Svaštara 
Kalkulator
Pacman
Udruga 
Upute
22.ožujka 2009., poslije nedjeljne pučke mise u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u župnoj dvorani, Hrvati ovog grada imali su prigodu pozdraviti, poslušati izlaganje i porazgovarati s Deanom Golubićem iz Zagreba. Ovaj mladi hrvatski entuzijast govorio je o (ne)prilikama i opasnostima u kojima se nalazi hrvatska država i hrvatski narod danas, krivnjom postojećih hrvatskih vladajućih struktura. Sva se moć slila u ruke malog broja ljudi (ponajviše iz bivšeg režima) koji rade što god hoće, a narod ni zakon im ne mogu ništa, dok srestva javnog priopćavanja vjerno služe plutokracije, a ne narodu. Stranačke razlike su samo deklarativne. Sve se vrti oko HDZ-a i SDP-a, a druge stranke su samo satelitići, čija vodstva mijenjaju stavove prema potrebi samo da bi se i oni mogli barem malo okoristiti. Sve je rasprodano što se može rasprodati da bi onaj mali postotak na vrhu mogao nacionalno bogastvo prebaciti u svoje džepove, a Hrvatska je u tolikom dugu da više ne može ni zajmove dobiti. Mladi gost je naglasio da je vrijeme za uzbunu, jer država, koju je hrvatski narod želio i za koju se borio toliko stoljeća i desetljeća, je u opasnosti, a hrvatski narod na rubu siromaštva, umjesto da živi u miru i blagostanju.
Radi takvih (ne)prilika u Hrvatskoj, Dean i nekolicina drugih entuzijasta, koji ne žele gledati kako hrvatska kola klize niz brdo i ništa ne poduzimati, utemeljili su „Pokret Nacionalni Demokrati“ da bi pokrenuli hrvatske mase, bez razlike na dob, zvanje, idologiju, stranačku pripadnost, te iz postojećeg beznađa, narod uzeo sudbinu u svoje ruke i krenuo prema boljoj budućnosti. Naglasio je da se hrvatski narod, ona ogromna većina mora probuditi, organizirati i uzeti vlast iz ruku moćnika koji su rasprodali i uništili sve što se moglo uništiti. Potrene promijene neće nikada doći od onih na vlasti. Prisutni su ne samo pažiljivo slušali Deanovo izlaganje i postavljali važna pitanja, nego su i pozdravili njegv idealizam, rad i utemeljenje Pokreta. Već odavno se među Hrvatima po svijetu očekuje da će netko u Hrvatskj konačno otpočeti mijenjati stvari nabolje. Nada je da će to doći odozdo, od naroda, a ponajviše od mladih. Prisutni su osjećali da bi Dean i njegov krug djelatnika mogao biti početak ostvarivanja takvih nada.
Deana prati Conner Vlakančić, američki Hrvat treće generacije, koji je odrastao blizu Chicaga, a da do unazad dvadesetak godina nije ni znao da je Hrvat. On je na koncu pozdravio prisutne i kroz suze govorio kako je on već u djetinstvu trebao biti dio ove hrvatske župe i zajednice, i da ga boli kad ne može pratiti naše razgovore, ali osjeća i dijeli našu ljubav za domovinu. Nažalost njegov djed, koji je doselio s otoka Cresa, nikad nije ni spominjao Hrvatsku ili učio svoju djecu i unučad hrvatski jezik. Zadnjih godina Conner je vrlo djelatan među Hrvatima, kao i u američkoj politici. 23. ožujka, Dean i Conner u Washingtonu su se sastali s raznim američkim političkim krugovima i ustanovama. Čini se da je najvažniji učinak Deanova susreta s Hrvatima u Chicagu bio oživljavanje nade. Upoznavši ovako mlada čovjeka, Hrvata i entuzijastu u prisutnima se obnovila nada da u Hrvatskoj ipak ima mladih momaka i djevojaka u kojima živi ljubav za domovinu i svoj narod, te da su spremni raditi za dobro svoje domovine. A vjerujemo da je i u Deanu ojačala nada i povjerenje da među iseljenim Hrvatima još tinja dosta energije koju su spremni utrošiti da bi vidjeli što ljepšu i napredniju svoju domovinu Hrvatsku.
Ante Čuvalo - Chicago
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća
Zadnje vijesti
- Razlozi za optimizam: Hrvati među vodećim darivateljima organa u svijetu .................(25. svibnja 2012.)
- Čačić i Linić o uštedama u javnom sektoru .................(25. svibnja 2012.)
- Josipović o izjavi da je "Vukovar srpski grad" .................(25. svibnja 2012.)
- Ham: Odluka o ukidanju Vijeća za normu hrvatskog jezika posve politička .................(25. svibnja 2012.)
- Pusić i Čačić se ne boje HDZ-ove "Vlade u sjeni" .................(25. svibnja 2012.)
- Karamarko predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a .................(25. svibnja 2012.)
KOMENTARI ČITATELJA
Hrvatski zbor
Na temelju naravnoga povijesnog i političkog prava hrvatskoga naroda, glede hrvatskog izvandomovinstv a zahtijevamo:
• Pismeno ( poštom ) pravo glasa, univerzalno za sve izbore ( predsjedničke, parlamentarne, lokalne, ...) kao što je nedavno izglasano u talijanskom Parlamentu.
• Dvadeset i pet mjesta u Hrvatskom Saboru, kako slijedi:
3 SAD,
3 Kanada
3 Australija i Novi Zeland
2 Južna Amerika
3 Njemačka
3 Ostala Europa (Švedska, Austrija, Švicarska, Francuska,...)
1 Južna Afrika
3 Hercegovina
2 Bosna
1 Vojvodina( Bačka, istočni Srijem... ), Kosovo
1 Crna Gora( Boka Kotorska )
Obrazloženje:
• Zato jer je hrvatski narod tijekom povijesti rascijepljen i zamalo uništen, osobito nakon godina 1918., 1945. i 1991. ;
• Zato jer su mnogi iselili zbog protuhrvatske politike provođene u Hrvatskoj;
• Zato jer se većina iseljenika ili njihovih potomaka želi vratiti u Republiku Hrvatsku;
• Zato jer se žele vratiti i glasovati preživjeli s Bleiburga i Križnih putova, kao i njihova djeca;
• Zato što bismo davanjem biračkoga prava ostali na crti pripadnosti europskoj zapadno krščanskoj civilizaciji;
• Zato što smo primali i primamo iseljenički novac;
• Zato da popravimo katastrofalnu demografsku stvarnost, koja je plod protuhrvatskoga djelovanja;
• Zato što su oteti mnogi dijelovi teritorija hrvatske države, osobito tijekom dvadesetoga stoljeća, na kojima su Hrvatima ugrožena temeljna ljudska prava;
• Zato jer su Hrvati izvan Republike Hrvatske dio jednog te istoga nedjeljivoga naroda, i jednoga od najstarijih naroda u Europi;
• Zato jer su iseljenici, i ekonomski i politički, neumorno moralno, materijalno i fizički pomagali obranu, oslobađanje i uspostavu Republike Hrvatske, kao države hrvatskoga naroda i svih manjina koje u njoj žive, a poštuju njezino ustavno uređenje;
• Zato jer su tijekom komunističke Jugoslavije pomagali i hranili hrvatske obitelji u domovini, a vani u svijetu zastupali hrvatske interese;
• Zato da zaustavimo i spriječimo daljnje razdvajanje, komadanje i fragmentaciju Hrvatske.
Hrvatski zbor smatra da među Hrvatima ne treba graditi nove «berlinske zidove», nego novo zajedništvo, utemeljeno na općem hrvatskom dobru.
U alarmantnoj demografskoj situaciji stvaranje povoljnih uvjeta povratka hrvatskih iseljenika, davanje prava biranja i prava izbora hrvatskim iseljenicima nema alternativu. To je obveza sadašnjega trenutka i sadašnjega naraštaja.
Oduzeto aktivno i pasivno biračko pravo, u postojećim okolnostima, predstavlja dodatnu potvrdu i prihvaćanje rezultata genocida, provedenoga nad hrvatskim narodom, nakon okupacija, osobito onih nakon godine 1918., pa do 1995. godine. Oduzimanje ili smanjenje aktivnog i pasivnog prava glasa dijelu hrvatskoga naroda može se u postojećim okolnostima smatrati protuhrvatskim činom. U vrijeme kada europske države uvode glasovanje i sudjelovanje iseljeništva u političkom životu matične zemlje, Hrvatska se i zbog svojih objektivnih okolnosti, mora priključiti tom nastojanju.
