Volonteri REKOMA-a 'volontiraju' za plaću

Lov u mutnom regionalne komisije

'Milijun potpisa za REKOM' slogan je akcije prikupljanja potpisa za osnivanje, čitateljima portala HKV-a, dobro poznate regionalne komisije. No slogan bi mogao glasiti i 'Milijun potpisa-milijun kuna u džepove volontera'. Naime na portalu MojPosao Inicijativa mladih za ljudska prava traži mlade ljude koji bi za 'volontiranje' bili plaćeni i to iznosom od jedne kune bruto po potpisu.

Nekoliko tjedana udruge civilnog društva u Hrvatskoj, Srbiji i BiH pozivaju na štandovima po glavnim gradskim trgovima građane da daju potpis za REKOM. Stotine mladih volontera razmililo se po 'regiji' kako bi komisiji kojoj je jedini cilj anuliranje srpske agresije i izjednačavanje krivnje za ratove koje je Srbija inicirala i vodila u Lijepoj našoj i Bosni i Hercegovini, dalo širi značaj.

Prikupljanju potpisa odazvale su se i volonterske udruge unatoč činjenici da volontiranje za REKOM po svemu sudeći nije uvijek volontiranje (fr. volontaire, lat. Voluntarius - onaj koji služi dragovoljno i besplatno; dragovoljac). Naime, na portalu Moj Posao Inicijativa mladih za ljudska prava objavila je oglas u kojem traži osobe za prikupljanje potpisa. Mlade ljude na koje ciljaju privlače stjecanjem novih iskustava, znanja i prijatelja. 'Ako misliš da je važno konačno utvrditi činjenice o svim ratnim zločinima na prostoru bivše SFRJ, da obitelji nestalih saznaju sudbinu svojih najmilijih, da se zločini više nikad ne ponove...', stoji u oglasu.

Stručna sprema i iskustvo je nebitno, ugovor je studentski no životopis je potrebno poslati a što je još bitnije i motivacijsko pismo. No, motivacija je kod REKOM-a osnovni preduvjet za zaradu; iako sama riječ volontirati' isključuje svaku zaradu za odrađeni posao, u oglasu je navedeno kako se jedan potpis plaća jednom kunom bruto te se cjelokupni iznos izgleda isplaćuje po završetku kampanje koja traje do kraja slijedećeg mjeseca.

Tko su donatori?

Iako na mrežnoj stranici www.zarekom.org nema popisa donatora, no na stranici Documente, udruge pod vodstvom dobro poznate tužiteljice Vesne Teršelič, koja je jedna od pokretačica ove međudržavne 'nezavisne' komisije, navedeni su donatori. Kao što je za REKOM rečeno da će sredstva za rad ići iz državnih ali i privatnih kasa, tako se u Documentinom popisu mogu naći Vlada RH, Europska komisija, veleposlanstva SAD-a, Norveške, Švedske, Nizozemske te očekivano, Sorosevo Otvoreno društvo. Među donatorima su i nizozemsko, švicarsko i norveško ministarstvo vanjskih poslova. Uz ovakav popis, svote koje će biti isplaćene volonterima' prava su sitnica.

Tko kontrolira nevladine organizacije?

Na kraju podsjećam na aferu oko volontiranja u predizbornoj kampanji HDZ-a prošle parlamentarne izbore. Jutarnji list, nekoć u službi Ive Sanadera, bombastično je objavio kako su članovi Mladeži HDZ-a, za 'volontiranje' bili plaćeni. Dodatni uteg ovoj vijesti dao je i podatak da su sredstva isplaćivana iz crnog fonda te stranke. Volontiranje, koje to nije, za REKOM urednicima spomenutog dnevnog lista nije sporno iako je financiranje itekako 'lov u mutnom' samom činjenicom da popisa donatora nema kao što javnosti nisu dostupna niti financijska izvješća nevladinih organizacija.

Za razliku od Izraela, države koja odbacuje izvješća međunarodnih organizacija poput Amnesty Internationala te traži prestanak financiranja druge nevladine organizacija, Hrvatska javnost i politička elita strepe pred izvješćima Amnesty Internationala, Documente i sličnih u kojima se svjetski vlastodršcima objašnjava kako smo još daleko od demokratskog društva, kako stambeno ne zbrinjavamo povratnike, čitaj Srbe, kako ne kažnjavamo ratne zločince, čitaj branitelje, i slično. Nedavno je 15 nevladinih organizacija iz Hrvatske tražilo je monitoring nad hrvatskim pravosuđem i nakon zaključenja famoznog Poglavlja 23. Pitanje je samo tko će izvršiti monitoring nevladinih organizacija koje u Hrvatskoj imaju status 'svetih krava'?

Klara Petranović