Momčilo ĐujićSlijedeći proglas Draže Mihajlovića, osnovana je u selu Crni Potoci 27. lipnja 1941. «Dinarska četnička divizija» pod zapovjedništvom pravoslavnog svećenika, popa Momčila Đujića. U početku je Dinarska divizija bila autonomna s obzirom na Ravnogorski četnički pokret, i tek 1942. pristupaju pod komandu Draže Mihajlovića, s kojim održavaju stalnu radio-vezu.(Priredio:D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

uhd91„Ja s vam neću" je izraz koji smo tijekom rata koristili u pošalici kada bi nekome htjeli izraziti neko neslaganje oko nekog nebitnog pitanja, a poslije toga bi često dodali frazu „Ja ratujem sam". Danas mi se sve to čini drugačije i iste riječi bih upotrijebio u istu svrhu, samo s mnogo više ozbiljnosti i reko bih: „Ja s vama političarima neću, ja ratujem sam". Rekao bih im tako da znaju da s njima ne želim ništa zajedničko, pa niti proslavu Dana pobjede, zato jer oni režiraju tu proslavu, zato jer oni biraju ko će na nju doći, gdje će tko stati, što će tko reći i sve ostalo. Uglavnom nitko ništa ne pita one koji su najzaslužniji što uopće postoji mogućnost proslave tog dana.(uhd91.com)

Add a comment        
 

 

Dmitar ZvonimirZašto je tako trnovit put do slobode i neovisnosti? Zašto se tako brzo odričemo onoga što smo stoljećima sanjali ? Stalno se svi čudimo zašto se toliko ignorira Domovinski rat, pa čak se pokušava i marginalizirati i obezvrijediti sam značaj Domovinskog rata. Ne treba se ništa čuditi. Sama bit svega nalazi se u zlu koje je zadesilo ovaj narod prije 64 godine, u komunizmu. Pa nisu li se Hrvati i prije 2. svjetskog rata međusobno sukobljavali oko ideje jugoslovenstva? Jesu, itekako... Kao što ideja o Velikoj Srbiji stanuje već stotinu godina u bolesnim mozgovima, tako i ideja o jedinstvenoj državi svih Južnih Slavena također stanuje u nekim bolesnim mozgovima. Ti bolesni mozgovi, pročetnički i projugoslovenski, vrlo dobro surađuju, također već stotinjak godina... Da li je jugoslovenstvo samo krilo četništva? Prosudite sami.(www.uhd91.com)

Add a comment        
 

 

SunjaInternetske stranice generala Slobodana Praljka sadrže niz zanimljivih dokumenata o zbivanjima tijekom Domovinskoga rata, od ratnih operacija oko Sunje 1991., pa sve tamo do operacije "Oluja". Kako odmiče suđenje u Haagu, tako te stranice postaju sve bogatije, pa se na njima može naći i cijeli niz svjedočanstava osoba čiji se ratni put ispresjekao na ovaj ili onaj način s ratnim putem generala Praljka. Ovoga puta za dio našeg Portala posvećen Domovinskom ratu i općenito hrvatskim žrtvama odabrali smo prenijeti iskaz Željka Vranovića, iz kojeg se između ostalog zorno vidi s kojim su se sve problemima morali nositi branitelji Sunje i okolnih mjesta, jedinoga područja koje je ostalo cijeli Domovinski rat slobodno na južnoj obali Save istočno od Siska.(mm)

Add a comment        
 

 

Domovinski rat

U ovoj priči, ispričat ću Vam sudbinu dvojice srpskih vojnika, zarobljenih u selu Novi Grad kod Odžaka, u Bosanskoj Posavini. Smatram, da su svojim djelom, zaslužili da ih spomenem imenom i prezimenom, priča iz prve ruke. Vjerojatno je već poznato da smo prilikom borbenih djelovanja na području općine Odžak, zarobili priličan broj naoružanih boraca suprotne strane (600 – 700 ljudi). Ti ljudi su se nalazili u zatvorima, trpjeli su svakakve torture (ne organizirane – ali pojedinaca je bilo koji ne zaslužuju uniformu koju su nosili).(uhd91.com)

Add a comment        
 

 

DaksaU zadnjem broju Glasa Koncila od 27. lipnja 2010 na str. 10 gđa A. Tadić je objavila vijest uz podnaslov „Primjer, poticaj i opomena", kako su nakon šest i pol desetljeća na otoku Daksa, kraj Dubrovnika, u subotu 19. lipnja 2010. u prijepodnevnim satima, svoje posljednje počivalište u blagoslovljenoj grobnici dobili, posmrtni ostaci pedeset jedne osobe čiji je život na okrutan i nasilan način na tom mjestu prekinut u listopadu 1944. Predsjednik udruge „Daksa 1944/45" gospodin Mato Račević se među ostalim zahvalio vlasnicima ovog malog prekrasnog otočića, što su dopustili da tijela ovih svetih žrtava ostanu pokopana na mjestu njihovog mučeničkog stradanja, a koje su oni talko svojom žrtvom posvetili.(I.Lisac)

Add a comment        
 

 

DaksaU subotu, dne 19. lipnja A.D. 2010. s početkom u 11 sati pokraj spomen-križa i spomen-obilježjâ na otočiću Daksi kraj starodrevnog nam Dubrovnika, u nazočnosti članova obitelji umorenih, prijatelja i poštovatelja te mnogobrojnih hodočasnika i velikog broja članova dvadesetak Udruga proisteklih iz II. svjetskog i naravno Domovinskog rata, na posve dostojanstven način pokopani su zemni ostatci nevinih hrvatskih (a čijih bi drugo, op. p.) žrtava umorenih u listopadu 1944. od strane predstavnika bezbožnog i totalitarnog jugokomunističkog režima – dičnih nam "osloboditelja" (čitaj – odmetnutih partizanskih bandi). Njihov jedini grijeh (mislim na žrtve) bijaše taj što su ljubili svog Boga, svoju Državu i svoj hrvatski Narod. Na Daksi su tog zlokobnog listopada 1944. (o čemu je dosta već pisano na dugo i široko!) pobijeni ugledni dubrovački intelektualci, svećenici, državni dužnosnici i obični građani. Naravno, svi su redom bili - Hrvati! (P.Vulić)

Add a comment        
 

 

MakarskaPoslije prošlogodišnjeg ukopa posmrtnih ostataka 29 žrtava II. svjetskog rata i poraća, ekshumiranih na sjevernoj strani makarskog Gradskog groblja Sveti Križ, a pokopanih na sami blagdan sv. Marka, 25. travnja, i ove je godine, u subotu, 12. lipnja u 10.30 sati, uoči blagdana sv. Antuna Padovanskog, Makarane zapala još jedna tužna, ali i sveta dužnost ukopa zemnih ostataka devetoro bezimenih žrtava likvidiranih od strane partizanskih ubojica najvjerojatnije u rujnu ili pak listopadu 1943., a pronađenih u Jankovom Docu - masovnoj grobnici (jednoj od mnogih) na Biokovu, koji danas pripada općini Podgora. Ekshumacija je, po pisanju novinarke Ane Dragičević, izvršena 16. lipnja 2009. na mjestu, uz samu cestu prema Sv. Juri, zvanom Staza, koje se 20 godina obilježavalo molitvom, cvijećem i svijećama.(P.Vulić)

Add a comment        
 

 

Jugoslavenske kaznioniceSkupina žena „Krug", 5. svibnja 2010. u Zagrebu organizirala je godišnju komemoraciju za žrtve Bleiburga i Križnih putova. Zamisao ima za cilj održavanje redovitih godišnjih komemoracija u Zagrebu, te u drugim hrvatskim gradovima, uz središnju komemoraciju koja se održava na Bleiburškom polju u Austriji. Ovogodišnja komemoracija bila je posvećena mladim ljudima umorenim u jugoslavenskim kaznionicama. Jugoslavenski su zatvori naime bili jedan od tužnih hrvatskih križnih putova. Samo u zatvorima današnje Republike Hrvatske robijalo je 40.000 političkih zatvorenika, a najmanje je 400 njih tijekom odsluženja kazne likvidirano ili je umrlo od posljedica mučenja. U nastavku donosimo dva od osam svjedočanstava izloženih na komemoraciji, jedno o stradanju Zvonimira Panića i jedno o stradanju Vjekoslava Balina. "Zvonimir Panić je bio dječak kada su ga zatvorili. Imao je 16 godina i 3 mjeseca. Bio je sin seljaka iz sela Podturna kraj Čakovca. U Čakovcu je išao u gimnaziju. Bio je osuđen na dvadeset godina, kao pomagač križara."(M.Runje)

Add a comment        
Sub, 28-11-2020, 08:45:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.