Prijedlog izmjena programa za obilježavanje Dana sjećanja na škabrnjske žrtve u Domovinskom ratu 18.11.2011.

(Otvoreno pismo upućeno Načelniku Općine Škabrnja)

Upovodu skore komemoracije i obilježavanja 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtve srbočetničke agresije u Škabrnji, a potaknuti dosadašnjim načinom i programom obilježavanja tog za sve nas tragičnog stradanja u Domovinskom ratu, obraćamo se ovim putem Općini Škabrnja s prijedlogom izmjene dosadašnjeg načina obilježavanja toga dana.

Naime, svake godine se održava ova komemoracija, pa vjerujemo da će se tako nastaviti i 2011. godine, kada se obilježava 20. obljetnica tog tragičnog stradanja. Ono što je primjetno u dosadašnjih 19 godina obilježavanja ovog za Škabrnjanas Škabrnjane tužnog i tragičnog događaja, jest da iz godine u godinu ono poprima sve više dnevnopolitički karakter poglavito u godini lokalnih i državnih parlamentarnih izbora i Lažna obećanjaZadnjih nekoliko godina svjedoci smo da su govori pojedinih osoba prerasli u ponavljanje i prozivanja te polemike sa drugim političarima ili njihovim izjavama. Nije potrebno da se na taj dan iz godine u godinu izvikuju patetična, nerealna i lažna obećanja, zasluge, veličanja ili se prozivaju i napadaju neistomišljenici i drugi pojedincito u dijelu programa gdje je predviđeno obraćanje pojedinaca (državnih i lokalnih političara, predsjednika ili predstavnika udruga iz Domovinskog rata) nazočnim sudionicima skupa.

Smatramo da je uloga nekih od tih pojedinaca bila korisna u vrijeme obrane Škabrnje i da se njihova uloga u danom povijesnom kontekstu ne može osporiti, kao ni njihovi inicijalni nastupni govori u prvim godinama obilježavanja Dana sjećanja. Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo da su govori pojedinih osoba prerasli u ponavljanje i prozivanja te polemike sa drugim političarima ili njihovim izjavama. Nije potrebno da se na taj dan iz godine u godinu izvikuju patetična, nerealna i lažna obećanja, zasluge, veličanja ili se prozivaju i napadaju neistomišljenici i drugi pojedinci. Ili da se samo zbog individualnih, moralnih, ratnih, povijesnih, političkih ili možda neki drugih razloga staje pred nazočni skup i uznemirava sve one koji su se taj dan došli u miru i nutarnjoj duhovnoj sabranosti pokloniti nevinim žrtvama.

Posebno nas smeta kao i sve članove obitelji poginulih branitelja i ubijenih civilnih žrtava kad sve to moramo slušati, u svijetlu činjenice da nitko (ako izuzmemo marginalnu Banićku ili najnovije suđenje Renatu Petrovu) od naredbodavaca, egzekutora i njihovih pomagača za taj stravični zločin u Škabrnji još nije osuđen.

Smatramo kao i velika većina drugih sudionika da bi Dan sjećanja na škabrnjske žrtve trebalo obilježiti na dostojansveniji način i u našem tradicionalnom kršćansko- katoličkom duhu i miru. Predlažemo da se iz programa mora izbaciti dio Umjesto govoraNeka se nakon odavanja počasti poginulim hrvatskim braniteljima i ubijenim civilnim žrtvama Domovinskog rata ispred spomen obilježja masovne grobnice i pred Središnjim križem na škabrnjskom groblju, čuje pjesma koju je napisalo dijete poginulog hrvatskog branitelja, neka se čuju njegove boli zbog gubitka ocapredviđen za političke i druge govore i obraćanje sudionicima skupa, jer u suprotnom iz naprijed navedenih razloga, u obilježavanju ovog dana sudjelovat će sve manje naših Škabrnjana, a naročito članova obitelji poginulih branitelja i ubijenih civilnih žrtava, a što je i dosada svatko dobronamjeran mogao primijetiti.

Dakle, umjesto političkih govora, velikih parola samohvale i obećanja od kojih smo se svi skupa umorili, došlo je Škabrnjavrijeme, posebno sada na 20. obljetnicu, da se Dan sjećanja obilježi u velikom dostojanstvu i na posve drugi primjereniji, bolji i kvalitetniji način. Primjerice, neka se nakon odavanja počasti poginulim hrvatskim braniteljima i ubijenim civilnim žrtvama Domovinskog rata ispred spomen obilježja masovne grobnice i pred Središnjim križem na škabrnjskom groblju, čuje pjesma koju je napisalo dijete poginulog hrvatskog branitelja, neka se čuju njegove boli zbog gubitka oca, neka se čuje priča zarobljenih mladića, neka se istakne važnost svih majki koje su podnijele patnju života u samoći odgajajući djecu. Vjerujemo da svi oni imaju veliku zaslugu za postojanje današnje Republike Hrvatske kao i svi oni koji su patili na razne načine od zločinačke ruke srbo-četničko-jugoslavenskih konkvistadora i zločinaca. Isto tako umjesto političkih govora i riječi samohvale dovoljno je primjerice pročitati riječ iz Biblije, poslušati hrvatsku domoljubnu skladbu ili recital te nakon toga održi sveta misa u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji.

