zagrljajKolika je snaga jednog običnog zagrljaja danog u pravom momentu je neopisivo i neshvatljivo dok sam istu ne osjetiš i ne doživiš da te ta snaga vodi kroz sve prepreke na koje naiđeš u životu. Sjećam se popodneva u rano proljeće '92 godine kad sam se rastao s prijateljima u seoskom kafiću i žurno otišao kući da obučem one dijelove uniforme koje je moj školski prijatelj ratujući u Tigrovima uspio sakupiti i poslati meni u Posavinu. I nije to bila neka uniforma, tek jedne maskirne hlače i majica kratkih rukava, ali nisam imao ništa bolje pa je i to „pilo vode". Prije nego li sam stigao kući na cesti sam ugledao majku i staru baku sa po jednom najlonskom vrećicom u rukama kako stoje i čekaju transport do Save pa dalje preko rijeke u Slavoniju. Ne znam kako opisati taj susret i kome je bilo teže, meni koji ih šalje u nepoznato ili njima koji mene ostavljaju u još goroj situaciji, jer počeo je otvoreni rat i jugo-armija je silom zauzela neka od hrvatskih sela. Dobro se sjećam njihovih lica u suzama, beznadni pogledi koji su od mene tražili neke odgovore ili barem tračak nade da će se nekada jednom vratiti u svoje dvorište. Nisam im mogao dati ništa od toga, samo sam kratko rekao da se ne brinu i da neće četnici uzeti ništa dok nas ima živih.(UHD91.com)

Add a comment        
 

 

HVŠto još reći o ove tri svete stvari a da još nije rečeno? Može li se reći nešto novo a što bi iznova dodatno istaknulo njihove vrijednosti? Iskreno, ne znam, ali mogu reći što meni znače Snaga, Vjera i Ljubav a kako će to netko shvatiti, na to ne mogu utjecati... Pa da krenem od ljubavi. Ljubav je moćna stvar koja pokreće i završava ratove, pokreće ljude, vraća im radost i osmjeh na lice, čini ih sretnima, ponosnima. Postoje različite ljubavi. Ljubav prema voljenoj osobi, ljubav prema domovini i svom narodu, ljubav prema bližnjima, roditeljima, braći i sestrama...A ja se sjetim one '91. koja nam je tako promjenila živote. Nikada me moji nisu nešto ekstremno odgajali, ali uvijek su se znale svete vrijednosti koje moraju biti dio života. Tako odgojen dočekao sam i prve demokratske promjene, i to kao tinejdžer. Onako mlad, nadobudan i prkosan, tada sam se do ušiju zaljubio i ubrzo beskrajno zavolio samo nju, moju Hrvatsku.(www.uhd91.com)

Add a comment        
 

 

Krešimir BabićKrešimir Babić rođen je 1913. godine. Od 1935. do 1937. pohađao je zanat mehaničara u školi za izobrazbu pilota kod Mostara, a kasnije i u Zagrebu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata radio je kao vozač i automehaničar, služeći vojsku u hrvatskim domobranima. Svršetak rata i ulazak partizana u Zagreb dočekao je radeći kao mehaničar u vojnoj garaži u Solovljevoj 18 (danas Kneza Borne, do hotela Sheraton), koju su 8. svibnja preuzeli partizani. Godine 1952. s lažnom putovnicom emigrira u inozemstvo. Umro je prošle godine u 96. godini života. Njegov iskaz o masakru mladih učenica u Zagrebu koju mu je ispričao jedan partizanski borac, potresti će svakog, tko ima imalo osjećaja za pravdu.(J.Bogović)

Add a comment        
 

 

Momčilo ĐujićSlijedeći proglas Draže Mihajlovića, osnovana je u selu Crni Potoci 27. lipnja 1941. «Dinarska četnička divizija» pod zapovjedništvom pravoslavnog svećenika, popa Momčila Đujića. U početku je Dinarska divizija bila autonomna s obzirom na Ravnogorski četnički pokret, i tek 1942. pristupaju pod komandu Draže Mihajlovića, s kojim održavaju stalnu radio-vezu.(Priredio:D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

uhd91„Ja s vam neću" je izraz koji smo tijekom rata koristili u pošalici kada bi nekome htjeli izraziti neko neslaganje oko nekog nebitnog pitanja, a poslije toga bi često dodali frazu „Ja ratujem sam". Danas mi se sve to čini drugačije i iste riječi bih upotrijebio u istu svrhu, samo s mnogo više ozbiljnosti i reko bih: „Ja s vama političarima neću, ja ratujem sam". Rekao bih im tako da znaju da s njima ne želim ništa zajedničko, pa niti proslavu Dana pobjede, zato jer oni režiraju tu proslavu, zato jer oni biraju ko će na nju doći, gdje će tko stati, što će tko reći i sve ostalo. Uglavnom nitko ništa ne pita one koji su najzaslužniji što uopće postoji mogućnost proslave tog dana.(uhd91.com)

Add a comment        
 

 

Dmitar ZvonimirZašto je tako trnovit put do slobode i neovisnosti? Zašto se tako brzo odričemo onoga što smo stoljećima sanjali ? Stalno se svi čudimo zašto se toliko ignorira Domovinski rat, pa čak se pokušava i marginalizirati i obezvrijediti sam značaj Domovinskog rata. Ne treba se ništa čuditi. Sama bit svega nalazi se u zlu koje je zadesilo ovaj narod prije 64 godine, u komunizmu. Pa nisu li se Hrvati i prije 2. svjetskog rata međusobno sukobljavali oko ideje jugoslovenstva? Jesu, itekako... Kao što ideja o Velikoj Srbiji stanuje već stotinu godina u bolesnim mozgovima, tako i ideja o jedinstvenoj državi svih Južnih Slavena također stanuje u nekim bolesnim mozgovima. Ti bolesni mozgovi, pročetnički i projugoslovenski, vrlo dobro surađuju, također već stotinjak godina... Da li je jugoslovenstvo samo krilo četništva? Prosudite sami.(www.uhd91.com)

Add a comment        
 

 

SunjaInternetske stranice generala Slobodana Praljka sadrže niz zanimljivih dokumenata o zbivanjima tijekom Domovinskoga rata, od ratnih operacija oko Sunje 1991., pa sve tamo do operacije "Oluja". Kako odmiče suđenje u Haagu, tako te stranice postaju sve bogatije, pa se na njima može naći i cijeli niz svjedočanstava osoba čiji se ratni put ispresjekao na ovaj ili onaj način s ratnim putem generala Praljka. Ovoga puta za dio našeg Portala posvećen Domovinskom ratu i općenito hrvatskim žrtvama odabrali smo prenijeti iskaz Željka Vranovića, iz kojeg se između ostalog zorno vidi s kojim su se sve problemima morali nositi branitelji Sunje i okolnih mjesta, jedinoga područja koje je ostalo cijeli Domovinski rat slobodno na južnoj obali Save istočno od Siska.(mm)

Add a comment        
 

 

Domovinski rat

U ovoj priči, ispričat ću Vam sudbinu dvojice srpskih vojnika, zarobljenih u selu Novi Grad kod Odžaka, u Bosanskoj Posavini. Smatram, da su svojim djelom, zaslužili da ih spomenem imenom i prezimenom, priča iz prve ruke. Vjerojatno je već poznato da smo prilikom borbenih djelovanja na području općine Odžak, zarobili priličan broj naoružanih boraca suprotne strane (600 – 700 ljudi). Ti ljudi su se nalazili u zatvorima, trpjeli su svakakve torture (ne organizirane – ali pojedinaca je bilo koji ne zaslužuju uniformu koju su nosili).(uhd91.com)

Add a comment        
 

 

DaksaU zadnjem broju Glasa Koncila od 27. lipnja 2010 na str. 10 gđa A. Tadić je objavila vijest uz podnaslov „Primjer, poticaj i opomena", kako su nakon šest i pol desetljeća na otoku Daksa, kraj Dubrovnika, u subotu 19. lipnja 2010. u prijepodnevnim satima, svoje posljednje počivalište u blagoslovljenoj grobnici dobili, posmrtni ostaci pedeset jedne osobe čiji je život na okrutan i nasilan način na tom mjestu prekinut u listopadu 1944. Predsjednik udruge „Daksa 1944/45" gospodin Mato Račević se među ostalim zahvalio vlasnicima ovog malog prekrasnog otočića, što su dopustili da tijela ovih svetih žrtava ostanu pokopana na mjestu njihovog mučeničkog stradanja, a koje su oni talko svojom žrtvom posvetili.(I.Lisac)

Add a comment        
Uto, 22-10-2019, 09:19:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.