Europska unija -Casino kontinet

Europska unija, prvotno zamišljena kao faktor stabilnosti i gospodarskog rasta, oslobođenog nepotrebnih tarifa i regulative, postala je svoja suprotnost - žarište svjetskih financijskih problema. Dugovi zemalja iz euro zone dosegnuli su nivo od nekoliko tisuća milijardi eura pa je sasvim jasno da zemlje dužnici nisu u stanju vraćati te dugove bez ozbiljnih socijalnih posljedica. Euro kao zajednička moneta EU nalazi se na respiratorima i njegovo preživljavanje zavisi isključivo od moći i volje Njemačke koja će braniti euro sve do granice na kojoj od njega ima više koristi od troška njegovog spašavanja. Socijalni nemiri od Grčke pa do Velike Britanije pokazuju s jedne strane kako najsiromašniji i najranjiviji slojevi radnika -suvremenog roblja -ne mogu više podnositi pljačku multinacionalnih kompanija i njihovog kapitala.

S druge strane, pokazuje se kako vlasnici tog istog kapital nemaju namjeru popustiti omču oko dužnikovog vrata. Naprotiv, oni stežu omču povećanjem kamata na iznose potrebne za reprogram dospjelih dugova. Granica je, što se Europe tiče odavno pređena: kapital je pobijedio ljude. Europa je stara i dekadentna, u demografskom deficitu i to prvenstveno iz razloga što se odrekla ideje i svojih korijena u kršćansko-židovskoj baštini i grčko-rimskoj kulturi.

Širenje krize

Od prvobitne zamisli europskih demokršćana o Europi kao zajednici ravnopravnih naroda i socijalne pravde nije ostalo gotovo ništa. Umjesto multikulturalnosti i napretka, Europa je postala prostor neizvjesnosti, nemira i socijalne ugroženosti milijuna ljudi zarobljenih dužničkim ropstvom - sve od Sjevernog do Crnog mora i Jadrana.

Pokušaji Europske centralne banke da spriječi širenje krize po cijelom kontinentu kupovanjem obveznica prezaduženih članica euro-zone nije uspio. Europska i svjetska tržišta prepoznala su ta nastojanja kao vatrogasnu mjeru a ne kao korak ka rješavanju uzroka krize.

Rastući dugoviDugovi zemalja iz euro zone dosegnuli su nivo od nekoliko tisuća milijardi eura pa je sasvim jasno da zemlje dužnici nisu u stanju vraćati te dugove bez ozbiljnih socijalnih posljedica. Euro kao zajednička moneta EU nalazi se na respiratorima i njegovo preživljavanje zavisi isključivo od moći i volje Njemačke koja će braniti euro sve do granice na kojoj od njega ima više koristi od troška njegovog spašavanjaČelnici vodećih zemalja EU pokušavaju uvođenjem poreza na kratkoročne transakcije i špekulacije spasiti Euro. Velika se Britanija protivi tom pokušaju jer ona nije članica monetarne - unije i glavni je saveznik SAD-a od kud se je kriza prije tri godine sistemom spojenih posuda prelila u Europu gdje ovih dana doživljava svoju mutaciju. Dogovor iz Maastrichta oko kriterija monetarno-financijske discipline po kojoj buđetski deficit svake od pojedine zemlje smije dosegnuti 3% njenog BDP a zaduženost svake pojedine zemlje smije doseći najviše 60% njenog BDP-a gotovo nitko ne poštuje. Prema riječima Jeana Arthusa, francuskog parlamentarca taj je sporazum "pakt između prevaranata i lažljivaca."

Položaj Hrvatske u EU

Referendum o EUParlamentarni izbori kao i referendum po pitanju EU traže nacionalnu raspravu koja bi najprije iznjedrila nacionalnu strategiju razvoja kojoj bi prethodila ispravna dijagnoza stanja u kojem se nalazimo. Nažalost, mi nemamo ni strategiju razvoja niti dijagnozu stanja u kome se nalazimo. Politikantstvo vladajućih i oporbe svodi se na puku borbu za vlast. Domoljubno orijentirani ljudi traže gospodarski program i spas od siromaštva koje se širi Hrvatskom. Kome ta većina može pokloniti povjerenje na parlamentarnim izborima? Ima li među nama dovoljno pameti, hrabrosti i domoljublja koje može pobijediti našu veliku slabost - neslogu i rascjepkanost - pa da u Sabor napokon dođu oni političari koji bi se borili za opće dobro i napredak HrvatskeAko stvari stoje tako kako tvrde Euro čelnici - da je multikulturizam u Europi mrtav, ako su njihovi dogovori pravila kojih se oni, kako sami kažu ne drže onda se postavlja legitimno pitanje: Kako će Hrvatska proći u tom društvu "prevaranata i lažljivac"? U Hrvatskoj je situacija doslovno tragična: nalazimo se suočeni sa odlukom kada će građani odlučivati da li su za ulazak u Europsku uniju ili nisu. Rasprave na tu temu mi nemamo kao da nas se to pitanje ne tiče. Koji je stav o tom pitanju najvažnijih hrvatskih institucija? Mi ne znamo što nam na tu temu predlažu HAZU, Matica Hrvatska, Društvo književnika i Crkva u Hrvata? Koji su njihovi stavovi glede EU? Zašto naši najveći autoriteti šute i ne iznose svoje stavove oko ovog sudbonosnog nacionalnog pitanja?

Naravno, nabrojene institucije sa tako velikim članstvom ne mogu imati jedinstven stav oko ovog pitanja ali javnost bi morala znati kako svaki pojedini član akademije ili Biskupske konferencije, primjerice, promišlja Hrvatsku u ovim okolnostima. Obrazloženje stava u ovom slučaju jednako je legitimno i nužno kao i sam javno deklarirani stav. Šutnja hrvatskih institucija i njenih intelektualaca ovaj put nije dozvoljena: Euro projekt se raspada pred našim očima - vodeće političke opcije pretvaraju se da ne vide realnost nastanka novog svjetskog poretka u kojem čak ni Americi ne bi odgovaralo da se stvori Europska unija - gospodarska sila koja bi bila jača od same Amerike.

Parlamentarni izbori kao i referendum po pitanju EU traže nacionalnu raspravu koja bi najprije iznjedrila nacionalnu strategiju razvoja kojoj bi prethodila ispravna dijagnoza stanja u kojem se nalazimo. Nažalost, mi nemamo ni strategiju razvoja niti dijagnozu stanja u kome se nalazimo. Politikantstvo vladajućih i oporbe svodi se na puku borbu za vlast. Domoljubno orijentirani ljudi traže gospodarski program i spas od siromaštva koje se širi Hrvatskom. Kome ta većina može pokloniti povjerenje na parlamentarnim izborima? Ima li među nama dovoljno pameti, hrabrosti i domoljublja koje može pobijediti našu veliku slabost - neslogu i rascjepkanost - pa da u Sabor napokon dođu oni političari koji bi se borili za opće dobro i napredak Hrvatske? Koje su to političke opcije, koji je njihov gospodarski program i gdje su ga, ako ga imaju, te domoljubne opcije objavile?

Spavali smo dosta i zori je doba

Mi s jedne strane imamo politikante koji usprkos evidentnoj nemoći EU da riješe svoje probleme i dalje tvrde kako će takva EU unaprijediti Hrvatsku ako postanemo članica EU i s druge strane imamo strančarenje koje domoljubne opcije dovode u poziciju raspršenosti i samim time nemogućnosti ozbiljnog političkog djelovanja u hrvatskom Saboru. Hrvatska se nalazi u dramatičnoj gospodarskoj situaciji gdje se deficiti proračuna, vanjske zaduženosti i deficit bilance plaćanja s inozenstvom te ogromna nezaposlenost javljaju kao glavni ograničavajući faktori gospodarskog rasta. Može li Hrvatska bez jake nacionalne poslovne banke potaknuti snažan i održivi razvoj svoga gospodarstva?

Nažalost, odgovore na ova pitanja nisu ponudili niti oni politički činbenici od kojih se narod nadao boljitku i nacinalnom programu koji bi bio u funkciji naroda i države - općeg dobra dakle - a ne u funkciji multinacionalnih kompanija i njihovih gospodara iz EU. Vrijeme nam ističe a problemi koji nas stišću svakodnevno postaju sve veći i veći. "Spavali smo dosta i zori je doba" - i danas bi zapjevao Kranjčević pozivajući nas na zajedništvo oko nacionalnog programa. Više nitko u Hrvatskoj nema pravo na šutnju. Naše probleme moramo rješavati sami, ako smo tu povjesnu lekciju konačno svladali onda bi po logici stvari trebalo doći do ujedinjenja svih domoljubnih opcija koje se do sada nisu kompromitirale u političkom trgovanju sa EU i korupciji. Sve ćemo vidjeti vrlo brzo - izbori i referendum su pred vratima.

Marijan Osmak