Pelješki most

Pelješki most.

Planirana izgradnja pelješkog mosta uznemirila je sve oporbene stranke. Navode slijedeće razloge, zbog kojih se most ne bi trebao graditi:

- dobrih susjedskih odnosa
- uskoro ulazimo u Europsku zajednicu i zbog toga granice nisu više važne
- zbog visoke cijene, od preko 2 milijarde kuna, a koje bi se trabalo uložiti u školstvo i znanost
- gradnja mosta nije u duhu bratstva i jedinstva budućeg zapadnog Balkana - itd.

Dobar susjed mora biti samo Republika Hrvatska. U susjednim državama se može govoriti, djelovati i pisati sve što nije dobronamjerno prema našoj zemlji i to bez ograničenja. Zaboravljaju se prolazi kroz Neum i u bivšoj SFRJ, kada su milicajci BiH-e jurili za našim vozačima pod izlikom na primjer da su prešli punu crtu i od naivaca naplaćivali kazne. Pregledavali su i prtljažnike i koje neprilike su se stvorile ako vlasnik automobila nije imao račun za na primjer vreću cementa. U izvjesnim prilikama prolaz kroz Neum može postati još jedno sredstvo ucjenjivanja Republike Hrvatske. Vladajuće i oporbene stranke su složne oko ulaska Hrvatske u Europsku zajednicu. Nema druge alternative. Ako je istina što tvrde o individualnom ulasku Hrvatske u EZ-u, onda moraju biti svjesni da će se Šengenska granica pomaknuti na istok prema našim susjedima i da je za taj slučaj i te kako važna gradnja mosta na Pelješac.

Pred izbore u nastojanju pridobivanja glasova mladih birača mnoge stranke navode da je bolje uložiti sredstva u školstvo i znanost. To i je jedna od najboljih investicija ali samo ako stručnjaci ostanu raditi u Hrvatskoj, a ne da odlaze na bolje plaćena radna mjesta u inozemstvu i da na taj način strane zemlje imaju koristi od našeg ulaganja u obrazovanje.. Usporedno treba razvijati gospodarstvo i stambenu izgradnju kojom će se mladim stručnjacima osigurati normalno stanovanjei rad. POS stanove i uzimanje kredita si ne može omogućiti samac ili mlade obitelji, a stan je osnova življenja. Sve drugo su floskule. Bogatije županije su i do sada mogle više ulagati u obrazovanje, napraviti programe i tražiti sredstva u EZ-i.

Nitko od oporbenih stranaka nije postavio pitanje Vladi RH-e o njezinoj odluci, objavljenoj u Narodnim novinama 96/06, o ulaganju od 421 123 531,86 € , otprilike 3, 074 milijarde kuna, u stanove za zbrinjavanje srpskih povratnika u urbane sredine, i to sve bez pravilnika tko ima pravo na te stanove. Poštuje li se kod djeljenja stanova Zakon o stambenim odnosima SFRJ koji je bio na snazi do 1996., Zakon o stambenim odnosima koji je i danas na snazi ili prema sporazumima, protokolima i konvencijama o statusu izbjeglica? Građanima je potrebno objasniti tko dobiva stanove i pod kojim uvjetima, jer sve se plaća iz proračuna, a uz to i sami nisu svi stambeno zbrinuti.

Sva ta prepucavanja između stranaka nisu poštena prema građanima. Iza njihovih izjava se ne osjeća stvarna briga za dobrobit stanovnika Dalmacije. Most bi omogućio bolje uvjete za ponovno naseljavanje otoka i otvaranju radnih mjesta i boljoj turističkoj ponudi. Što god se je napravilo i uložilo u cestogradnju ne može se isplatiti u kratkom roku. Svi navode svoje programe, kao prije svakih izbora, ali ja u tisku nisam pročitala niti jedan konkretan program. SDP-e govori o poreznoj reformi. Ako ona nije u duhu porezne politike Europske zajednice, a SDP želi ući u EZ-u, onda se i tu radi o predizbornom neodrživom obećanju.

Mira Ivanišević