Krešimir Miletić: Prvotna zadaća države je da štiti građane i obitelj

Obitelj je prva i životna stanica svakog ljudskog društva, pa tako i Hrvatske. Obitelj je i prva škola društvenih kreposti bez kojih ljudsko društvo ne može opstati. Bez zdravih, snažnih i životu otvorenih brakova i obitelji Hrvatska i hrvatski narod nema svoju budućnost. Krešimir MiletićObitelj ne samo da je mnogostruko ugrožena i izložena brojnim vanjskim i unutarnjim razaračima, već u teškoj situaciji u kojoj se nalazi kao da ne dobiva podršku, zaštitu i pomoć. Hrvatska demografski zapravo izumire, a pogubne posljedice 'kulture smrti' - kulture koja ne vrednuje brak, obitelj, dostojanstvo ljudske osobe, obiteljske vrijednosti, život – sve su vidljivije u našoj Domovini.

Teški demografski pad

Svake godine u Hrvatskoj se rađa između 7 i 10 tisuća stanovnika manje negoli ih umire. Projekcije govore da će, ako se ovaj trend ne promijeni, Hrvatska do 2070. imati 500.000 stanovnika manje negoli danas. U Hrvatskoj je prisutan trend starenja populacije, sve kasnijeg ulaska u brak, sve kasnije dobi u kojoj žene rađaju prvo dijete, a sve je prisutnija pojava 'socijalitetnog steriliteta' (samački život) koji zahvaća 20% muškaraca i 9% žena u dobi od 35 do 44 godine.

StatistikaHrvatska demografski zapravo izumire, a pogubne posljedice 'kulture smrti' - kulture koja ne vrednuje brak, obitelj, dostojanstvo ljudske osobe, obiteljske vrijednosti, život – sve su vidljivije u našoj DomoviniMeđu najvažnije unutarnje razarače obitelji svakako možemo ubrojiti manjkavu pripravu za brak, probleme komunikacije među članovima obitelji, različite i sve brojnije oblike ovisnosti, nesnalaženja u osobnim i obiteljskim financijama, neučinkovito upravljanje vremenom te nedostatak bračne i obiteljske duhovnosti.

Od vanjskih razarača obitelji ističemo donošenje i zadržavanje u svojoj naravi protu-obiteljskih zakona (tzv. 'Zakon o pobačaju' iz 1978., Zakon o suzbijanju diskriminacije), neusklađenost rada i obiteljskog života (potvrđeno rezultatima ankete Državnog zavoda za statistiku),Porazni podatciSvake godine u Hrvatskoj se rađa između 7 i 10 tisuća stanovnika manje negoli ih umire. Projekcije govore da će, ako se ovaj trend ne promijeni, Hrvatska do 2070. imati 500.000 stanovnika manje negoli danas nerješavanje pitanja neradne nedjelje, financijske terete i dužničko ropstvo, utjecaj medija koji nameću protu-bračni i protu-obiteljski mentalitet, marginalizaciju utjecaja obitelji u društvu te na poseban način pokušaje da se roditeljima oduzme pravo da biraju odgoj i obrazovanje u skladu sa svojim pozitivnim vrijednosnim sustavom (izbacivanje GROZD-ovog programa zdravstvenog odgoja iz škola)

Unatoč činjenici da je na pojedinim područjima zabilježen pozitivan trend (pad broja pobačaja sa više od 40.000 prije 1990. na današnjih 4.500, niža stopa rastavljenih brakova negoli u državama u europskom okruženju), istraživanja pokazuju da preko 80% građana smatra kako žene nemaju dosta poticaja za rađanje, mlađe ispitanice sklonije su tvrdnji da porodiljski dopust ima negativan utjecaj na njihov posao i karijeru, a uslijed niskih rodiljnih naknada većina majki nije u mogućnosti koristiti ovo pravo. Ovo je tek dio zastrašujućih podataka koji upozoravaju da je potrebna žurna i odlučna reakcija u cilju zaštite obitelji.

Pogodovanje stranim bankama

Situacija sa kreditima s valutnom klauzulom u CHF otkriva jedan puno dublji društveni, ali i politički problem u Republici Hrvatskoj. obiteljPolitička elita u Republici Hrvatskoj, u suradnji sa stranim bankama, pokušava hrvatskim građanima i obiteljima poslati poruku kako nije moguće pronaći rješenje, a da se pri tome dodatno ne pogoduje interesima bankara, a na uštrb hrvatskih građana i obitelji.

Nude se tzv. balon krediti, koji dodatnim ukamaćenjem privremeno odgođenih obveza opet u konačnici znače povećanje glavnice i ukupnog iznosa koje građani moraju vratiti, dodatno time osiromašujući građane Republike Hrvatske.

Uzimajući u obzir činjenice da je u Hrvatskoj trenutno izdano oko 125.000 kredita s valutnom klauzulom u CHF (od čega je oko 70.000 stambenih kredita), da je prosjećna mjesečna rata porasla za minimalno 1.500,00 kn, dolazimo jednostavnim matematičkim izračunom do činjenice da je mjesečno ukupno 187 milijuna kuna manje u javnoj potrošnji, a više u 'džepovima' stranih banaka.

Brojke govore sveUzimajući u obzir činjenice da je u Hrvatskoj trenutno izdano oko 125.000 kredita s valutnom klauzulom u CHF (od čega je oko 70.000 stambenih kredita), da je prosjećna mjesečna rata porasla za minimalno 1.500,00 kn, dolazimo jednostavnim matematičkim izračunom do činjenice da je mjesečno ukupno 187 milijuna kuna manje u javnoj potrošnji, a više u 'džepovima' stranih banakaUkoliko se tzv. 'dogovor' između Vlade Republike Hrvatske i stranih banaka ostvari, od hrvatskih obitelji, ali samim time i iz javne potrošnje ukupno će biti izvučeno ukupno 2,25 milijardi kuna u jednoj kalendarskoj godini.

Kao usporedbu o kolikom se novcu radi, dajemo prikaz:

- iznos razlike koje će građani platiti bankama temeljeno na razlici u tečaju CHF na dan stvorene obveze i danas, projekcija 12 mjeseci 2,25 mlrd kn,

- iznos godišnjeg proračuna RH za: Doplatak za djecu 1,64 mlrd kn,

- iznos godišnjeg proračuna RH za: Naknade nezaposlenima 1,44 mlrd kn,

- iznos godišnjeg proračuna RH za: Dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete 1,26 mlrd kn,

- iznos godišnjeg proračuna RH za: Skrb za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata 0,95 mlrd kn.

Držimo važnim istaknuti činjenicu da najveći dio hrvatskih obitelji nije ulazio u kredite radi luksuza, već su kupovale prostor za dostojanstven život svojih obitelji.

"Vodeća banka u regiji"Republika Hrvatska poticala je mlade obitelji na kupnju stanova s većom kvadraturom u programima POS-a, a posebno povoljniji uvijeti su od strane banaka nuđeni na kredite s valutnom klauzulom u CHF. Obitelji su kupovale stanove, a od banaka su tražile novac u protuvrijednosti tržišne vrijednosti stanova koje su kupovali.

U Hrvatskoj se niti plaće, niti mirovine nisu vezale uz franak niti se isplaćuju uz valutnu klauzulu. Hrvatske plaće i mirovine ostale su iste, cijene nekretnina ostale su uglavnom iste, ali su zato glavnice kredita koje hrvatski građani otplaćuju isključivo razlikom u tečaju jedne valute porasle i više od 50%.

Banke su građanima kredite isplaćivale u kunama, a ne u CHF! Osnovna svrha valutne klauzule jest upravo očuvanje unutarnje vrijednosti stvorene obveze između vjerovnika i dužnika u financijskom poslovanju. Banke ništa nisu izgubile, naprotiv, plasirale su kune iz štednih depozita građana (ne zadužujući se na tržištu), a građani će te kune vraćati kao CHF te će na taj način banke izvući u konačnici nekoliko milijardi kuna više godišnje od hrvatskih građana, a da se pri tome 'unutarnja vrijednost stvorene obveze' neće dovesti u pitanje. Naprotiv, isključivo razlikom u tečaju podići će se za više od 50% u korist banaka.

Rezultat ovakve politike je da su strane banke uz pomoć političkih elita pretvorile hrvatski narod u dužničko i kreditno roblje, koje je velik broj hrvatskih obitelji doveo na rub egzistencije.

Temeljni problem nije samo strano vlasništvo banaka, nego nametnuti propisi i zakoni koji omogućuju legalnu pljačku hrvatskih građana te hrvatskih poduzeća i ustanova.

Protiv legalizirane pljačke

Nitko u Hrvatskoj nema pravo biti zaštićeniji od hrvatskog naroda. Banke su već zaštićene brojnim instrumentima osiguranja kredita, a građani ne samo da nisu ničime zaštićeni već su prepušteni sami sebi dok im nad glavom visi mač osobnog bankrota.

PljačkaTemeljni problem nije samo strano vlasništvo banaka, nego nametnuti propisi i zakoni koji omogućuju legalnu pljačku hrvatskih građana te hrvatskih poduzeća i ustanovaNismo zaboravili niti činjenicu da je većina banaka sanirana prije prodaje upravo novcem poreznih obveznika. Glavni tobožnji motiv prodaje hrvatskih banaka je bio veća konkurentnost, poboljšanje poslovanja i tehnološki napredak, a rezultat je upravo suprotan: monopol stranaca, niža kakvoća usluga, tehnološka stagnacija, više kamate i po hrvatski narod štetna alokacija kredita.

obiteljStrani vlasnici banaka nisu modernizirali poslovanje niti su donijeli ikakav kapital, oni posluju s našim novcem, posuđuju nama naš novac i investiraju ga po svijetu pod geslom: njima profit, nama rizik, ili jezikom globalizacije: Globalni profit, lokalni rizik!

Prvotna zadaća države je da štiti građane i obitelj, a ne banke i krupni kapital. Da tome nije tako možemo vidjeti na sve većem broju slučajeva. Sjećamo se pokušaja izmjene Zakona o radu, pokušaja pogodovanja poslodavcima da lakše raskidaju kolektivne ugovore i otpuštaju radnike, do danas neriješenog pitanja neradne nedjelje te ukidanje prava da se među porezne olakšice ubrajaju kamate na stambene kredite.

Posebno zabrinjavajućom i dodatno neprihvatljivom cjelokupnu situaciju čini i način na koji se dužnicima koji nisu u mogućnosti plaćati tako uvećane rate kredita, u pravilu bez pismene obavijesti ili uručenog rješenja, zapljenjuje imovina (plaće, mirovine, ...).

Dobro rješenjeHrvatska svakako može odgovarajućom poreznom politikom spriječiti odljev prihodovanog profita banaka izvan Hrvatske, a na taj način prihodovana sredstva vratiti građanima kroz različite subvencije na već odobrene kredite, vodeći računa o onima koji su u posebno teškoj situaciji i najranjivijiStoga, Hrvatski bračni i obiteljski savez - CRO BIOS zahtjeva od Vlade RH i Hrvatskog sabora žurnu i neodgodivu reakciju u smjeru zaštite hrvatskih građana te donošenje zakonskih propisa koji će omogućiti:

1. Žurno ukidanje i zakonsku zabranu valutne klauzule u Republici Hrvatskoj.

2. Konverziju kredita u kune po tečaju na dan stvorene obveze te osigurati trajni plasman povoljnijih kunskih kredita.

3. Odgodu provođenja ovrha i pljenidbe instrumenata osiguranja: plaća, mirovina, stanova i dr. zbog nemogućnosti podmirenja rata kredita.

4. Povrat prava da se među porezne olakšice uračunavaju kamate na stambene kredite za kupnju prve nekretnine.

Hrvatska svakako može odgovarajućom poreznom politikom spriječiti odljev prihodovanog profita banaka izvan Hrvatske, a na taj način prihodovana sredstva vratiti građanima kroz različite subvencije na već odobrene kredite, vodeći računa o onima koji su u posebno teškoj situaciji i najranjiviji.

Na kraju, iz svega spomenutog razvidno je da je obiteljima u Hrvatskoj nužno potrebna sustavna i dobro osmišljena obiteljska politika koja će biti na njihovu dobrobit, a ne propast. Zato, Hrvatski bračni i obiteljski savez, predstavlajući glas mnogih hrvatskih obitelji, planira nizom inicijativa dati svoj doprinos ostvarenju toga cilja.

Za Hrvatski bračni i obiteljski savez - CRO BIOS
Krešimir Miletić, predsjednik

 

Udruge potpisnice

Djecom obogaćene obitelji – DOBITELJ, Kaštela

PRO-VITA 4+, Slatina,

Udruga Moja obitelj, Rijeka,

Udruga obitelji sa četvero i više djece – KLUB 4+ Split,

Obiteljski centar Zagreb

Zajednica obitelji s četvero i više djece, Zadar

Udruga roditelja s četvero i više djece – UDRUGA 4+ Dugopolje

Udruga za promicanje obiteljskih vrijednosti – Blaženi Alojzije Stepinac, Zagreb

Udruga Hrvatskih brojnih obitelji 8+ UHBO 8+ Vinkovci

Udruga Hrvatska budućnost – UHB Slavonski Brod

Udruga brojnih obitelji blaženi Alojzije Stepinac – UBOAS, Zagreb

Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinjskog kraja -UDRUGA 4+ Cetinskog kraja iz Sinja

Udruga Molitveni vijenac Kraljice obitelji MVKO Zagreb

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Kamatabosanac 2011-08-26 20:35
Molim odgovor ako ga netko zna:
1. Koliko godišnja stopa inflacije ima utjecaj na kamatu,
2. Kolika je godišnja stopa inflacije švicarskog franka
3 Ako je kredit u "švicarcima", onda bi i kamata trebala biti švicarska.
Ima se dojam ogromnog lihvarskog aparata koji prijeti stečajem građanima koji koriste kredite. U tome mu asistira elita koju Hrvati nemaju. Očekujem odgovor od nekog tko je kompetentan.
Prijavi Administratoru
#2 kao da molimo ubojicu nemoj nas giljotinom nego daj da umremo od gladab.v. 2011-08-26 21:14
a čemu kompliciranje i izmišljanje zamršenih zahtjeva!?

BANKE TREBA NACIONALIZIRATI - rješenje je tako jednostavno!

zašto bi im dali iti 1 kn da iznesu iz hrvatske ako to nije u našem interesu???

a oni iznose milijarde i sada naši pametnjakovići koji bi se htjeli prikazati velikim hrvatima i pridobiti što više glasova na skorim izborima izmišljaju zahtjeve ali na taj način da slučajno ne bi uvrijedili bankare, odnosno strane gospodare, a da bi se pred domaćim svijetom pokazali kao borci za bolje sutra.

a svi ti zahtjevi i da se ostvare bili bi sa rezultatom: dajte molim vas pa nemojte iznijeti 10 milijardi , evo 9 odnesite slobodno.

onaj tko želi dobro hrvatima on će se zalagati za potpuno preuzimanje banaka u naše ruke!

onaj tko služi stranim gospodarima on će ili braniti bankare ili predlagati nekakve "vatrogasne mjere" koje ne mogu dovesti do nikakvog bitnog pomaka, što znači da će se stranci i dalje bogatiti na našoj grbači a mi ćemo i dalje tonuti sve dublje...

nacionalizacija je jedino ispravno rješenje ma koliko mi šutjeli o tome!
Prijavi Administratoru
#3 Bravo Krešimire!Domovine sin 2011-08-27 01:33
Čemu uopće Hrvatska, nemamo li djece?
Demografska politika, za biti učinkovita treba počivati na pretpostavci kako je svako dijete u Republici Hrvatskoj na neki način i naše zajedničko dijete, pa financiranje njegova odrastanja mora biti zajednička briga društva, te kao takvo ravnomjerno raspoređeno na sve zaposlene u RH i regulirano uvođenjem različitih poreznih osnovica na plaću, koje bi bile progresivne u odnosu na obiteljsko stanje svake zaposlene osobe.

Na taj način, onaj koji primjerice ima troje djece, ne bi zbog toga osiromašio ili bio u nepovoljnijoj situaciji u usporedbi s onime koji ne želi ili ne može imati djecu, imajući tako svu silu slobodnoga vremena samo za sebe i za svoj posao, od kojega će ostvarenu zaradu potrošiti opet na udovoljavanje samome sebi, ne doprinoseći gotovo nimalo općem dobru. Takav bi zakon bio snažan poticaj mladima na ranije sklapanje braka, u kojemu bi oni kasnije pronašli, osim onih stvarnih i financijske razloge za stvaranje obitelji s više od dvoje djece.
Biološki opstanak hrvatskoga naroda, punjenje mirovinskih fondova i plaćanje troškova funkcioniranja zajedničke države, snositi će djeca onih koji ih imaju, pa su upravo zbog toga sva djeca u RH naša zajednička djeca i naša zajednička briga, a ne briga samo njihovih roditelja.

Demografska politika kakva Hrvatskoj treba, ne može počivati na dječijem doplatku, provjereno neučinkovitom trošenju vremena i novaca. Mi u tome ne smijemo kopirati druge, jer i oni izumiru primjenjujući pritom upravo taj ili sličan model, već moramo osmisliti neki vlastiti, usklađen s vlastitim potrebama i vlastitim prioritetima, a biološki opstanak Hrvata, prioritet je iznad svakoga prioriteta.
Na ovaj način postavljena demografska politika sigurno bi spasila Hrvatsku od izumiranja. Kada bi tome, ne samo iz demografskih razloga, još dodali i zabranu abortusa, tada pogotovo.

Želimo li preživjeti, počnimo se baviti sobom, jer Hrvatsku se voli prvenstveno kroz obitelj, a hrvatska su obitelj roditelji u kršćanskom braku i njihova djeca, ne jedno ili dvoje, već djeca!
Broj djece u obitelji ne smije biti prilagođen tempu i načinu života, već obrnuto, tempo i način života, a sukladno tome i ostvarena zarada, trebaju biti prilagođeni broju djece. Stavljajući sebe na mjesto Boga, današnji čovjek opsjednut sobom i udovoljavanju samome sebi, u dubokom je sukobu s Bogom i konačno sa samim sobom, pa on kao takav lako nalazi 101 ili 666 važnih razloga i za fizičku likvidaciju vlastitog potomstva, ubijanja čovjeka zvanog fetus, kojemu su oduzeta sva ljudska prava, kako zbog olakšanja osobne i kolektivne savjesti i odgovornosti, tako i zbog opravdanja i legaliziranja samoga čina egzekucije, ne bi li se time i do krajnjih granica ugodilo vlastitoj sebičnosti i komociji, mijenjajući tako univerzalni smisao života koji je Bog podario svemu što na zemlji stvori, od čovjeka i životinja, pa sve do biljaka, koje također, po tom istom univerzalnom zakonu života i Božje ljubavi, imaju ugrađenu Božju poruku u svojim genima, kako sjeme nije stvoreno samo zbog biljke, već je i biljka stvorena zbog sjemena.

Pozdrav s Lastova, najljepšeg otoka na svijetu.
Prijavi Administratoru
#4 Kontrola porezne politikedorothy 2011-08-27 09:20
Citat Krešimir Miletić:
Hrvatska svakako može odgovarajućom poreznom politikom spriječiti odljev prihodovanog profita banaka izvan Hrvatske, a na taj način prihodovana sredstva vratiti građanima kroz različite subvencije na već odobrene kredite, vodeći računa o onima koji su u posebno teškoj situaciji i najranjiviji.


Ako Merkel & Co odluče spašavati euro, stručnjaci se slažu da će se morati uvesti veća kontrola Brusselexa nad unutarnjom poreznom (a time i socijalnom) politikom zemalja članica. Znači još veća kontrola umjesto suverenog odlučivanja. Mislim da bi Hrast morao biti svjestan tih momenata.

Citat:
Bilo koje ili sve ove mjere imaju tri zajedničke stvari: one uključuju davanje veće potpore slabijim zemljama, te zahtijevaju vanjsku kontrolu nacionalne fiskalne politike. One tako predstavljaju korak prema političkoj uniji. To je ono što etikete „ekonomska vladavina" ili „dublja integracija" u stvari znače.
(The Economist, iz članka Kriza u eurozoni, hkv.hr/.../...)
Prijavi Administratoru
#5 Kada se već priznanja dijele ...triarios 2011-08-27 10:19
Anti Gotovini Predsjednička Medalja za Slobodu!

Dok čitam vijest na hrvatskom teletekstu (a koju nisam mogao pronaći na dnevnim hrvatskim on-line novinama na google-u) kako je bivši predsjednik američke središnje banke ustvrdio da se eurozona raspada, odlučio sam još malo proguglati da vidim tko je taj gospodin. Pa evo što sam našao.
Odlikovan od bivšeg predsjednika Georga W. Busha Predsjedničkom Medaljom za Slobodu 2005., odlikovan od kraljice Elizabete II Redom Zapovjednog Viteza Britanske Imperije 2002., Zapovjednika Francuske Legije stranaca 2000. , kao i veći broj odlikovanja, kao na primjer od Eisenhowera, Trumana, Sveučilišta u Virđiniji i New Yorku i orden Fondacije Thomasa Jeffersona za posebne građanske zasluge i ordenom Odjela Obrane isto za posebne javne zasluge.
Ne smijemo, kod ovog silnog nabrajanja zaboraviti i naše gore lista gospodina Rohatinskoga, kojmu je mjesečnik The Banker dodijelio kao guverneru HNB dva priznanja za proteklu godinu - priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima!
E, kad je na tom Velikom Zapadu početak trečega milenija započeo u znaku priznanja za zasluge u oči i nakon događanja jedne od vjerojatno največih ekonomskih kriza (kao da su za nju krivi ekonomisti?) od one s dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća u SAD, a s obzirom da je baš taj period od 2000. godine kod nas, u Hrvatskoj, bio u znaku izručivanja i presuđivanja, žigosanja (etiketiranja, ukoliko bi to komu bilo primjerenije) naših hrvatskih Washingtona, Jeffersona (ovdje moram spomenuti da naši državotvorni generali nisu držali robove!), Pattona (ovdje bi bilo vjerodostojnije Pattona uspoređivati sa Gotovinom, a ne obratno! Ali što ćemo?), pa i Patriotom Mela Gibsona ili sa Armagedonom (upload.wikimedia.org/.../... ) Bruce Willisa (koji je snimljen sedam godina nakon pada Vukovara-to za one (iz vlasti)koji još uvijek 'ne znaju' kada je i kako pao Vukovar), ali ipak mislim da prije sa našim Armagedonom, kada su naši Vukovarci herojskoga grada Vukovara ('Grad, to smo mi!' kako je to rekao naš Heroj Siniša Glavašević, a ja danas dodajem: Domovina, to smo svi, Domoljubi!') morali napustiti svoja ognjišta i potražiti sigurnost negdje drugdje, kao što je već davno zapisano rukom Sv. Mateja (Mat, 24:15-22) A ovako bi svijet danas izgledao da nije bilo Njih i naših Branitelja (1.bp.blogspot.com/.../... Možda bi lik naslici mogao biti Mesić, ili možda Sanader, ili Sudac Orie? Nisam baš siguran jer je lik dosta daleko od mojeg zaslona, ali uopće se ne bi čudio da je lik baš jedan od njih (a možda su drugi likovi samo skriveni negdje u ormaru?), onda valjda (a u što uopće ne sumnjam) i našim Herojima-Mirotv orcima valjda pripadaju čak I međunarodna priznanja i ako ih oni, u svoj svojoj skromnosti niti ne traže (samozatajnost! ) .
Zato predlažem da i mi dodijelimo našem oslobodilačkom generelu-mirotv orcu, kao jednom od najzaslužnijih, jer danas je običaj da se najzaslužnije za opstojnost Domovine Hrvatske trpa u zatvore, Predsjednički Velered Zapovjednoga Častnika Viteza Hrvatskoga Naroda za njegove zasluge, ne samo za slobodu Hrvatske, nego i za opstojnost susjedne nam Bosne i Hercegovine! Zato predlažem da se pod tim nazivom OSNUJE spomenuti Velered, a ne bi bilo zgoreg da netko na internetu postavi i odgovarajuću web stranicu! U tome smislu pozivam i postojeće Portale; antegotovina.co m, hrvati-amac.com , kao i hkv.hr da na svojim stranicama postave prigodni logo sa mogućnosti glasovanja.
A evo kako na takva odličja gledaju i na široko ih dijele 'zaslužnima' (čak i prije političkih presuda od 15. travnja našim nevinim generalima u Den Haagu) na primjer u Srbiji, odnosno u Njemačkoj!
Nakon što su rehabilitirali Dražu Mihailovića i četnike iz II. svjetskog rata, kojima podižu i spomenike, Srbi ne prestaju s provokacijama. Tako je Ministarstvo obrane Srbije, uoči presude hrvatskim generalima u Haagu, donijelo odluku o dodjeli novih spomen-medalja koje će se uručivati vojnicima, sudionicima ratova devedesetih godina, kad su kao agresori napali Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo.
Prema tumačenju Ministarstva obrane Srbije, vojne medalje dobit će oni koji su svoju dužnost obavljali časno i profesionalno, a ako su tijekom svoje vojničke karijere sudjelovali i u borbenim operacijama, ističu u Ministarstvu, podrazumijeva se da su u svojem vojničkom pozivu postupali na način koji ih razlikuje od svih onih protiv kojih se donose presude pred Međunarodnim sudom u Haagu.
Ova i ovakva odluka je izvan svake pameti. Naime, možete li zamisliti da su nakon II. svjetskog rata Njemačka i Italija donijele odluku da će odlikovati sve one njemačke i talijanske vojnike koji su se časno i profesionalno borili na strani Hitlera i Musolinija, odnosno one koji se nisu našli na sudu u Nurnbergu?
A kako bi tek Broz i komunistička Jugoslavija reagirali da se netko sjetio i predložio da se medalje uruče ustašama i domobranima, jer i među njima je zasigurno bilo onih koji su se časno borili i koji nikada nisu završili na sudu, a kamoli na robiji. (Hrvatsko slovo, 15. travnja 2011. DA SE NE ZABORAVI Agresorove medalje, Piše: Mladen Pavković, a prjenosi hic.hr)
Danas, kada imamo dvije Hrvatske (jednu onu manjinsku-koja vlada, a drugu onu večinsku-kojom se vlada) i kada je odbijena inicijativa da se kancelarki Merkel tom prilikom uruči - počasni doktorat, odnosno akademska titula, a o kojem zahtjevu se je negativno očitovao Fakultet političkih znanosti. Na njega se pozvao i rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš, što je značilo da je prijedlog definitivno odbijen.
Od onih (manjinskih) koji glatko odbijaju dati priznanje onima koji nisu 'njihovi', a goste se u Srbu sa onima koji slave dan kada je započeo pokolj nad Hrvatima u obližnjem Boričevcu i šire, koji je trebao označiti kraj svake hrvatske državne ideje, a početak ostvarenja treće, Velike Srbije - kasnije Jugoslavije, kada su pred kraj samoga Drugoga svjetskoga rata mnogi kokarde zamjenili sa petokrakama, danas niti ne možemo očekivati što drugo. Sve dok ne budemo izabrali za Drugoga Hrvatskoga Predsjednika (Prvi je bio državnik, strateg i Narodni Predsjednik Dr. Franjo Tuđman) predsjednika koji će poštivati volju većine, a kod toga znati još i voditi brigu o volji manjine (otuda i sama riječ DEMOKRACIJA), dakle istinskoga predsjednika svih hrvatskih građana, ne ćemo moći očekivati da će se ta volja hrvatskoga naroda i poštivati.
Danas kada u Srbiji dodjeljuju medalje onima koji su izvršili agresiju na Hrvatsku i BiH, imam osjećaj kao da 'naše' ordene (koji su u Hrvatskoj trebali biti, a nisu, dodjeljeni našim generalima) dodjeljuju Srbi umjesto njih …

SVAKI NAROD JE SLOBODAN SAMO ONOLIKO KOLIKO SU SLOBODNI ONI KOJI SU NJEGOVU SLOBODU BRANILI.
t(v).

