZAVNOH nije u redu. Stoga prvenstveno treba isticati vrjednote ovog Domovinskog rata i herojski otpor hrvatskog naroda velikosrpskoj komunističkoj agresiji. Gdje su spomenici našim poginulim herojima Domovinskog rata, gdje su obilježja stradanja i pobjede?
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • 21 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal