Negoslavci

 

Krajem srpnja 1991. vraćamo se kući s mora i sutradan ujutro počinje rat u Vukovaru Kuća nam se nalazi izvan grada, između položaja naše vojske i vojske JNA. U kući smo cijelo vrijeme mama, brat (14 godina) i ja (19 godina)., a otac svaki drugi dan odlazi na posao u bolnicu. Polovicom desetog mjeseca oca mi zarobljavaju na putu od kuće do bolnici niški rezervisti. Nakon nekoliko sati niški rezervisti dolaze u našu kuću i vrše pretres i pri tome saznajemo da su oca odveli na ispitivanje u Negoslavce i da će biti brzo vraćen. 15-20 rezervista pretražuju kuću govoreći da netko s naše kuće puca na njih i da su u blizini tijekom noći postavljene mine, te nas ispituju tko ih je postavio. U jutarnjim satima sljedećeg dana ponovno dolazi 15-20 rezervista i žele nas odvesti u sabirni centar u Negoslavce. Mama, brat i ja ne želimo ići. Tada nam kažu da imaju naređenje:”Sve što stoji sruši, sve što hoda ubij” i da im je puno lakše pobiti nas u podrumu kuće ako ne pođemo s njima. Rekli su nam da nas vode na sigurno, da uzmemo nešto od osnovnih stvari, te da ćemo se iz Negoslavaca moći javiti rodbini i da možemo ići gdje god želimo. Izlazeći iz kuće prijete nam da ako pronađu i jedan metak u kući znaju gdje će nas naći. (www.hdlskl.hr )

Add a comment Add a comment        
 

 
koridor

 

Naši i srpski položaji bili su vrlo blizu. Svaki na svojoj strani šume a između čistina, grmlje, visoka trava... Bila je to prva srpska crta na kojoj su branili koridor . I jedna i druga strana je bila dobro utvrđena na svojim mjestima. Oni su znali gdje su naši rovovi i zemunice a mi smo znali za njihove. Noćna pucnjava je uvijek počinjala oko 9 na večer. Nakon večere i litre rakije Srbi su postajali hrabriji. Ipak, prvo su nas dozivali njihovi mobilizirani vojnici koji su htjeli komunicirati ...hmm. Glasovi su sablasno odjekivali u noći dok nekome nebi dosadilo i dok netko nebi opalio rafal prema drugoj strani. Tada bi oni nasuprot odgovorili s 5 rafala, pa onda opet ovi sa tromblonima, e onda se uključuju minobacači ...pa rokanje do u jutro.( www.hvidra.net )

Add a comment Add a comment        
 

 
branitelji Ovo je priča o pobjedi i porazu,... priča o junaštvu, hrabrosti, danas će reći ludosti... priča o slobodi i okovima, tronu i blatu, slavi... priča o zaboravu ! Ovo je priča iz prošlosti, pisana za budućnost... Priča kojoj je baš između te prošlosti i ove sadašnjosti izmijenjen dio sadržaja, neke stranice potrgane, krv kojom je pisana isprana ... Autori su, kao i oni u čija su srca upisali svoje snove, ostali baš na onim potrganim ili ispranim stranicama ... ili pak zalutali na onim svježe pisanim. A gdje su ostali njihovi snovi? Gdje je Istina?(uhd91.com)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatska garda

 

I ja, kao i svaki pravi domoljub, bio sam Hrvatski vojnik. Usprkos velikom strahu, bezpogovorno sam slušao ponekad čudne naredbe. Bio sam pripadnik 153. Velikogoričke brigade. Jesen 92. godine ostat će mi u sijećanju do kraja života. Posavina (s koje li smo to strane rijeke Save bili?) bila je najteže otvoreno ratište. Na samu Malu Gospu letjeli su još i avioni i helikopteri i tukli po našim položajima. Bili smo nemoćni. Nikakvog oružja za protuzračnu obranu nismo imali. Samo puške. A i četnička pješadija napada. Vjerujte, da smo imali kamo pobjeći, pobjegli bi svi do jednoga. Jednostavno ništa ne možeš učiniti. Glavu promoliti. Tko se makne izvan zemunice - dobije metak. I tako svaki dan do dolaska smjene. Ali smjena ne dolazi jer ne mogu mobilizirati dovoljno ljudi koji će doći na 1. liniju. Panika je bila na svakom koraku i neizvjesnost. Četnici su se priključili na liniju (poljski telefon) i prisluškuju razgovor. Znaju sve i preduhitre nas u svakom pokušaju proboja. Po danu nekako i guramo, ali po noći je frka. Ništa ne vidiš, samo fijuču meci i padaju granate........( www.geocities.com )

Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatski vojnik

Otvorio sam oči. Neartikulirano vikanje. Svi govore u jedan glas i kreću se po malom prostoru. Polumrak. Muhe bez glave. (Poslije sam shvatio da se nikome nije izlazilo iz zemunice.) Navukao sam čizme, nema vremena za vezivanje, i istrčao van. Ništa mi nije jasno. Pokušavam dokučiti što se događa. Stiže čovjek u maskirnoj uniformi. Krv mu se slijeva niz lice. Gleda kao zombi, izgubljeno. Mlad je i jak, krupan. Govori. Vraća se. Nas nekoliko trči za njim. Stežem kalaša u ruci, osjećam se kao jebeni Superman. Ulijećemo pravo u ničiju zemlju. Trčimo pognuti kroz nisko raslinje i grmlje. Nadam se da zna kuda ide, ja nemam pojma. Ekstaza vlada tijelom. Imam osjećaj da letim. Noge same trče. Mislim: idemo ravno u minsko polje. Ludnica. How cool. Prvi se zaustavlja. Dvojica na zemlji. Jedan sjedi, drugi leži nepomično. Mina desno i lijevo. Stoje, sablasno gledaju. Sitne rupice po maskirnim hlačama. Sjedi. Poprskan je po butinama, ne može se pomaknuti. (moticani.blogspot.com)

Add a comment Add a comment        
 

 
četnici

 

Velikosrpski zločini protiv Hrvata katoličke i islamske vjeroispovijedi imadu korijene već 1917. u Odesi kada su Srbijanci pobili veliki broj zarobljenih. Hrvata. Zločini prema Hrvatima nastavili su se nesmanjenom žestinom tijekom opstojnosti protunaravne, nedemokratske i posvema protuhrvatske Kraljevine Jugoslavije. Hrvate su najviše progonili i ubijali, osim četnika, pripadnici inih velikosrpskih terorističkih skupina, uz potporu srbijanskih oružnika i tajnih službi. Srpski pripadnici jugoslavenske kraljevske vojske, u savezu s četnicima, tijekom travanjskog rata 1941. za jedanaest dana trajanja, pobili su u Makedoniji i Srbiji sedamdeset Hrvata: časnika, dočasnika i vojnika. U razdoblju od 7. do 14. travnja 1941. više desetaka nevinih Hrvata mučki je ubijeno od zločinačke četničke ruke: u okolici Bjelovara, Doboju, Srijemskoj Mitrovici te navlastito u selima oko Mostara i Čapljine.(www.dragovoljac.com )

Add a comment Add a comment        
 

 
GospićIz Hrvatskog lista donosimo tekst Nikole Bićanića koji se u njemu osvrnuo samo na dio zla koje je velikosrpska politika odjevena u antifašističko jugoslavensko ruho učinila u Gospiću nakon Drugog svjetskog rata. Izdvajamo: "Kad su nakon uzaludnih pokušaja tijekom rata konačno 4. travnja 1945. partizani ušli u Gospić počelo je zločinačko trijebljenje Hrvata koji nisu bili u šumi i koji nisu slijedili utvarne "antifašističke" idole. Najprije su prvih 48 sati ubijali Gospićane koje su ranije popisali za odstrjel, a zatim, kad je trebala početi funkcionirati pravna država, partizanski su "narodni sudovi" bili izraz pomahnitaloga razuma i gubilišta s temeljnom zadaćom da likvidiraju što veći broj Hrvata. Među više partizanskih zatvora u Gospiću isticale su se kaznionica u gradskom središtu i zgrada u kojoj je do dolaska partizana bila financija na Tratini blizu Kaniškoga mosta na rijeci Bogdanici."
Add a comment Add a comment        
 

 
partizani

 

Prema tragičnom otkriću slovenskog tjednika Demokracija, 4000 leševa Hrvata spaljeno je u slovenskome Auschwitzu. Prema "Demokraciji", vojni su zarobljenici, po Ozninoj naredbi, u tvornici Impol u Slovenskoj Bistrici krajem Drugog svjetskog rata spalili oko 4000 leševa ubijenih ustaša, domobrana i hrvatskih civila. Već više desetljeća u Slovenskoj se Bistrici šuškalo kako je krajem Drugoga svjetskog rata u peći tvornice Impol spaljeno nekoliko tisuća hrvatskih domobrana i civila, no ti događaji nikad dosad nisu dobili javnu potvrdu, a o sudskoj odgovornosti nekoga ili nekih da i ne govorimo. A kako bi se i dobila javna potvrda ili pak traženje sudske odgovornosti kad je opće poznato da je i ovo spaljivanje zajedno s masovnim poslijeratnim ubijanjem (povjesničari procjenjuju da je u Sloveniji nakon Drugoga svjetskog rata ubijeno od 200 do 300 tisuća ljudi) tijekom dugih desetljeća bivšega režima bilo najstrože čuvana tajna. (nemacenzure.com)

Add a comment Add a comment        
 

 
Drugi svjetski rat

 

Podravska republika nije dugo trajala - tek tri mjeseca. Ustaški si režim nije mogao dopustiti da tako važno uporište kao što je Koprivnica bude u partizanskim rukama. Zato su ustaše ubrzanim tempom skupljali ljude i postrojbe, koje bi bile dovoljno jake da potjeraju partizane i tako vrate izgubljeno područje. U Križevcima se 6. veljače 1944. pojavila ustaška postrojba zvana Crna legija, koja je imala oko 1 100 ustaša. Crna je legija pučki naziv za Sarajevsku ustašku pukovniju, te I. i V. ustaški stajaći djelatni zdrug. Koliko je poznato, ta jedinica osnovana je 15. rujna 1941. u Sarajevu, a ime je dobila po crnim odorama. Osnovali su je ustaše povratnici satnik Jure Francetić i poručnik Rafael Boban, a kao njezin osnivač spominje se i Bećir Lokmić. To je bila uglavnom interventna postrojba koja je operirala u istočnoj Bosni i u sjeverozapadnoj Hercegovini. Godine 1942. ustrojen je V. ustaški stajaći djelatni zdrug pod Bobanovim zapovjedništvom, "Bobanova" Crna legija, koja je bila sastavljena od novopridošlih ustaških bojni i dijelova I. ustaškog zdruga na području Bugojna, Kupresa, Tomislav Grada, Livna i Imotskog. Njezine su pripadnike najčešće zvali "bobanovci". Potkraj siječnja 1944. postrojba je premještena u sjeverozapadnu Hrvatsku, gdje u njezin sastav ulazi i ustaška bojna iz Bjelovara. (podravina.net)

Add a comment Add a comment        
Uto, 13-05-2025, 11:53:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.