Smatramo da je «argument» za oduzimanje prava glasa izvandomovinsko j Hrvatskoj zbog «neplaćanja poreza» skrajnje nedemokratski, te da zaobilazi stvarne hrvatske prilike. Zato je potrebno podsjetiti na američki ustav, koji specifično isključuje negiranje izbornoga prava na temelju (ne)plaćanja poreza, što je vidljivo iz Amandmana 24, koji u cijelosti glasi:
Amendman XXIV, Američkog ustava(1964.)
Odjeljak 1. Glasačko pravo građana Sjedinjenih američkih država da glasuje u izborima bilo za predsjednika ili podpredsjednika , za senatora ili kongresnika ne će biti zanijekano ili uskraćeno od strane Sjedinjenih država, niti bilo koje ( savezne ) države zbog razloga neplaćanja bilo kojega poreza.
Odjeljak 2. Kongres će imati pravo i moć provesti ovaj amandman odgovarajućim zakonom.
Amendment XXIV(1964)
Section 1. The right of citizens of the United States to vote in any primary or other election for President or Vice President, for electors for President or Vice President, or for Senator or Representative in Congress, shall not be denied or abridged by the United States or any state by reason of failure to pay any poll tax or other tax.
Section 2. The Congress shall have power to enforce this article by appropriate legislation.
Pročelnik Zajednice za izvandomovinstv o Hrvatskoga zbora,DB
Pročelnik Zajednice za znanost Hrvatskoga zbora,Dr. DP
Predsjedatelj Hrvatskoga zbora,TN
i drugo, koje adresira MOGUCI POVRATAK Hrvata druge, trece,... generacije:
Erding, 12 svibnja, 2003.
Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Prof. Dr. Tihomil Maštrović
PREDSJEDNIK STRUČNOG VIJEĆA
Vukovarska 68
Zagreb
Prijedlog osnivanja novoga smjera na Hrvatskim studijima:
«Američki studiji» ( «American Studies» )
Jedan od najtežih i najbolnijih problema, s kojima se je suočio hrvatski narod, jest problem iseljavanja tijekom dugog niza desetljeća, koji je tijekom cijelog dvadesetoga stoljeća poprimio dramatične razmjere.
Imajući to u vidu, pred nama se danas u slobodnoj Hrvatskoj, postavlja novi problem: povratak Hrvata prvoga, drugoga, trećega ili bilo kojega naraštaja izvandomovinske Hrvatske, a posebno iseljenika iz prekooceanskih država, u prvom redu SAD-a, Kanade i Australije, ali isto tako iz Njemačke, te južnoameričkih država.
Nužni preduvjeti za povratak hrvatskih obitelji u domovinu Hrvatsku su:
• posao, kako bi obitelj bila samostalna, a na korist hrvatskom društvu;
• kuća, odnosno stan, kako bi obitelj imala gdje živjeti;
• zdravstveno osiguranje, kako bi se obitelj mogla liječiti;
• škola, odnosno fakultet, prema uzrastu djece iseljenika, koji se vraćaju u domovinu Hrvatsku.
U ispunjenju posljednjega uvjeta, Hrvatski studiji imaju povijesnu ulogu, pa i odgovornost, jer su jedini sposobni i voljni, od svih fakulteta društvenih znanosti pridonijeti povratku iseljenika.
Osnivanjem studija engleskoga jezika i američke povijesti, pod zajedničkim imenom «Američkih studija» ( «American Studies» ), otvorila bi se velika mogućnost organiziranoga povratka, te bi se iskoristio golemi intelektualni i financijski potencijal( novac uložen u učenje stranoga jezika ) djece naših iseljenika.
Diplomirani studenti smjera «Američkih Studija» mogli bi se uspješno uključiti u hrvatsko društvo kao nastavnici na srednjim školama, posebno gimnazijama, a na korist domovine Hrvatske. Očito da bi takvi svršeni studenti također bili vrlo kvalificirani za diplomatsku službu, s obzirom da su «nativ speakers» engleskoga jezika. Naša je dužnost, ali i zadovoljstvo, pridonijeti na svaki mogući način ostvarenju ideje o otvaranju «Američkih Studija» na fakultetu Hrvatskih studija.
Slični studiji za njemačko i španjolsko govorno područje trebaju biti organizirani usporedno ili poslije uspostave «Američkih Studija».
Pročelnik Zajednice za izvandomovinstv o Hrvatskoga zbora, DB
Pročelnik Zajednice za znanost Hrvatskoga zbora,
Dr. DP
Predsjedatelj Hrvatskoga zbora,
TN