'In principio erat Verbum et Verbum erat apud Deum, et Deus erat Verbum.' ( "I Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama." (Iv 1, 14)
=================================================================
Prijavi Administratoru
#6 Škegro u ObzoruBoljunac 2011-08-28 08:40
U posljednjem broju Obzora, prilogu VL ima kolumna B. Škegre. Više vrijedi ta kolunmna od svih ovdje komentara uključujući i uvodni.

Naime, ovdje vlada totalno nerazumijevanje problema.

Sada sam zauzet, ali pozabavit ću se tim pitanjem klauzule u švicarscima i napadima na banke.

Dotle, preporučam svima koje zanima ovo pitanje da pročitaju Škegrinu kolumnu.
Prijavi Administratoru
#7 Škegro..Non draco sit mihi dux 2011-08-29 11:34
Pročitao sam kolumnu cijenjenog "ekonomiste" stoga bih Vas zamolio da elaborirate s čim se to slažete sa Škegrom u ovoj njegovoj kolumni.
Pri tome neka Vam misao vodilja bude ova slika.
Prijavi Administratoru
#8 Vlasništvo nad bankama i ŠkegroBoljunac 2011-08-29 14:35
Škegro se uopće ne bavi pitanjem vlasništva nad bankama. On raspravlja o bankama kao veoma važnom dijelu gospodarskog sustava u svakom društvu.

Ova tabela koju ste donijeli nije korektna. Kad je riječ o zemljama CE, ne zadrži stare članice EU kao što su Francuska, Njemačka, UK, Belgija, Nizozemska i dr. Tabela donosi isključivo bivše komunističke zemlje.

Kako gledam na te podatke koje donosi tabela ? Ako ćemo se šaliti, tada je na vrhu zaštita nacionalnih interesa Bjelorusija. Gotovo su sve banke u vlasništvu nacionalne države. Ističu se drga skupina država koje imaju 40 do 60 % vlasništvo nad bankama u rukama domaćeg kapitala. Tu je na vrhu Moldavija, pa slijede Ukrajina, Rusija, Makedonija i Slovenija. Dosta zaostaju Rumunjska i Latvija. Treću skupinu čine sve ostale zemlje koje su preko 60 % banaka prodale strancima. Prednjače Albanija, Estonija, Slovačka i Češka, a slijedi ih u stopu - Hrvatska.

Kako protumačiti te podatke ?

Bjelorusija je još u komunizmu i neda iz državnih ruku svoje banke.

Države koje imaju veći broj banaka u vlasništvu domaćeg kapitala bile su veoma učinkovite u privatizaciji svojih ključnih godpodarskih garna (banaka, industriju nafte i plina, te trgovine) . Bivši KGB-ovci i njima slični komunistički moćnici našli su način kako da privatiziraju najunosnija gospodarske subjekte. U nas je čak i Arkan "privatizirao" neki izvor nafte tamo negdje u Srijemu. Tako su u nas privatizirane ZABA i DTR. Ne sjećate se ? Po Markovićevom zakonu, a ne po Zakonu o pretvorbi i privatizaciji društvenih poduzeća. Navodno, kad je Franjo Tuđman saznao da Hrvatska nije prihodovala ni kune od prodaje ZABA-e nije mogao vjerovati. To su obavili prije njega i skrivećki od javnosti.

Dakle, to je to.

Treća pak skupina država je slika propalog gospodarstva i siromašnog stanovništva koje se je naslijedilo iz komunizma. Nitko ne može očekivati tržišno gospodarstvo s propalom industrijom, bankarstvom i siromašnim građanima da će imati i zdržati u vlasništvu svoje propale banke. Sjećate li se kako su radile banke u "ono" doba ? . Odobravale su kredite propalim poduzećima, pod pritiskom OK SKH, za isplatu plaća zaposlenicima koje se je tada nazivalo radnicima u udruženom radu.

Sjećate li se HPB i njezinog generalnog direktora, menadžera godina (Protega ?) koji je na miganje tadašnjega predsjednika RH dijelio kredite korisnicima koji nisu mogli vraćati uzajmljene novce ?

Eto, o tome je pisao Škegro. O pritscima nad bankama koje bez velike štete za opće dobro, ne trpe pritiske.

Ali, ako o bankama razmišljate na način kako se je to radilo u komunizmu, tj. da moraju biti servis udruženo rada, tada su te naše banke danas najsurovije ustanove kapitalističkog sustava koje nužno treba staviti pod državnu kontrolu. Dakle, treba ih sve nacionalizirati kako to predlaži neki naši nazovi domoljubi.
Prijavi Administratoru
#9 Još o bankamaBoljunac 2011-08-29 18:33
Radio sam u jednoj banci prije umirovljenja. Dva je puta hrvatska država spašavala tu banku. Prvi put kad su banke bile zadužene kod građana s deviznom štednjom, a imale su potraživanja i dinarima prema propalim komitentima u društvenom sektoru. Drugi put pak kad je banka unatoč sanaciji zapala u nelikvidnost, jer nije mogla naplaćivati svoja potraživanja.

U jednom slučaju jedan od najvećih komitenata (nesolventni dužnik) kad nije mogao platiti dospjele dugove, ustupio je banci cijelu jednu svoju tvornicu koja je imala status OOUR-a. Banka je imanovala komisiju od 3 ili 5 članova za preuzimanje OOUR-a. Ja sam skopčao u čemi je stvar i bez komisije sam uredio sve što je trebalo učiniti i od tog OUR-a načinio trgovačko društvo tj. d.d. i to je bilo to. Kasnije kad je uslijedila rečena druga sanacija Agencija za sanaciju banaka koja je djelovala u ime države, preuzela je to dioničko drušvo kao i drugu nelikvidnu imovinu u vrijednosti od oko 1,4 milijard kuna, a zauvrat je banci dala državne obveznice s određenim rokovima dospijeća u vrijednosti od oko 700 miljuna kuna. Prošlo je puno vremena pa se možda ne sjećam točno, ali mislim da su to bile kune, a ne DEM.

O deviznoj klauzuli u švicarcima, već sam pisao negdje. Držim da su stečeni uvjeti za traženje raskida ili promjene ugovora od strane korisnika kredita zbog prominejenih okolnosti (rebus sic stantibus), ali nitko se na tu pravnu mogućnost ne osvrće.

S druge strane, ako su banke zadužene u švicarcima, tada je normalno da ugovaraju švicarce za svoje plasmane. Na taj način izbjegavaju valutne rizike.

Problem se svodi na problem novca kao takvog. To pak zatijeva posebni komentar.
Prijavi Administratoru
#10 Devizna klauzulaBoljunac 2011-08-29 22:34
Mislim da se problem ne razumije iz jednostavnog razloga što se ne razumije prirodu novca.

Što je novac ?

Ako budem smogao, pokušat ću odgovoriti na to pitanje s osvrtom na današnje probleme koji su s time povezani.
Prijavi Administratoru
#11 Trenutno nemamNon draco sit mihi dux 2011-08-30 13:45
vremena ali ću Vam uskoro odgovoriti.Veza no za Škegru i švicarac.
Prijavi Administratoru
#12 O Bjelorusijikbunjevac 2011-08-31 12:28
Na grafu iz komentara #7 Bjelorusija prilično bode oči, budući da je većina banaka u državnom vlasništvu.

S druge strane, ekonomski rezultati Bjelorusije su impresivni: izbjegli su recesiju, državne banke povećavaju kapital, već je godinama ustaljen ekonomski rast, poljoprivredna proizvodnja isto tako konstantno raste kao i izvoz, a nezaposlenost je oko 1%.

Nije onda nikakvo čudo što Lukašenkova popularnost iznosi oko 70%, iako će ga zapadni mediji predstavljati kao posljednjeg svjetskog diktatora ogrezlog u komunizmu (znakovita je i činjenica da je Lukašenko taj titul je dobio nakon što je dao MMF-u nogu u stražnjicu).

Naišao sam o tome na jedan zanimljiv članak na engleskom ovdje, a statistički podaci se mogu vidjeti na wikipediji.
Prijavi Administratoru
#13 BjelorusijaBoljunac 2011-08-31 15:39
Priznajem da sam slabo upoznat s prilikama u Bjelorusiji.

Ovdje ima nekih informacija o njoj.

Ima BDP dva puta manji od Hrvatske.

dalje.com/.../337170

poslovni-savjetnik.com/.../...
Prijavi Administratoru
#14 Banke itd..Non draco sit mihi dux 2011-09-01 13:10
Citat:
Škegro se uopće ne bavi pitanjem vlasništva nad bankama. On raspravlja o bankama kao veoma važnom dijelu gospodarskog sustava u svakom društvu.

Ova tabela koju ste donijeli nije korektna. Kad je riječ o zemljama CE, ne zadrži stare članice EU kao što su Francuska, Njemačka, UK, Belgija, Nizozemska i dr. Tabela donosi isključivo bivše komunističke zemlje.
Zašto bi uopće navodio stare članice?Hrvatska je bliska ovim zemljama zato što je kao i one bivša komunistička zemlja.Ukoliko pronađete udio stranih banaka u Francuskoj,UK,Belgiji itd molim Vas objavite ih ovdje ali mislim da to u ovom slučaju to uopće nije relevantno jer je većina stranih banaka iz tih zemalja(Italija, Austrija, Njemačka i Francuska) u vlasništvu naših.
Citat:

Kako gledam na te podatke koje donosi tabela ? Ako ćemo se šaliti, tada je na vrhu zaštita nacionalnih interesa Bjelorusija. Gotovo su sve banke u vlasništvu nacionalne države. Ističu se drga skupina država koje imaju 40 do 60 % vlasništvo nad bankama u rukama domaćeg kapitala. Tu je na vrhu Moldavija, pa slijede Ukrajina, Rusija, Makedonija i Slovenija. Dosta zaostaju Rumunjska i Latvija. Treću skupinu čine sve ostale zemlje koje su preko 60 % banaka prodale strancima. Prednjače Albanija, Estonija, Slovačka i Češka, a slijedi ih u stopu - Hrvatska.

Kako protumačiti te podatke ?

Bjelorusija je još u komunizmu i neda iz državnih ruku svoje banke.

Države koje imaju veći broj banaka u vlasništvu domaćeg kapitala bile su veoma učinkovite u privatizaciji svojih ključnih godpodarskih garna (banaka, industriju nafte i plina, te trgovine) . Bivši KGB-ovci i njima slični komunistički moćnici našli su način kako da privatiziraju najunosnija gospodarske subjekte. U nas je čak i Arkan "privatizirao" neki izvor nafte tamo negdje u Srijemu. Tako su u nas privatizirane ZABA i DTR. Ne sjećate se ? Po Markovićevom zakonu, a ne po Zakonu o pretvorbi i privatizaciji društvenih poduzeća. Navodno, kad je Franjo Tuđman saznao da Hrvatska nije prihodovala ni kune od prodaje ZABA-e nije mogao vjerovati. To su obavili prije njega i skrivećki od javnosti.

Dakle, to je to.

Treća pak skupina država je slika propalog gospodarstva i siromašnog stanovništva koje se je naslijedilo iz komunizma. Nitko ne može očekivati tržišno gospodarstvo s propalom industrijom, bankarstvom i siromašnim građanima da će imati i zdržati u vlasništvu svoje propale banke. Sjećate li se kako su radile banke u "ono" doba ? . Odobravale su kredite propalim poduzećima, pod pritiskom OK SKH, za isplatu plaća zaposlenicima koje se je tada nazivalo radnicima u udruženom radu.

