Hrvati nikada ne će prihvatiti guranje u Balkan jer tamo ne pripadaju

U novinskim izvješćima o prvom službenom posjetu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović SR Njemačkoj, nije ostalo nezapaženo da su se njemački predsjednik Joachim Gauck i njegova hrvatska gošća koristili različitim odrednicama glede geopolitičkoga položaja Hrvatske. Joachim Gauck dva puta je uporabio sintagmu 'zapadni Balkan', a Kolinda Grabar Kitarović ustrajala je na odrednici 'jugoistočna Europa'.Pojam 'zapadnoga Balkana' u Gauck Josipovicnjemačkom političkoj terminologiji možda nije pejorativan, ali on za Hrvate znači svojevrsnu uvredu.

Njemački predsjednik, očito ni svjestan toga, pa je govorio kako je govorio, jer u protivnome bilo bi neshvatljivo, na razini skandala, da nekoga primaš u goste, a pritom ga podbadaš, da ne kažemo vrijeđaš. Pojam zapadnoga Balkana, koji se danas često rabi za definiranje geografskoga i geopolitičkoga položaja Hrvatske, u potpunoj je suprotnosti s načelima geografske regionalizacije Europe i s geografskom definicijom poluotoka. Podsjetimo, planina Balkan nalazi se u Bugarskoj i po njoj je svoje ime dobilo jedno široko zemljopisno područje bez ikakvoga utemeljenog razloga.

O tome je prije skoro četiri godine objavila vrlo instruktivan znanstveni rad Mirela Slukan Altić 'Hrvatska kao zapadni Balkan - geografska stvarnost ili nametnuti identitet?' (Društvena istraživanja, br. 112, travanj-lipanj 2011., Zagreb). Hrvatska znanstvenica tvrdi kako pojam Balkan 'ima dva posve različita značenja - geografsko, krajnje nedefinirano, i kulturološko, krajnje negativno'. Inače još je francuski geograf Andre Blanc dobro zapazio da pojam Balkan označuje problem, a ne regiju.

'Da je riječ o političkome, a ne geografskome pojmu, najbolje potvrđuje činjenica da Grčku, koja od svih tzv. 'balkanskih zemalja' ima najistaknutiji poluotočni položaj, nitko u međunarodnim odnosima danas ne definira kao balkansku zemlju', napominje Altić, dodajući da je zaslužan za proširenje pojma Balkan na širi prostor jugoistočne Europe bio njemački prirodoslovac Johann August Zeune (1778.-1853.) koji je u svojem djelu 'Gea' prvi upotrijebio izraz Balkanski poluotok.

Jovan Cvijić

'Tako je ime Balkana prošireno na područje čitave jugoistočne Europe pogreškom jednoga prirodoslovca', upozorava Politika'Da je riječ o političkome, a ne geografskome pojmu, najbolje potvrđuje činjenica da Grčku, koja od svih tzv. 'balkanskih zemalja' ima najistaknutiji poluotočni položaj, nitko u međunarodnim odnosima danas ne definira kao balkansku zemlju', napominje Altić, dodajući da je zaslužan za proširenje pojma Balkan na širi prostor jugoistočne Europe bio njemački prirodoslovac Johann August Zeune (1778.-1853.) koji je u svojem djelu 'Gea' prvi upotrijebio izraz Balkanski poluotok.hrvatska znanstvenica. Jer, s definicijom Balkanskoga poluotoka nisu se slagali ugledni geografi onoga doba Hermann Wagner, Theobald Fischer, M. I. Newbigen i Karl Albrecht Penck. Godine 1864. austrijski konzul u Turskoj, Johann Georg von Hahn, za isto područje uvodi kompromisni naziv Jugoistočnoeuropski poluotok (Suedostereuropaeische Halbinsel). Nije pritom naodmet spomenuti činjenicu, kad se Berlinskim kongresom Jovan Cvijicpočela mijenjati geopolitička slika Europe, pojam europske Turske izgubio je svoju funkciju, pa je valjalo naći novu geografsku odrednicu koja bi pokrivala taj isti dio Europe.

'Tada je, usprkos protivljenju znanstvenika, ponovno revitalizirano ime Balkanskoga poluotoka', tvrdi Altić. Osim toga, u revitalizaciji imena Balkana osobitu je ulogu imao srbijanski geograf Jovan Cvijić (1865.-1927.) Pojam Balkana sredinom 20. stoljeća rijetko se rabio, rješenje je nađeno u pojmu jugoistočne Europe, kako bi se izbjeglo negativno nasljeđe vezano uz ime Balkan.

No, padom komunizma Balkan kao geografska odrednica, ponovno je u uporabi. U dokumentima Europske unije Hrvatska se zajedno s ostalim zemljama bivše Jugoslavije, bez Slovenije, a zajedno s Albanijom svrstava u regiju zapadnoga Balkana. Tome sada doprinosi i njemački predsjednik Joachim Gauck. Čelni čovjek Njemačke morao bi znati da s takvom svojom retorikom nailazi na odbojan stav u Hrvatskoj, kojoj je dosta balkanizacije, bilo osmanlijske ili velikosrpske. Hrvati ne će nikad prihvatiti guranje u kotao Balkana, pa ni od strane Njemačke, jer mu tamo ni geografski, ni kulturno, ni mentalno, ni socioekonomski, ni konfesionalno ne pripadaju. Točka.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Uto, 12-11-2019, 04:51:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.