Gospodarski rast kao spas
Hrvatska se nalazi u gospodarskoj krizi koja je takvih razmjera da za njeno rješavanje ne postoje dobra rješenja. Mi sada moramo nažalost, birati ona najmanje loša rješenja. Kako hrvatsko gospodarstvo učiniti modernim, sastavnim dijelom razvijenog svijeta? Dijagnoza stanja i to ispravna a ne politikantska dijagnoza, preduvjet je promjene trenda u gospodarstvu. Tko su međutim, u Hrvatskoj one političke opcije koje su spremne objaviti ekonomsko - politički program koji će bez straha od bilo koga braniti hrvatske nacionalne interese? Ima li dovoljno hrabrih političara koji ne će dvojiti između istine koju moraju reći građanima-biračima i mogućnosti da zbog te rečene istine izgube parlamentarne izbore?
Situacija je na gospodarskom planu tako loša da je opasnost od nestanka nacionalne države zaista velika. Globalna trgovina prisiljava male zemlje da svoje ekonomske politike definiraju prema tečaju eura, dolara i još nekih valuta te njihovim međuodnosima kojima se veliki svjetski igrači međusobno nadigravaju i ucjenjuju. Hrvatska kao mala i otvorena zemlja s ogromnim vanjskim dugom, proračunskim deficitom i deficitom vanjsko trgovinske bilance, s velikim brojem radno sposobnih a nezaposlenih ljudi, da bi opstala i preživjela treba odmah, danas, reći građanima istinu glede reformi koje moramo provesti i cijene koju će građani za te reforme morati platiti. Hrvatska naime mora platiti veliku i bolnu cijenu dosadašnjeg antihrvatskog gospodarskog "razvoja". Dosadašnje porezne, tečajne politike su potrošene i nikakva ih kozmetička promjena ne može dalje održavati bez pogubnih nacionalnih posljedica. Što nam je dakle činiti?
Da bi dinamizirali domaću proizvodnju, zaposlili ljude i znatno povećali izvoz, moramo napraviti takvu poreznu reformu koja će podizati konkurentnost hrvatskog izvoza. Potpuno je jasno da reforma porezne politike sama za sebe ne bi značila ništa ako tu reformu ne bi pratila redefinirana tečajna, monetarna i kreditna politika. Kako mijenjati tečaj kune, koji ovakav kakav jest omogućava uvoz a sputava izvoz, kada se hrvatski građani i gospodarstvo nalaze u dužničkom ropstvu kredita s "deviznim klauzulama?" Banke u stranom vlasništvu imaju svoj prirodni zadatak da financiraju uvoz roba u Hrvatsku iz svojih matičnih zemalja a ne kako neki naivno, još uvijek, misle da će te banke financirati naš oporavak kroz izvoz u njihove matične zemlje?! Glavni problem Hrvatske je negativna štednja pa se više od desetljeća i pol tečajem kune i uvozom stvarao privid stabilnosti gospodarstva a u stvari su se gomilali dugovi prema inozemstvu i javni dug kroz deficite proračuna.
Hrvatska više ne može održavati dosadašnje troškove države - opće i zajedničke potrošnje jer su ti troškovi na ovom nivo dohotka po glavi stanovnika previsoki. Reformom poreznog sustava moramo neizravno devalvirati kunu, dinamizirati proizvodnju koja će povećati zaposlenost, kako bi mogli vratiti dugove i što prije dostići prosjek dohotka u EU. Reforma proračuna i to njegove rashodovne strane predstavlja reformu javnih rashoda koja mora biti izvedena tako da potrošnja može biti samo u okviru domaćeg društvenog proizvoda. Tečaj kune ovakav kakav provodi HNB, upitan je u kratkom roku jer je izvan ekonomske logike da je vrijednost kune u zadnjih deset godina praktično ista dok se je hrvatsko gospodarstvo sunovratilo u krizu koja se manifestira nezaposlenošću, velikim vanjskim dugom i ogromnom nelikvidnošću. Kuna je svemu usprkos "stabilna" u odnosu na euro i dolar? I bit će tako sve dok prodajom nacionalnog bogatstva budemo mogli plaćati kamate stranim vjerovnicima. Ako danas imamo 300 tisuća radno sposobnih a nezaposlenih ljudi porezna reforma mora početi uvođenjem dohotka koji se oslobađa poreza i to na iznos od pet tisuća kuna kako bi industrije s nisko dodanom vrijednošću mogle povećavati zaposlenost i izvoz umjesto da gase proizvodnju u Hrvatskoj.