Isto tako, Škabrnja se zbog svojih osobito brojnih nedužnih žrtava nameće kao znak i simbol u ratu stradale Hrvatske. Svake godine u prigodi obilježavanja našeg stradanja, kao i u ostale dane tijekom cijele godine, dolazi sve više hodočasnika i učeničkih posjeta iz Zadra i okolice te iz drugih krajeva naše Domovine, nameće se potreba bolje organizacije njihovog prihvata i sudjelovanja kako u programu obilježavanja tako i prezentiranju tog tragičnog stradanja.

Željeli bismo bih da ovo naše pismo s navedenim prijedlozima oko načina i programa obilježavanja 18. studenoga, ne ostane glas vapijućih u pustinji, nego da već od ove godine na 20. obljetnicu, obilježavanje bude na predloženi način, kao što se obilježava u Vukovaru.

Duh Sveti neka prati one koji imaju utjecaj u donošenju pravednih i dostojanstvenih odluka za dobrobit mještana Općine Škabrnje i naše Domovine.

Mr. sc. Maja Rogić (dijete poginulog hrvatskog branitelja)

 

Napomena: tekst je objavljen uz sitne prilagodbe, a izvorno je napisan u obliku otvorenoga pisma kojem su potporu dali:


Djeca poginulih hrvatskih branitelja iz Škabrnje,
Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Zadarske županije

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Iz današnje SlobodankeCetina 2011-11-15 18:07
Citat:
15.11.2011. | 12:51

Četnici pobili sve u Kostrićima, taj zločin ne zanima ni Bajića niti Haag


- Prije 20 godina, 15. studenoga 1991. godine, četnici su počinili zločin genocida u malom hrvatskom selu Kostrići kod Hrvatske Kostajnice. Pobili su sve stanovnike toga sela koji su se u trenutku napada tamo zatekli: ubili su 16 mještana, među kojima i dva brata, Daria i Tomislava Jurića, stara dvije i četiri godine, koji su bijeni u krevetu zajedno sa svojom mamom Verom.

Tatu Zlatka Jurića, koji u trenutku napada nije bio u selu, ubili su u Hrvatskoj Kostajnci kada je rastresen i šokiran došao ubojicama u okupiranoj Hrvatskoj Kostajnici, prijaviti zločin. Do danas nitko nije odgovarao za ovaj zločin genocida. Kako je iostaknuto na komemmoraciji kod spomen obilježja masovne grobnice, ovaj zločin je 20 godina bez kazne, jer nikoga ne zanima.

- Zločin u Kostrićima ne zanima ni Bajića, jer DORH nije podignuo optužnicu, a dobro se zna tko su počinitelji i vođe napada na Kostriće, niti Haag, jer ni tužielji ni suci muđunarodnog suda za ratne zločine nisu poklazali interes da rasvijetle zločin genocida u Koastrićima i kazne počinitelje ubojstva cijeloga jednog sela, rekao je u utorak u Kostrićima Ivica Pandža Orkan, pukovnik HV-a u mirovini i savjetnik županice za pitanja branitelja.

Zločin u Kostrićima nije niti u žiži interesa hrvatske političke elite, jer čak ni kampanja, niti težina tragedije koja se dogodila u Kostrićima, nije navela političare i predstavnike stranaka da dođu na Banovinu i poklone se žrtvama: Petru, Mariji, Petru i Jelki Bašić, Kati Bunjevac, Zlatku, Veri, Dariju, Tomislavu i Mariji Jurić, Mariji Kostrić, Juri i Anki Kozić, te Ferdinandu i Mariji Krizman.

M. Piškor
Ovakvo što moguće je samo u okupiranoj Hrvatskoj.
Sve su stranke protuhrvatske, a oni koji ih podržavaju drže ljestve lopovima.
Sramotna vlast, sramotna oporba, sramotni mediji, sramotne nevladine i vladine udruge i, iznad svega, sramotno pravosuđe.
Da je sve drugo obavio na najbolji mogući način, Bajića je samo zbog ovoga slučaja trebalo smijeniti.
Nakažnjavanje zločinaca iz Škabrnje sramota je svih hrvatskih vlasti i svjetskih vladara.

Hrvatska je, na žalost, prepuna Škabrnja.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Paganini
  • 1 korisnik
  • 35 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal