žrtvoslov

 

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Ogranak Đakovo objavilo je u svibnju 2007. žrtvoslov pod nazivom "Prešućene žrtve Đakova i Đakovštine u Drugome svjetskom ratu i poraću". Priređivači su Mato Lukačević iz Trnave kod Đakova, Mladen Đaković iz Đakova, te Stjepan Jakab i Ivo Tubanović iz Selaca Đakovačkih. Urednici su dr. Vladimir Geiger i prof. Branko Ostajmer iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, te Sanja Rogoz-Šola iz Đakova.( www.hdpz.net)

Add a comment        
 

 
Mate Vučak

Danas, poslije deset godina, zamišljam njegovu vitku figuru, nasmiješeno lice i usta koja izgovaraju za nj već poslovični poziv: - Iđemo, rode! Potom bi Mate Vučak, zbog brzine i odlučnosti zvan Čigra, ušao u autobus, koji je po tko zna koji put odnio bojovnike iz Ciste Provo, općinskog središta u Imotskoj krajini, prema jednom od mnogobrojnih ratišta gdje su ginuli oni, sinovi i kćeri krajine, među kojima počasno mjesto svakako pripada desetini iz Ciste Velike, selu navedene općine. Pred kraj proljeća 1991. počeli su vježbati na Kamen mostu, mjesto nadomak Imotskog u kojemu su se u vrijeme jugo - soldateske skupljali rezervisti. Tu su od tristotinjak ljudi stvorene tri, kasnije glasovite, satnije (Bobanova, Tolićeva i Zdilarova) koje će biti temeljac još čuvenije i herojske Treće imotske bojne, čiji se rođendan slavi 1. lipnja 1991. godine. (www.imotski.hr)

Add a comment        
 

 
Široka Kula

 

Srpski zločini u Širokoj Kuli tijekom Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata, zorno svjedoče o pogubnosti hrvatske nagodbenjačke politike. Hrvatski se političari kmetskom podložnošću dodvoravaju svjetskim političkim mešetarima i bespogovorno izvršavaju njihove naloge. Rastaču hrvatsko zajedništvo, gaze po dostojanstvu, časti i ponosu svoga naroda. Po nalogu tih političkih mešetara sudilo se hrvatskim braniteljima u Rijeci, a sada se sudi u Den Haagu i Zagrebu.(www.hdpz.htnet )

Add a comment        
 

 
Milan Trutin Šilje

 

Danas u vrijeme kompjutorske tehnike, kad je naš svijet toliko «opismenio svoju viziju» kojom ulazi u sutrašnjicu, ne smijemo zaboraviti činjenicu da su naši stari učili hrvatsku povijest po pjesmama koje su guslari gudili na svojim strunama. Pučki je pjesnik pretvarao priče u legende bez kojih brojni naraštaji zasigurno ne bi mogli maštati o onima koji su ostavili krv na braniku naše domovine.(www.imotski hr./junaci-domovinskog-rata)

Add a comment        
 

 
KukS portala HIZ BiH donosimo svjedočanstvo osamdesetčetverogodišnjeg Stojana Stanića o stradanju 83 civila Hrvata iz sela Luga, Kuka i Letke pokraj Tomislavgrada 1943. godine. Te ljude krvnički su pobili, odnosno spalili njemački SS vojnici - iz osvete, jer su partizani koji su se skrivali u okolici napadali iz spomenutih sela njemačke straže, vrbovali ljude da pređu na njihovu stranu i prisiljavali ih da im krijumčare hranu. S obzirom da nitko od mještana tako nešto nije htio učiniti, Stanić smatra da ih nisu pobili Nijemci – najvjerojatnije bi to učinili partizani.
Add a comment        
 

 
ZNG - Gordan Lederer

Omiljeni ratnik zbog svoje hrabrosti i srčanosti poginuo je kad je pokušavao izvući ranjenog suborca usred neprijateljske topničke paljbe Prvi komu treba dodijeliti odličje Junaka Domovinskog rata Splićanin je Goran Kliškić, heroj bez mrlje, koji je poginuo na dužnosti zapovjednika diverzantsko-izviđačke grupe 4. gardijske brigade spašavajući ranjenog suborca Ivicu Vucu u bitci na Bistrini kod Stona. Podržavajući inicijativu umirovljenog stožernog brigadira Ante Kotromanovića o uvođenju odličja koje bi se dodjeljivalo samo najistaknutijim herojima, to predlažu Kliškićevi suborci Ante Budimir Bekan zvani Buco, Augustin Drnas Tino, Goran Bajić Čobi i Izudin Bećirčić Ćelo.(www.domovinskirat.com)

Add a comment        
 

 
Antun Martinović FlipOve subote ponovno donosimo tragičnu priču o zaboravljenim ljudima, žrtvama Domovinskog rata. U nedjelju 18. studenog, i ove ćemo se godine prisjetiti grada heroja Vukovara i ljudi koji su njegovu slobodu, kao i slobodu cijele nam hrvatske domovine platili svojim životima. Nažalost, ti događaji u svijesti se velikog dijela ljudi, ožive samo na te i takve dane, no što je sa ostalih tristo šezdeset i nekoliko dana u godini? Tko na te ljude misli tada, i dali je to dovoljno s obzirom na to što im svi zajedno,  društvo kao cjelina zapravo dugujemo? Odgovor na to pitanje daje nam i posljednji u nizu tužnih događaja kojima smo posljednjih godina svako malo svjedoci. Vukovarski dragovoljac Antun Martinović Flip (44), prije nekoliko dana oduzeo si je život, pištoljem kojeg je dobio od države kao nagradu za sudjelovanje u ratu. Bio je zarobljen nakon pada grada heroja, poslije čega je prošao strahote srpskih logora u Stajićevu i Mitrovici. Na prijamu u Općinskom poglavarstvu Donja Motičina, prije mjesec dana, ogorčeno je govorio o presudi tzv. vukovarskoj trojci. «Oni su vukovarski krvnici. Ovom presudom kao da su ponovno pljunuli po nama! Tresem se otkad sam je čuo» – rekao je tada Flip. Iza sebe ostavio je kćeri Maju i Anju, suprugu Anicu, brata... (mmb)
Add a comment        
 

 
Josipa ŠpoljarićNastavljamo s pričama o zaboravljenim hrvatskim žrtvama iz Domovinskog rata. Tomislav Vuković u Glasu Koncila donosi tragičnu priču koja se zbila u  udolini smještenoj između ličkih brda.  Topovska ili tenkovska granata ispaljena sa srpskih položaja 26. rujna 1991. na autokamp u Grabovcu nedaleko od Plitvičkih jezera, kamo su se sklonile prestrašene žene s djecom iz okolnih hrvatskih sela i zaselaka, ubila je troje malodobne djece iz sela Korana-Špoljarići: tromjesečnog Ivana Špoljarića, šesnaestogodišnju Josipu Špoljarić i sedamnaestogodišnju Dubravku Špoljarić.
Add a comment        
 

 
zaboravljeniI ove subote nastavljamo s pričama o zaboravljenim žrtvama iz Domovinskog rata. Tomislav Vuković u Glasu Koncila piše o tragičnom događaju s istoka Hrvatske. U okupiranom Lovasu, srpski su zločinci 18. listopada 1991. bacili bombu u podrum obiteljske kuće Antuna Pavoševića, gdje su se skrile njegova 42-godišnja supruga Jozefina, 18-godišnja kći Marijana i 59-godišnja majka Slavica. Kada su čuli jauke, zapomaganje i stenjanje ranjenih, sišli su i pucnjima iz strojnica dovršili zločinački naum. Prema pričanju jednoga mještanina, zločinci su se kasnije hvalili kako su kćer Marijanu prije toga silovali.
Add a comment        
Pet, 14-08-2020, 12:23:16

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.