Sjećate li se HPB i njezinog generalnog direktora, menadžera godina (Protega ?) koji je na miganje tadašnjega predsjednika RH dijelio kredite korisnicima koji nisu mogli vraćati uzajmljene novce ?

Eto, o tome je pisao Škegro. O pritscima nad bankama koje bez velike štete za opće dobro, ne trpe pritiske.

Ali, ako o bankama razmišljate na način kako se je to radilo u komunizmu, tj. da moraju biti servis udruženo rada, tada su te naše banke danas najsurovije ustanove kapitalističkog sustava koje nužno treba staviti pod državnu kontrolu. Dakle, treba ih sve nacionalizirati kako to predlaži neki naši nazovi domoljubi.
Mutite vodu, isto kao i gospodin Škegro koji je jedan od inicijatora prodaje banke strancima.Ključ na stvar je da banke imaju važnu ulogu u gospodarstvu svake države, mi držimo svoju štednju u njima kao npr u Ljubljanskoj banci, oni određuju pod kojim uvjetima štedimo,koga žele kreditirat a koga ne.
Problem banaka i općenito ekonomske politike u Hrvatskoj je taj da se previše potiče potrošnja a guši gospodarstvo.Po jasniti ću Vam sliku jer ste očito fulali razlog zbog koje sam ju stavio, a razlog je da su strani kapitalisti tj banke iskoristile novonastalu situaciju padom komunizma gdje se nisu mijenjali koruptivni ljudi na položajima već su samo zamjenili boje kaputa.Takva situacija je bila savršena za poplavu stranih banaka u zemljama izašlih iz komunizma.Taj scenarij se dogodio i kod nas koliko god to Škegro htio zamaskirati.On se u tekstu obraća riječima“ Prste dalje od banaka, nisu to vaše igračke“ ali zato su Hrvatsko gospodarstvo i građanstvo igračke banaka.
Škegro tvrdi da su banke ostale u hrvatskom vlasništvu bile bi opljačkane, nitko nije navodio da nužno mora biti vlasnik država,pa zar bi netko tko je vlasnik tj dioničari išli krasti samog sebe?
Inače htio bih pojasniti komentatorima ukratko ako je to moguće kako je uopće do ove nevine krize došlo koja je krenula a od nego li iz Amerike
Prije ste imali DUŽNICI(osobe koje dižu kredit) = BANKE

A sada novi sistem SEKURITIZACIJA: DUŽNICI= BANKE (prodaje kredit investicijskim bankama) = INVESTICIJSKE BANKE (pakiraju te kredite i [hipoteke,kredi tne kartice ..] u derivate nazvane CDO –srodne dužničke obaveze koje prodaju) = ULAGAČI

INVESTICIJSKE BANKE (plaćaju agencijama za procjenu da procijenjuju CDO ) =AGENCIJE ZA PROCJENU (mnogima od njih je dana ocjena AAA što je najveći razina sigurnosti investicije )

Znači imate slučaj gdje bankama nije bitno hoće li im dužnici moći vratiti novce, nego one počinju plasirati još nesigurnije kredite, investicijskima bankama isto nije bitno kakvi su krediti što ih otkupljuju njima je bitno što više CDO-a prodaju to je zarada veća. Agencije za procjenu su bile plaćane od investicijskih banaka i nisu imale nikakvu odgovornost ukoliko njihova procijena nije dobra.
Američka vlada je znala a i političari ali nitko nije htio uvesti nadzor nad derivatima.
„Leverage“ investicijskih banaka u Americi je išao do kvote 33:1 što znači da bi ih maleni pad aktive npr 3% učinio nesolventnim.
AIG najveća osiguravajuća kuća na svijetu je prodavala velike količine kreditnih derivata zvanih „Credit Default Swap“ (kupoprodaja rizika nekog izdavatelja za određenu premiju)
Za investitore posjedovanje CDO-a je bilo tretirano kao polica osiguranja tj investitor koji je kupio CDO plaćao je kvartalnu premije AIG-u ukoliko je CDO ispao loš AIG se obavezao da će isplatiti investitoru njegov gubitak, iste te CDO-e mogli su kupiti špekulatori da bi se mogli kladiti na CDO-e koje nisu posjedovali.Kak o derivati nisu bili nadzirani AIG nije trebao osigurati svotu novca u slučaju gubitka.Slikovi to prodao bih Vam CDO i onda bi se kladio na njega da ćete Vi svoj novac izgubiti jer sam vam prodao truli CDO.
Nadam se da Vam je jasno kakva se Ponzi shema odigrala i kako u njoj su ulagači izgubili sav svoj novac a na kraju sve to platili porezni obveznici.
Tako da kada se netko tipa Škegre pojavljuje kao odvjetnik banaka ne mogu a da se ne zapitam zašto se on javlja u ime banaka.Zaključa k je da ukoliko se banke ne kontroliraju a po svemu sudeći u Hrvatskoj se ne kontroliraju dolazimo do slučaja paradržave u kojoj pravu zakonodavnu vlast provode banke.
Za primjer ste naveli HPB pa to je je jasno kao dan, zar vi mislite da će netko u Hrvatskoj voditi računa o nečemu ukoliko to nije njegovo, NEĆE, očiti primjer su državne tvrtke!Dok god se ne donese zakon o političkoj i pravosudnoj odgovornosti nama spasa nema.
E sad što se tiče švicarca i valutne klauzule to je jedna tipična prevara gdje ljudi dižu kredit u švicarcima a isplaćuje im se kredit u kunama znači HNB je dozvolio očito lihvarenje.
Pročitatiwww.dnevno.hr/.../366079.html

Od Škegre bih samo htio jedno objašnjenje, što je to transparentnost tj. sunčani Hvar?
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Ognjistar
  • 1 korisnik
  • 52 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal