DobranjeZahvaljujući ponajprije Bogu i velikom hrvatskom bogoljubu, čovjekoljubu, domoljubu i rodoljubu – Don Lovri Žuljeviću-Mikasu, već 11-u godinu zaredom, 25. travnja 2011. na Uskrsni ponedjeljak, održana je u Dobranju (u imotskoj općini Cista Provo) komemoracija,tj. sv. Misa zadušnica u spomen na 136 nevinih hrvatskih žrtava, koje su pomahnitale komunističke bande – partizani koncem svibnja 1944. ubili (u većini slučajeva hladnim oružjem – kamom) i izmasakrirane bacili u jamu Podi pokraj Graba u Cetinskoj krajini. U nazočnosti nekoliko tisuća vjernika, te rodbine, prijatelja i poštovatelja ovih 136 hrvatskih mučenika (njihov popis prilažem na kraju članka, a e-poštom mi ga je proslijedio splitski katedralni župnik Don Tomislav Čubelić, na čemu mu bratski zahvaljujem!) sv. Misu zadušnicu je u ovdašnjoj crkvi sv. Ivana Krstitelja predvodio msgr. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u RH, dakako, u suslavlju mnogobrojnih svećenika iz imotske i cetinske krajine.(P.Vulić)

Add a comment Add a comment        
 

 

SplitNakon iznenadna bombardiranja splitske luke 6. travnja 1941. (na Cvjetnicu!) koje su izveli talijanski ratni zrakoplovi, proglašeno je ratno stanje. U katedrali uobičajeni obredi Velikog tjedna nisu održani. Samo je služena tiha misa uz otkrivanje križa i klanjanje vjernika. Nije bilo ni barabana ni tradicionalne procesije. Posvećenje ulja obavilo se u protuzrakoplovnom skloništu Biskupske palače.(F.Baras)

Add a comment Add a comment        
 

 

VaraždinJe li konačno došlo vrijeme da se znamenima označe sve jame i grobišta iz doba komunističkog zločinačkog terora, i to prvenstveno prema Hrvatima?! Ovo štivo svjedoči o manje poznatim nedjelima kroz nekoliko crtica kakvih je tijekom II. rata i njegova poraća bilo na desetke tisuća diljem domovine Hrvatske. Zločin u Kočevskom Rog i mnogi drugi zločini od II. svjetskog sve do Domovinskog rata su se zbili u režiji ratnog zločinca Sime Dubajića (1923.-2009.) što i on javno priznaje i opisuje u autobiografskoj knjizi "Život, grijeh i kajanje - od Kistanja do Kočevskog Roga". Prestrašno je da je taj megazločinac umro u starosti bez kazne za svoja zlodjela. Da je on bio samo jedan?! Danas mediji svekolikom puku hrvatskom otkrivaju svu tragediju, kojom nam pretežito srbokomunisti i njihovi slugani u prošloj državi u ime pravednog antifašizma podmetnuli svoju boljševiziranu strahovladu. Pravda je spora, ali dostižna!(B.Ručević)

Add a comment Add a comment        
 

 

LjubuškiProšla su desetljeća od kraja Drugog svjetskog rata, pali su komunistički totalitarni režimi, raspale se umjetne državne tvorevine, prohujao i odnio živote još jedan rat, donesena je Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu (2. travnja 2009.) kojom su osuđeni zločini protiv čovječanstva, ali kod Hrvata (ali i nekih drugih) još uvijek je nedovršena kobna dionica nedavne povijesti. Premda zamagljena, ona je prisutna, ona ne zacjeljuje rane i ne podučava mlađe, nego kao ružna mora muči (još poneke živuće) progonjene i progonitelje, pa i njihove potomke. Kosti ubijenih leže u masovnim grobištima, a za mnoge ne znamo jesu li uopće i pokopani. Grobišta za koja znamo još su (uglavnom) neistražena.(A.Čuvalo)

Add a comment Add a comment        
 

 

ManjačaDonosimo potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja, koji je u razdoblju od srpnja 1991. do travnja 1992. bio zatočen u zloglasnom srpskom logoru Manjača, gdje su ga svakodnevno mučili na najnečovječnije moguće načine. U takvim uvjetima često su iznuđivana priznanja o izmišljenim zločinima za koje se sada pokreću suđenja hrvatskim braniteljima. Logoraši koji su prošli ovu torturu nažalost nisu dobili pravnu ni materijalnu zaštitu države Hrvatske, kao da su sudjelovali u nekom svom privatnom okršaju, a ne u obrani svoje zemlje. Politika nikada ne smije biti iznad čovjeka. Pokušaj stvaranja dobrih odnosa između zemlje agresora i zemlje žrtve, na račun stradalnika i heroja Domovinskog rata nije pokazatelj političke zrelosti. Memorija naroda stvara istinske odnose s drugim narodima.(M.Slišković)

Add a comment Add a comment        
 

 

PeručaU znak odmazde zbog poraza i pretrpljenih gubitaka u operaciji „Maslenica" srpske snage zaprijetile su miniranjem brane Peruča namjeravajući prouzročiti katastrofu za čitav cetinski kraj. Kako bi spriječile zamišljeni scenarij Hrvatske snage su 28. siječnja 1993. godine pokrenule oslobodilačku operacija "Peruča", kojom su srpske snage odbačene od brane. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila.(P.Škorić)

Add a comment Add a comment        
 

 

domovinaKako započeti priču o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata? Da li krenuti od početka pa prema sadašnjem vremenu ili suprotno? Da li početi iz svijetla ili mraka? Možda je ipak bolje prvo iz mraka pa da na kraju priče ipak bude svijetla... nade. Pola milijuna hrvatskih branitelja je velika populacija za hrvatske prilike. Gledajući iz današnje perspektive, naročito mlađa populacija ili stranci, dolazi se do slike o velikoj vojsci koja je pobijedila u Domovinskom ratu. Ta ista tako brojna vojska činila je ratne zločine kao i Srbi što su činili. Svi su isti... Tako nas vidi svijet, ali što je najgore, tako danas Hrvatsku vidi većina mlade populacije u Hrvatskoj. Stvara se anacionalna mladež koja odmahuje rukom na Norca ili Gotovinu... Za to vrijeme svi branitelji se izjednačavaju, i oni koji su ratovali i oni koji su bili tri dana u logistici. Masa od pola milijuna branitelja, svi isti. Nema heroja i herojskih djela jer tada bi netko bio zaslužniji za stvaranje Hrvatske, odnosno netko bi morao objasniti gdje je bio i što je radio dok su heroji ratovali.(Tyson,uhd91.com)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kaštel SućuracSvetom misom zadušnicom, koju će ove nedjelje, 5. prosinca u župnoj crkvi Sv. Jurja m. u Kaštel Sućurcu predvoditi sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov, te paljenjem svijeća, Sućurani će obilježiti 67. godišnjicu od tragične pogibije stotinjak mještana koji su živote izgubili prilikom savezničkog bombardiranja stare župne crkve u Drugom svjetskom ratu. U spomen na nevine žrtve upalit će se svijeće na mjestu gdje se do tog kobnog dana 1943. godine nalazila stara crkva, a od koje je danas ostao samo zvonik.(R.Dobrić)

Add a comment Add a comment        
 

 

DubljaniZločin genocida koji i do danas traje počinjen je prema oko 330 mještana Hrvata iz Dubljana, Popovo polje, BiH, koji su dvaput i trajno protjerani (1941. i 1948.) iz svog rodnog sela, domovi im dvaput opljačkani, zapaljeni i porušeni do temelja (temelji mnogih hrvatskih domova iskopani), pa oduzeti i darovani njihovim susjedima Srbima ili uneseni u zemljišni fond Poljoprivrednog kombinata "Popovo polje". Dokumenti o tome da su oni bili vlasnici nekretnina u Dubljanima i da su im te nekretnine otete i razdijeljene drugima sakriveni ili uništeni...(I.Ban)

Add a comment Add a comment        
Sub, 21-06-2025, 09:58:45

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.