Političke opcije koje žele spasiti Hrvatsku iz situacije u kojoj se sada nalazimo morale bi na parlamentarnim izborima tražiti podršku i povjerenje birača za gospodarski program koji se sastoji od sljedećih nužnih polazišta:
1) Proglasit ćemo isključivi gospodarski pojas u moru.
2) Osnovat ćemo Hrvatsku Poslovnu Banku - spajanjem FINA-e -HABOR-a i Poštanske Banke
3) Devizne klauzule na odobrene kredite građanima i gospodarstvu stavit ćemo izvan snage jer su nezakonite i ne Ustavne.
4) Ukinut ćemo državne garancije na štednju u stranim bankama. Garantirat ćemo za neograničeni iznos štednje u novoosnovanoj Poslovnoj Banci
5) Provest ćemo poreznu reformu na način da će porezi dinamizirati hrvatsko gospodarstvo i povećati izvoz te stimulirati štednju i investicije
6) Provest ćemo reformu proračuna na rashodovnoj strani kako bi oslobodili gospodarstvo i potrošnju preusmjerili u investicije
7) Dohodak do pet tisuća kuna oslobodit ćemo poreznog opterećenja kako bi povećali zapošljavanje u industrijama sa niskom dodanom vrijednošću.
8) Uvodimo zaštitnu kamatu kao poreznu olakšicu do iznosa inflacije. PDV ćemo obračunavati po naplaćenoj realizaciji.
9) Pozivamo HNB -u da izvrši redefiniranje sadašnje tečajne politike te da cjelokupnu svoju aktivnost usmjeri na dinamiziranje domaćeg gospodarstva i izvoz.
10) Monetarnu štetu koju zbog ovakvog tečaja kune imaju izvoznici a koja se očituje u "monetarnim škarama" nadoknadit ćemo izvoznicima smanjivanjem poreza na dohodak tih izvoznika. Uvoznike i njihov dohodak opteretit ćemo istom stopom poreza kojom smo oslobodili izvoznike.
11) Pomorsku orijentaciju Hrvatske kao mediteranske zemlje promicat ćemo razvojem brodogradnje i to tako da nacionalna Banka , brodogradnja i Brodski institut tijesno surađuju na tržišnim osnovama i međunarodnim tenderima.
12) Zemlju ne ćemo prodavati - stranci će zemlju u Hrvatskoj moći dobiti na koncesiju do 99 godina.
13) Poljoprivredu ćemo organizirati -strogim odvajanjem poljoprivredne od socijalne politike
14) Formirat ćemo multidisciplinarno savjetodavno tijelo koje će javno i transparentno savjetovati Vladu RH o potrebnim prilagodbama stalnim gospodarskim i političkim promjenama u globalnom okruženju
15) Dugoročni gospodarski program razvoja bazirat ćemo na razvoju čistih tehnologija.
Ima li dakle u Hrvatskoj politički mislećih i dovoljno hrabrih ljudi koji će podršku birača tražiti i na programu osnivanja snažne Hrvatske Poslovne banke? Ima li onih koji će tražiti glas podrške naroda za ukidanje "deviznih klauzula" kojima su strani bankari okovali korisnike njihovih kredita - građane - pretvorivši ih tako u svoje dužničko roblje? Devalvacija kune bila ona direktna ili indirektna, preko poreza, neizbježna je i ekonomski zakonita s obzirom na stanje u kojem se nalazimo. Tko će imati hrabrosti građanima reći što to znači za sve nas i na toj istini graditi izborni -gospodarski program koji će, kao takav, izazvati napade interesnih skupina bankarskog lobija i krupnog kapitala sa svih strana i oružja?!
Hrvatski Rast -Hrast je među rijetkima koji su pokazali hrabrost i nacionalnu svjesnost te objavili da će proglasiti isključivi gospodarski pojas na moru kao mjeru svih mjera u zaštiti nacionalnih interesa! Politički pokret Hrvatski Rast -Hrast, čine domoljubi, intelektualci, studenti, branitelji, radnici, ribari i seljaci okupljeni oko zajedničke ideje - kako pomoći Hrvatskoj. S istom namjerom napisano je ovo razmišljanje nadajući se da bi moglo biti od opće koristi.
Marijan Osmak
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća
Zadnje vijesti
- Razlozi za optimizam: Hrvati među vodećim darivateljima organa u svijetu .................(25. svibnja 2012.)
- Čačić i Linić o uštedama u javnom sektoru .................(25. svibnja 2012.)
- Josipović o izjavi da je "Vukovar srpski grad" .................(25. svibnja 2012.)
- Ham: Odluka o ukidanju Vijeća za normu hrvatskog jezika posve politička .................(25. svibnja 2012.)
- Pusić i Čačić se ne boje HDZ-ove "Vlade u sjeni" .................(25. svibnja 2012.)
- Karamarko predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a .................(25. svibnja 2012.)
Zadnji komentari
- EU - Nikolić treba dokazati ko...
Svi su Slaveni braća, stoga s...
25.05., 23:38, Daruvar - Josipović: HDZ ima sve uvjete ...
Nu, Daruvar, ja koliko znam, ...
25.05., 23:37, Daruvar - Čudni kriteriji za imenovanje ...
Daruvar, nije to glazbenik ve...
25.05., 23:35, Daruvar - Akademik Pečarić: Hrvatsku ruš...
Daruvare, kada biste išta zna...
25.05., 23:32, Daruvar - Akademik Pečarić: Hrvatsku ruš...
Samo se tješi da ima gorih od...
25.05., 23:30, Daruvar - Ham: Odluka o ukidanju Vijeća ...
Čovo bre Jovane burazeru, rado...
25.05., 22:50, triarios - K. Marušić: Karamarko se treba...
Moram priznati da je dobro "ob...
25.05., 22:46, Boljunac - Američke vojne letjelice prepu...
..naša pa eto naše borbeno zra...
25.05., 22:11, Kismet - EU - Nikolić treba dokazati ko...
Svaka čast Nikoliću! S dvije i...
25.05., 21:53, Crni Jahač - Američke vojne letjelice prepu...
Eto ti ga, slika demokracije ...
25.05., 21:45, Crni Jahač - EU - Nikolić treba dokazati ko...
Pisati u naslovu ili samo u po...
25.05., 20:14, triarios - Američke vojne letjelice prepu...
Bitno je, kao što danas kukuri...
25.05., 19:47, HISTrion - K. Marušić: Karamarko se treba...
Zaboravi ja da smo pod monitor...
25.05., 19:20, HISTrion - Izbori u HDZ-u: 111 glasova pr...
U ovakvom odnosu snaga Karamar...
25.05., 18:40, Bumbušbu - K. Marušić: Karamarko se treba...
korigiraš moje komentare, ovo ...
25.05., 18:16, HISTrion - K. Marušić: Karamarko se treba...
Ako hoda kao patka i glasa se ...
25.05., 17:38, HISTrion - Josipović o izjavi da je Vuko...
Vrlo jasna reakcija u kojoj Ok...
25.05., 17:37, zmijicamala - Ham: Odluka o ukidanju Vijeća ...
Ako Jovanović, ne daj Bože, pr...
25.05., 17:29, zmijicamala - Ham: Odluka o ukidanju Vijeća ...
Ne znam tko ste vi koji ćete,...
25.05., 17:15, Cetina - Ham: Odluka o ukidanju Vijeća ...
Zašto komunisti mrze hrvatski ...
25.05., 17:05, zmijicamala - Karamarko predsjednik Kluba za...
Događaji u Hrvatskoj, u susjed...
25.05., 16:55, Cetina - Josipović o izjavi da je Vuko...
Velikosrpski namjesnik na Pant...
25.05., 16:50, Cetina - Ham: Odluka o ukidanju Vijeća ...
Protuhrvatski potez polupismen...
25.05., 16:45, Cetina - K. Marušić: Karamarko se treba...
Iz svoga ograničenog vidokruga...
25.05., 16:23, Boljunac
Tko je na vezi?
- Boljunac
- Daruvar
- 2 korisnika
- 46 gostiju
Abecedni popis autora
Bagdasarov, Artur; Bašić, Đivo; Biondić, Ivo; Biondić, Vladimir; Bokšić, Ante; Borovčak, Damir; Bošnjak, Marjan; Bralić, Branko; Čolak, Tomislav; Derado, Ivo; Dolbeau, Christophe; DRAN; Drenjančević, Igor; Dužević, Ivo; Gredelj, Vladimir; Grkčević, Pajo; Hečimović, Josip; Ivanišević, Mira; Jošt, Marijan; Jurčević, Josip; Kalafatić, Damir; Kovač, Mate; Kovačević, Mate; Kunek, Ante; Lukšić, Branimir; Marinčić, Anto; Mogorović, Ninoslav; Molak, Branimir; Mršić, Zdravko; Nürnberger, Tomislav; Omrčen, Mirko; Pečarić, Josip; Pešorda, Damir; Pešorda, Mile; Piskač, Nenad; Przystawa, Jerzy; Prpa, Mile; Ranogajec, Zvonimir; Raos, Ivan; Slaviček, Mario; Sole, Romano; Šuba, Slaven; Šumanović, Vladimir; Tolić, Benjamin; Tomašević, Željko; Tučkar, Damir; Hrvatski list; Pisma iz Nj.; UHD91; HSP AS; Prilozi članova; Prilozi čitatelja
KOMENTARI ČITATELJA
Gospodarsko-financijska reforma u nas je u drugom planu. Nijedna politička opcija u vlasti i oporbi nema cjelovitu sliku gospodarsko-fin ancijskoga oporavka hrvatske države. Neprestano se očekuje da će nas iz gliba izvući oni koji su nas u glib uvaljali.
U svijetu se napušta sirovi liberalni gospodarski koncept. U Hrvatskoj on je nedodirljivo božanstvo u čije ime smo ostali s gaćama na štapu u prebogatoj domovini. Trenutno smo na razini kolonije – iz Hrvatske se izvlači sve uključujući i pamet, a u Hrvatsku se uvozi čak i češnjak iz Kine, drvene kuhače iz Češke, emajlirano posuđe iz Srbije, hrvatska riba i plin iz Italije, po istom obrascu kao što se iz Haaga uvozi haaška nepravda i haaški nemir.
Brojne male stranke u izvansaborskoj oporbi, nemaju ni p od programa gospodarsko-fin ancijskoga oporavka, a ove koje su u vlasti i oporbi – svoje su i na tom planu rekle.
Hrast stoga mora postaviti: 1. Objektivnu analizu gospodarsko-fin ancijske situacije, 2. Predložiti reforme na zakonodavnoj razini koje će omogućiti zaustavljanje daljnjega gospodarskoga zaostajanja i pružiti budućnostnu projekciju gospodarskoga rasta koristeći brojne komparativne prednosti koje nam dao Bog kad nas je doveo u Hrvatsku – raj na zemlji.
Gospodarsko-financijski sektor jednako je danas okupiran liberalnim gospodarskim konceptom, kao što je i hrvatska sloboda okupirana u Haagu. Toga treba biti svjestan svatko tko ulazi u borbu za ulazak u Hrvatski sabor.
Nema suverenosti države bez gospodarske neovisnosti i moći. Nije Amerika svjetski policajac zbog svog blagoglagoljivo g predsjednika, nego zato što je ekonomski najsnažnija.
U članku su spomenute skoro sve ključne točke o kojima ovisi privredni razvoj, ali se uglavnom dotiću makroekonomske politike.
Mnogo je toga u ovih 20 godina naraslo (parafiskalni nameti), ali i prekomjerno administriranje , ograničavanje, - Pravilnici, Zapisnici, Odluke lokalnih moćnika - .
Moram replicirati cij.gosp. Piskaču:
strah od neliberalnog kapitalizma je
sasvim nerealan u državi koja odlučuje o svemu, ograničava poduzetničku
slobodu, hrani ovisnike o proračunu - umjesto da stvara uvjete privrednih
aktivnosti.
Pogledajte zapušteni Zagreb, tisuće
obrtničkih lokala zjapi prazno.
Gdje su nestali proizvodni pogo ni,
što radi tzv. Tehnološki park?
U zdravoj ekonomskoj klimi nebi bila
potrebna niti izmjena deviznog tečaja
niti rast kune.
O Ovim stvarima svaka nova politička opcija mora voditi računa!!
Mi nikad nismo niti dosegli zamah slobodnog protoka kapitala, neovisnog tržišnog natjecanja, a već strahujemo od neoliberalizma u gospodartsvu.
Činjenica je da su radnici slabo plačeni, ali to je rezultat niske produktivnostim , zaostalosti u tehnologiji, slabo obrazovanom radničkom kadru, pretjeranim fiskalnim i parafiskalnim nametima i dr.
Pa tko može administrativni m mjerama prisile riješiti mnogo dublje probleme.
Tko ima hrabrosti otpustiti iz državnih službi one prekobrojne, tko ima petlje dokinuti ovlasti županija, općina i drugih vladinih institucija.
Gdje se ostvaruje najveći dohodak? Pa u državnim poduzećima, kao i onim koje su nekada bile u vlasništvu hrvatske države, a danas u vlasništvu stranih država _ DT elekom.
Kada citamo porezne izvjestaje, najveci porez u svakom mjestu/opcini plati JAVNI BILJEZNIK! Uglavnom SUVISAN posao! Ovjera potpisa je uglavnom suvisna, a u rijetkom slucajevima kada nije, mora biti BESPLATNA u svakoj banci ili drzavnom uredu.
Sluzbeni prijevod skolskih svjedodzbi kosta (i do) 150kn. Skole moraju izdavati svjedodzbe na e,nj, f uz naknadu od 10 ili 20 kn. Ne postoji nista sto je lakse prevesti nego svjedodzbu, koje su sve skoro jednake.
-Hrvatska se nalazi u gospodarskoj krizi koja je takvih razmjera da za njeno rješavanje ne postoje dobra rješenja.
Ne, ali postoji niz malih poboljsanja, koja ce vremenom ozdraviti gospodarstvo.
-...otvorena zemlja s ogromnim vanjskim dugom, proračunskim deficitom i deficitom vanjsko trgovinske bilance...
Hrvatka je negdje na 50 mjestu s $59 miljardi duga, Irska je duzna kao i Japan, oko $2300 milijardi! Tudjmanov proracun je bio 40 milijardi kuna, mRacan/Sanader je preko 120 milijardi. Cetnicka poezija, Sesirdjijine bakanalije na Brijunima i cetnicki spomenik u Srbu, su prvi kandidati za odstrijel. Ima ih jos puno, DOCUMENTA. b.a.b.e., REKOM,...
-Kuna je svemu usprkos "stabilna" u odnosu na euro i dolar?
Kako kuna moze biti stabilna i prema E i prema $, kad e nije stabilan prema $!?
Diskusija o kuni moze biti beskonacna, priliku za zlatnu i(li) srebrnu kunu smo propustili 2000. kada je 1OZ=$252!
Slicno i s naftom, sto ne znaci da smo morali pokloniti INU.
Pitanja su, kako vratiti INA-u, obnoviti PLIVU, spasiti HEP i brodogradilista i sacuvati Podravku, Frank, Vindiju, Ledo,...
O vlastitom S/W, bar za aplikacije drzavnog aparata, mozda netko doda zrno soli?