Nacija, narod i građani i manjine

U tjedniku Hrvatsko slovo objavljena su dva napisa koja se tiču poimanja nacije, naroda i građanina. Riječ je o članku g. Rudija Tomića pod naslovom "Je li hrvatski narod još nacija?" (Hrvatsko slovo br. 801 od 27. kolovoza 2010. ) te o članku g. Branka Barbića pod naslovom "Diskriminacija među državljanima" (Hrvatsko slovo br. 804 od 17. rujna 2010.)

Cijenim dobru nakanu autora, nu držim da nisu na najbolji način unijeli jasnoću u temeljne pojmove koje su tretirali u svojim radovima.

Neka mi bude dopušteno intervenirati u ovoj stvari jer je neophodno pojašnjenje i unošenje jasnoće u pojmove glede kojih postoji prava zbrka i nerazumijevanje, ne samo u široj javnosti nego i u političkoj i znanstvenoj javnosti.

Tko je građanin?

Gospodin R. Tomić s pravom ističe uporabu pojma "građanin" umjesto Hrvati i hrvatski narod. Jasna ja nakana onih koji to čine da se ne spominje ili da se što manje spominje hrvatsko ime bilo za pojedinog građanina ili za narod u cjelini. Međutim, argumentacija mu nije najbolja. Kad spominje da riječ građani ili građanin ima sasvim drugo značenje i navodi : pripadnika građanskog staleža, čovjeka rođenog u gradu, stanovnika grada, naslov koji se dodjeljuje kome za posebne zasluge za grad ili državu. G.Tomić je izostavio još jedno značenje te riječi : državljanina tj. čovjeka koji uživa sva građanska prava.

Ne mogu, a da ne istaknem još jednu netočnost i napisu g. Tomića. Među inim veli : " Da nije bilo takvih građana (političke izdajice) nikad se hrvatski narod ne bi 'ujedinio' sa Austrijancima , Madžarima, Talijanima i Srbima ... U svim tim zajednicama bilo je zabranjivano isticanje nacionalnog identiteta, u bilo kojem obliku, posebice uporabe jezika i kulturnih manifestacija."

Ne znam čemu mu je trebalo to pretjerivanje. Moj je otac pod Austrijom u Pazinu polazio Veliku hrvatsku gimnaziju i imam o tomu njegove svjedodžbe među inim i s potpisima hrvatskog pjesnika Vladimra Nazora koji je na toj školi predavao matematiku. U Jugoslaviji pak sam se uvijek izjašnjavao Hrvatom, a znamo da su postojale i pod tom bivšom državom kulturne manifestacije posve hrvatskog kulturnog identiteta. Podsjetimo se na festivale Kajkavske popevke, MIK, Split itd. itd. Dakle, nije bilo zabranjeno biti Hrvatom, nego nije bilo poželjno isticati svoje hrvatstvo. Isticanje hrvatstva se tretiralo kao provokaciju.

Što je to nacija?

U Rječniku stranih riječi B. Klaića nacija se određuje na sljedeći način:

nacija lat. (natio - rod, svojta, pleme, skup) narod, historijski formirana stabilna zajednica ljudi, nastala na bazi zajednice jezika , teritorija, ekonomskog života i psihičke konstitucije, a prožeta sviješću o zajedničkoj pripadnosti i cjelovitosti.

Nisam zadovoljan tom definicijom nacije. Ne pravi razliku u odnosu na narod.

Za razliku od Klaića u Rječniku hrvatskoga jezika u redakciji Ante Šonje naciju se određuje tako što se čini razliku između dva poimanja riječi "nacija" i to na sljedeći način:

nacija (lat) ž pol 1. osviješten narod koji ima svoj teritorij, zajedničko podrijetlo, povijesnu svijest te jezično, kulturno i gospodarsko jedinstvo: hrvatska ..., poljska ..., njemačka ..., flamanska ..., 2. politička zajednica okupljena pravnim i gospodarskim normama unutar jedne države, politički narod: američka..., švicarska ..., belgijska ...

Dakle, u Šonjinom rječniku je jasno ukazano na razliku između pojma nacije i naroda.

Međutim pojam nacije nije istoznačan u cijelome svijetu.

Što je pisao o naciji Josip Županov?

Naš znameniti sociolog Josip Županov je pisao o različitom poimanju nacije u knjizi "Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma" pod naslovom "Nacionalitet i etnicitet ". Piše među inim o različitom poimanju nacije u Americi, i Zapadnoj Europi i u srednjoj Europi i u našim prostorima. U SAD-u je nacija identična s državom: svi pojedinci koji imaju američko državljanstvo pripadnici su američke nacije.

Tamo gdje se nacionalna država formirala u ranom razdoblju industrijalizma, - npr. u Engleskoj i Francuskoj, pojam nacionalnosti približio se američkoj definiciji. Francuzi, francuski državljani se privatno mogu smatrati Normandijcima, Korzikancima, Alzašanima itd. ali službeno je njihova nationalite francuska, svi su Francuzi.

Županov veli da je u Francuskoj "samorazumljivo da Senegalac koji ima francusko državljanstvo 'politički Francuz', ali nazvati Srbina koji ima hrvatsko državljanstvo "političkim Hrvatom" smatralo bi se provokacijom."

Priznajem da bi se to i tako smatralo kako veli g. Županov, ali to je objašnjivo samo time što su pojmovi nacionalnosti i etnciteta - pobrkani i što se ne razumije ili ne želi prihvatiti to što znači biti pripadnik određenog političkog naroda. Jer nacija i nije ništa drugo nego drugo ime za politički narod. Pa se na taj način u toj zbrci koristi dva imena za isti pojam ovisno o tome što nekome odgovara. Kad je riječ o korištenju državljanskih prava tada su pripadnici hrvatskog političkog naroda, a kada se radi o korištenju etničkih prava tada se pozivaju na nacionalna prava. U tom slučaju svoj etnicitet izjednačuju s nacionalitetom.

Postoje li nacionalne manjine?

Ne postoje. Ne postoji drveno željezo, pa tako niti može postojati manjinska nacionalnost. Županov nije uočio da je pojam nacionalne manjine u sebi proturječan, jer drži da su nerazjašnjeni pojmovi oko nacionaliteta i etniciteta nešto što je samo po sebi datost u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a ne posljedica političke nezrelosti i zaostalosti tih područja, koju je zaostalost moguće i nužno - prevladati odnosno od etničkih se manjina svjesno stvara konkurenta naciji. Naime, jednoj državi postoje jezične, etničke, i kojekakve druge manjine, ali ne i nacionalne. To ne znači da u jednoj državi ne može postojati više nacija, ali one u tom slučaju nisu manjinske bez obzira na broj njihovih pripadnika. U saveznim državama ako ih čine pripadnici različitih naroda tada su oni ravnopravni bez obzira na njihov broj. Etničke manjine nasuprot tome su uklopljene u matičnu naciju, a nacionalne manjine su pak sa svojim proturječjem u sebi po svojoj biti subverzivni element u svakoj državi. Traže veća politička prava od onih koja imaju drugi građani i teže ka pretvaranje jednonacionalne države u višenacionalnu. To je ona slabo prikrivena opasnost od "nacionalnih manjina", što se u nas ponajbolje vidi kod srpske etničke manjine.

Hrvatska je nacionalna država Hrvata već samim tim što su u njoj većinski narod odnosno već samim tim što je Hrvatska neovisna država. Naime, nacionalnost se ostvaruje kroz državu, narod se konstituira u naciju kroz svoju državu. I svi pokušaji definiranja hrvatske države kao nacionalne države Hrvata su samo zamaglili tu očiglednost. Jer se u definiranju Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda, uvijek pristupalo s nepotrebnom obazrivošću odnosno sa strahom, te se definiranju Hrvatske dodavalo i druge narode ili narodnosti (što je isto) kao, eto, Hrvatska je i njihova država. Ta naravno da je Hrvatska i njihova država, ako su hrvatski državljani.

Na taj se način u definiranje hrvatske države svjesno ili nesvjesno unosilo - pomutnju.

Naima, nepotrebno je ili bolje reći , pogrješno je isticati da je Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, jer je ona isto tako nacionalna država i srpskog naroda, kao što je i nacionalna država svih drugih naroda, ali uvijek i samo pod uvjetom da su i prvi i drugi i svi drugi - njezini državljani. Oni kao državljani hrvatske države svi zajedno čine hrvatsku naciju.

Do takve zbrke u našemu Ustavu je došlo zbog pojmovne zbrke i izjednačavanja pojmova nacije i naroda. Pa tako, nakon što su u Ustav uvršteni Bošnjaci i Slovenci, ipak su u Ustavu izostavljeni pripadnici svih drugih naroda koji nisu spomenuti u Ustavu, a hrvatski su državljani i Hrvatska je njihova država kao i etničkih Hrvata koji su državljani Hrvatske. Zar nisu ravnopravni državljani Hrvatske i Sudanci, Brazilci, Iračani, Indijci i toliki drugi koji imaju hrvatsko državljanstvo i koji čine hrvatski politički narod, hrvatsku naciju. Što ćemo učiniti kad bude u Hrvatskoj nekoliko stotina ili tisuća Kineza? Zar ćemo i tada mijenjati naš Ustav?

Ja sam se zgrozio kad sam saznao za slučaj jedne 85-godišnjakinje koja živi u Italiji. Ona je talijanska državljanka, a potječe iz Istre. Ona Hrvatica, u ono doba, optirala je za Italiju. Inače je rođakinja poznatog pok. prof Novljana koji je bio sveučilišni profesor u Zagrebu. Pred kraj života htjela je posljednje godine života provesti u rodnom kraju i biti pokopana na groblju u rodnom mjestu. Podnosila je molbe našim vlastima preko odvjetnika i rođaka i do sada je četiri puta bila odbijena od hrvatskih vlasti. A imala osiguran smještaj u Hrvatskoj, zdravstveno osiguranje i mirovinu dovoljnu za život. Prema tome, bila bi samo od koristi za Hrvatsku, a ni na kakvu štetu.

Pogleda li se propise o kretanju i boravku stranaca u Hrvatskj vidi se kako se Hrvatska odnosi prema etničkim Hrvatima jednako kao prema nekome koji nema i nikada nije imao nikakve veze s Hrvatskom.

Čemu služi ono razvodnjeno definiranje Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda ? Za unutarhrvatske odnose, da Hrvati ne bi bili svoji na svom, a prema Hrvatima u inozemstvu pak se ponašaju naše vlasti kao da je riječ o mogućim špijunima koji bi mogli nauditi sigurnosti Hrvatske.

Sporne Izvorišne osnove Ustava RH

Budući da je riječ o zbrci koja ima u nas ustavni značaj jer je unijeta u naš Ustav citiram taj relevantni dio Izvorišnih osnova kako bi se vidjelo svu apsurdnost toga dijela Ustava koji je još i sam po sebi proturječan.

Polazeći od iznesenih povijesnih činjenica, te općeprihvaćenih načela u suvremenu svijetu i neotuđivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost hrvatskog naroda, uključujući i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruživanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost međunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.

Poštujući, na slobodnim izborima odlučno izraženu volju hrvatskoga naroda i svih građana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina, te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

Što je, dakle, nacija?

Državljanstvo je pravni pojam i označuje pripadnost određenoj državi. Pravni izraz toga je domovnica i putovnica. Naravno da državljanstvo daje i kojekakva druga prava: pravo birati i biti biran, pravo na socijalnu pomoć, pravo biti nastanjen u svojoj državi itd. Sva su ta prava neovisna u etnicitetu, o narodnosti državljana. Državljani su isti bili oni Hrvati, Srbi, Mađari, Slovenci itd.

Nacionalnost nije pravni pojam. Mislim da spada u sociološke pojmove. Nacija nije pravno određena. Zato se toliko i priča o njoj i izaziva zbrku, jer svatko podrazumijeva pod tim pojmom nešto drugo. Koliko se sjećam u talijanskom Ustavu nema ni riječi o tome da je Italija nacionalna država talijanskog naroda. Međutim, to ne znači da ona nije nacionalna država talijanskog naroda. Nacija je sociološka činjenica, a ne pravna činjenica. Nacija postoji ili ne postoji, ali neki se narod ne može konstituirati kao nacija ako nema svoje države. Međutim, nije dovoljno da postoji zajedničko državljanstvo da bi nastala nacija. Tome mora pridoći i još jedan nepravni, nematerijalni duhovni činitelj.

Naciju bi se moglo definirati kratko i jasno:

Naciju čini narod ili narodi koje veže zajedničko državljanstvo u dužem vremenskom razdoblju i koji imaju svijest o svom zajedništvu u državi koju drže svojom domovinom.

Zato je uzaludno isticati da je Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, ako smo Ustavom ustanovili nacionalne manjine. One su same po sebi negacija Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda. Naravno, hrvatski su državljani i prema tomu pripadnici hrvatske nacije, ne samo pripadnici hrvatskog etniciteta nego i pripadnici svih etničkih skupina koji imaju hrvatsko državljanstvo.

Jedno su jezična, kulturna i druga prava kao naroda, a posve je nešto drugo imati u političkom ustroju posebna prava. I zato je u Ustavu trebalo istaknuti ne u izvorišnim osnovama nego kao ustavnu normu da se svim etničkim manjinama jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti ostvarivanje etničkih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnog svijeta. Ništa manja, ali niti ništa veća prava od onih koja se jamče etničkim manjinama po važećim konvencijama o zaštiti etničkih manjina.

Jer, posebna politička prava, pravo na posebni izbor zastupnika u Hrvatski Sabor od strane etničkih manjina je u izravnoj suprotnosti s temeljnim ustavnim načelom o ravnopravnosti građana. Zato plediram za građansku državu Hrvatsku u kojoj će svi građani biti pred zakonom jednaki. Jednako izborno pravo aktivno i pasivno. Jer ovako kako je ti uređeno danas, imamo građane koji su jednaki i koji su jednakiji.

Vinko Buretić, Rijeka

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Primjeniti načelo reciprociteta! — Jedino Hrvatska 2010-11-09 19:39

Što se tiče srpske nacionalne manjine Hrvatska bi spram Srbije trebala primijeniti načelo reciprociteta, to jest, srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj dati ista ona prava koja imaju Hrvati u Srbiji.

P.S. Bunjevci se u Srbiji vode kao posebna nacionalna manjina, što je rezultat pomno planirane srbijanske politike zatiranja svakog oblika hrvatskog identiteta u Srbiji. Nažalost, polovica Bunjevca iako su etnički Hrvati su pristali zbog straha za vlastitu egzistenciju da se izjašnjavaju samo kao Bunjevci.

Prijavi Administratoru

#2 kraj povijesti — maxresist 2010-11-10 13:05

Gospodine Buretiću posebna prava koje u Hrvatskoj danas uživaju nacionalne manjine nisu rezultat nerazlikovanja pojmova naroda i nacije te lošeg ustavnog poimanja institucije građanina već su proizvod libelarne demokracije čija je osnova tolerancija odnosno odustajanje od prava većine u korist manjina.
Pozitivna diskriminacija koja se provlači u vidu medijske dominacije,prve nstva pri zapošljavanju,f inanciranja lokalne i regionalne uprave i samouprave problem je s kojim se sučavaju sve moderne države svijeta.
Izravna odnosno participacijska demokracija u kojoj odlučuje većina je pravedan međutim libelarni filozofi prikazali su je kao fašizam,ja bi rekao da je ova njiova libelarna diktatura manjine nad većinom.

Prijavi Administratoru

#3 Diktatura relativizma, na ne liberalizma — Boljunac 2010-11-10 13:29

Citat maxresist:

Gospodine Buretiću posebna prava koje u Hrvatskoj danas uživaju nacionalne manjine nisu rezultat nerazlikovanja pojmova naroda i nacije te lošeg ustavnog poimanja institucije građanina već su proizvod libelarne demokracije čija je osnova tolerancija odnosno odustajanje od prava većine u korist manjina.
Pozitivna diskriminacija koja se provlači u vidu medijske dominacije,prvenstva pri zapošljavanju,financiranja lokalne i regionalne uprave i samouprave problem je s kojim se sučavaju sve moderne države svijeta.
Izravna odnosno participacijska demokracija u kojoj odlučuje većina je pravedan međutim libelarni filozofi prikazali su je kao fašizam,ja bi rekao da je ova njiova libelarna diktatura manjine nad većinom.

Prvo, mislim da ste zamijenili libralizam s relativizmom. Ne postoji niti može postojati diktatura liberalizma. Kršćanstvo je u osnovi liberalno. Naime, liberelizmu je u izravnoj suprotnosti diktatura.

Drugo, na zapadu je liberalizam vladajuća ideologija na kojoj se temelji kapitalistička ekonomija, aki ne vidim, ne znam da u apadnim zemjama imaju etničke manjine svoje posebne lise i svoje posebne zastupnike u parlementima tih država. UK je drugo, ono je i po imenu ujedinjeno kraljevstvo, ali u Francuskoj, Italiji, Austriji, Njemačkoj itd. je nepoznato da bi etničke manjine birale svoje zasebne zastupnike u parlamente tih država.

Čak i da ima takvih slučajeva, to ne bi bio nikakav dokaz u prilog vaše teze.

Prijavi Administratoru

#4 gosp. boljunac — maxresist 2010-11-10 14:33

Isus je rekao svojim učenicima idite i širite riječ božju drugim riječima nametnite svoje mišljenje stoga kršćanin ne može biti libelar ako uzmemo da moderni libelarizam podrazumjeva individualizam i moralni relativizam Kuhn-Poperovsko g tipa.
Ja se slažem s vama da je libelarizam u suprotnosti sa bilo kakvim oblikom totalitarizma ali ovaj zapadni koji danas egzistira sve više poprima oblik diktature manjina nad većinom ,pod time ne mislim samo na nacionalne manjine već spolne,rodne,tr ansrodne i ine kako ih već zovu.

Prijavi Administratoru

#5 pa... — jim_morrison 2010-11-10 14:40

Citat maxresist:

Isus je rekao svojim učenicima idite i širite riječ božju drugim riječima nametnite svoje mišljenje stoga kršćanin ne može biti libelar ako uzmemo da moderni libelarizam podrazumjeva individualizam i moralni relativizam Kuhn-Poperovskog tipa.
Ja se slažem s vama da je libelarizam u suprotnosti sa bilo kakvim oblikom totalitarizma ali ovaj zapadni koji danas egzistira sve više poprima oblik diktature manjina nad većinom ,pod time ne mislim samo na nacionalne manjine već spolne,rodne,transrodne i ine kako ih već zovu.

ne bih se složio s ovom tezom, jer je čovjek u svojoj biti slobodan i sam izabire. dakle ne treba njemu nešto nametnuti. ako ja nekome dajem mogućnost ne znači da je namećem.

Prijavi Administratoru

#6 Light my fire — maxresist 2010-11-10 15:00

Znači vi smatrate da kršćanin treba dovoditi u pitanje vrijednosti,pro pitkivati svoju vjeru,podupirat i pobačaj,homosek slulanost,rasta ve brakova i sve ove bolesti koje nam nosi libelarna demokracija.
Ok slobodan ste čovjek sami izabirete ali kršćanin niste.

Prijavi Administratoru

#7 People are strange... — jim_morrison 2010-11-10 15:09

Citat maxresist:

Znači vi smatrate da kršćanin treba dovoditi u pitanje vrijednosti,propitkivati svoju vjeru,podupirati pobačaj,homosekslulanost,rastave brakova i sve ove bolesti koje nam nosi libelarna demokracija.
Ok slobodan ste čovjek sami izabirete ali kršćanin niste.

što mi imputiraš da sam rekao te stvari? gdje ja to navodim? samo kažem da je Bog dao čovjeku slobodnu volju i slobodu izbora. od nametanja nema ništa.

Prijavi Administratoru

#8 dva različita svijeta — Delić 2010-11-10 15:21

čitajući vaše komentare nemogu ne primjetiti da ste vas dva potpuno dva različita svijeta a opet isto mislite,

jim-morrison kao prestavnik slobodne misli potaknut naukom đžuđže - trave i maxresist kao prestavnik stroge rasističke diktature potaknut nasilnim egom vrlo teško mogu usuglasiti stavove mada im je cilj isti dominacija vlastiti stavova.

Prijavi Administratoru

#9 Rasime... — jim_morrison 2010-11-10 15:37

E moj Deliću. Na temelju dva-tri posta izvlačiš kojekakve zaključke.

samo da spomenem; naše pisanje nema veze sa temom.

Prijavi Administratoru

#10 Liberalizam i individualizam — Boljunac 2010-11-10 15:41

Citat maxresist:

Isus je rekao svojim učenicima idite i širite riječ božju drugim riječima nametnite svoje mišljenje stoga kršćanin ne može biti libelar ako uzmemo da moderni libelarizam podrazumjeva individualizam i moralni relativizam Kuhn-Poperovskog tipa.
Ja se slažem s vama da je libelarizam u suprotnosti sa bilo kakvim oblikom totalitarizma ali ovaj zapadni koji danas egzistira sve više poprima oblik diktature manjina nad većinom ,pod time ne mislim samo na nacionalne manjine već spolne,rodne,transrodne i ine kako ih već zovu.

Ne bih se sada i ovdje upuštao u odnose liberalizma, individualizma, te moralog relativizma Kuhn-Popperovsk og tipa. Kuhn mi uopće nije poznat, a Popperovu filozofiju sam donekle upoznao. Moralni relativizam je pak u suprotnosti s kršćanstvom, a kako vidimo zna biti u simbiozi i s diktaturom.

Roberto de Mattei:DIKTATUR A RELATIVIZMA - Mali vodič kroz novi totalitarizam. Izdanje Verbuma 2010.

Držim da nam za razumijevanje naše manjinske hipoteke nije potrebna neka filozofija. Dovoljna je zdrava pamet.

Prijavi Administratoru

#11 Asime... — Delić 2010-11-10 18:37

Pa upravo to i kažem čitajući vaše međusobne komentare izvlačim takve zaključke potkrepljene vašim nikovima odabranim upravo po vašim vlastitim mentalnim sklopovima.

Prijavi Administratoru

#12 boljunac,morris one — maxresist 2010-11-11 09:41

Vjerojatno smo se krivo razumjeli,nije mi bila namjera nešto posebno kritizirati članak,mislim da je problem nastao u našem poimanju libelarizma ,vas dvojica ga poimate u izvornom obliku kroz pravo na vlasništvo i druga prirodna prava pojedinca čija je zaštita cilj potpisivanja društvenog ugovora, ja ga gledam kroz degenerizaciju koja je nastala u moderni tj otuđenost,konzu merizam,hedoniz am i slično.Smatram da kršćanin ne može biti libelar kroz moje poimanje istoga.
Smatram da ovo nije nikakva svađa kako ovaj sitni provokator implicira već najobičnija konstruktivna rasprava koja je slažem se odmakla od topica.

Deliću resist nije isto što i rasist,čitaj malo ne gutaj slova.

Prijavi Administratoru

#13 Maxresist — Boljunac 2010-11-11 10:01

Slažem se s prethodnim komentarom. To što si opisao čini mi se da se može označiti kao liberalizam bez kršćanstva. Takva je današnja Europa koja u preambuli Lisabonskog ugovora odbacuje spomen na Boga. To je tzv. sekularizam.

Zanimljivo je da se ta filozofija zasniva na Gramscijevim idejama. Ne ateiznama, ne protivljenje Bogu, nego ignorranje Boga, nespominjanje Boga. To je opasniji oblik pritivlenja kršćanstvu. Međutim, to je tako u poitičkoj sferi. U javnom i privatnom životu kršćanstvo i Bog su neizbrisivi.
O tomu jako lijepo piše Mattei u "Diktaturi relativizma".

Prijavi Administratoru

#14 upravo to — maxresist 2010-11-11 10:35

Istina iako i krščanstvo u svojim korjenima sadrži sekularizam ,sjetimo se samo zgode sa Isusom i Farizejima,zapa dnu civilizaciju kršćanstvo determinira i odustajanje(nes pominjanje je isto što i odustajanje) od istoga u europskom ustavu je greška koja vodi odumiranju iste asosijacije.
Što se tiče knjige koju ste mi naveli u tijeku je Interliber,Verb um izlaže,izdanje je novo pa mi eto prilike da je nabavim po pristupačnoj cijeni.
Živili!

Prijavi Administratoru

#15 resist - rasist — Delić 2010-11-11 10:36

resist - rasist možda sam pogriješio što se tiče imena ali načela i stava sigurno nisam jer se iz vaše rasprave izvlači takav zaključak.

Prijavi Administratoru

#16 Uopće se,oprostite g.Vinko Buretić ,neslažem sa ovim "vašim stavovima"..ovd je sam neki dan napisao..elemen tarno neshvaćanje! — MIJO F 2010-11-11 14:55

Ujedinjene Nacije "pokrstili su svi ,gotovo svi u Svijetu" u "Ujedinjene Narode". Kada bi UN, doista bile "Ujedinjeni Narodi", tada bi Kurdi, Sikhi, Patani, Tamili, Zulu ... tisuće naroda, vijorilo svoje zastave u New Yorku. Ali, tamo je na jarbolima povjesano manje od 200 zastava!!!
Intelektualni uradak čista petica.."intuit ivan" uradak nikako jedan,dakle -0!Narodi su Hrvati,Srbi,Fra ncuzi...Nijemci ,gotovo se ne bi moglo reći za Španjolce(Hispa nci,Baski,Katal onci),a nikako Belgijci(Belgij anci) ili Nizozemci,Brita nci,Amerikanci, Jugoslaveni ili Australci..ili. ..Klaićev prijevod također djelimično ispravan nacija=(natio - rod, svojta, pleme, skup DA),ali narod nikako(inače u svim Klaićevim riječnicima(a ima dvojice Klaića?)..mali intuitivac Mijo je našao na desetke krivih i nezavedenih riječi napr. nema riječi filozofskog karaktera "sofisticirano" ili "kolostomija" ima kolotomija,ali to nije isto! ili transcendetalan (novija izdanja možda,stara imadu transcedentan) ,ali ima sofisterija(sof isticirano),a to nije isto,tj.vjeruje m da nema kompatibilnosti uzajamne??..itd ...itd..Vi ste bili Hrvat do 1990-te,ma dajte molim Vas,gdje god smo se morali očitovati to je bilo na razini ,a što su to Hrvati,ponizni do poda "sluga pokoran"?Ustav-nije loše nabrzinu napravljen..ned ostaje spomen državne kontinutivnosti (preambula) iz spoznaje postojanja NDH-a(na netu ima cca 468 000 rezultata,a ilustracije radi... "kraljevina Jugoslavija" cca 226 ooo,pa ljudi moji i Mesiću...to samo idioti mogu negirati!!!) i razumljivo zašto?Zatim,opr ostite Hrvati nisu nikakovi građani i političari koji vele da to "nenastaje" od riječi "grad" LAŽU!Itekako nastaje,kao i seljak,sel'ak,s eljanin ili seljo..nastaje od riječi "selo"!Mijo nije nikakovi "građanin" nego Hrvat i to seljak i živim na selu!!Itekako je potrebitno da se Hrvatska zove "nacionalna država Hrvata i narodnosti ostalih(narodno st Hrvati i narodnosti ostali,ali nikako ih nabrajati(pogot ovo NE Srbe koji hoću ponovnu konstituivnost) ,kao recimo u Fr.Ustavu(tamo čitam,nema nac.manjina,a da negovorim narodnosti!?)I kao što rekoh,kao "intelaktualni uradak" nije loše,ali uopće nisam zadovoljan i Bog..tu imade dosta filozofskih nedorečenosti,a filozofija i je upravo to i šteti "nacionalnim interesima" tj.za male i neuke ljude,a Hrvate,koji ovo nerazumiju, imade punu kontraproduktiv nost..puno se to može napisati bolje i razumljivije!MFP!

Prijavi Administratoru

#17 Mijo F — Boljunac 2010-11-11 18:52

Eto. vidiš i sam da iste riječi ponekad imaju različita značenja. Moj je naum bio da tu zbrku bliskih, ali različitih pojmova unesem neki red. Da znamo o čemo govorimo.

Jasno je da Ujedinjeni narodi nisu ujedinjneni narodi nego ujedinjene države. Tu se riječ "narod" koristi u značenju države. Pa tako se pred zgradom UN-a viju državne zastave, a ne narodne. Narodi bez države su isključeni. Narodi i pojedinci se pak štite po osnovi temeljnih prava čovjeka i građanina. Građanim pak je ušao u diskurs jer su gradovi napredniji od sela. Da je bilo obrnuto bi govorili o pravima čovjeka i seljanina, kao pripadnika neke šire društvene zajednice ili države.
Klaića jesu dva, ali je samo jedan pravi Klaić.

Bio sam napisao širi odgovor, ali mi je propao pa sam izgubio volju za ponovnim pisanjem istoga teksta.

Prijavi Administratoru

#18 kršćanin ne može biti liberal — henok 2010-11-11 19:25

Citat jim_morrison:

što mi imputiraš da sam rekao te stvari? gdje ja to navodim? samo kažem da je Bog dao čovjeku slobodnu volju i slobodu izbora. od nametanja nema ništa.

slobodna volja ne znači pravo na loš izbor,
odnosno izbor protiv Božjih zapovijedi

Bog dopušta da ljudi (i demoni) čine zlo,
ali On to ne opravdava, nego u pravo vrijeme,
kad se iz tog zla može učiniti najveće dobro,
kažnjava (izravno ili putem posrednika)

Bog dakle dopušta zlo radi većeg dobra
a u čemu je to dobro?
dobro može biti u samo gledano prema konačnom cilju,
a to je posvećivanje Božjih izabranika
koji se posvećuju tako da se protiv zla bore

npr. Bog je dopustio dosad u povijesti nezabilježenu dekadenciju i rasap moralnih vrijednosti koji urušavaju civilizaciju,
kako bi se preostali kršćani borili protiv tog zla (na bilo koji način, i oružjem dakako,
jer kršćani nisu telci za klanje,
kršćanin ima dužnost žrtvovati svoj život u borbi protiv onih koji javno i nasilno šire zlo)

svi ćemo na kraju odgovarati pred Gospodinom
ako smo zbog kukavičluka pristali prešutno na zlo

Prijavi Administratoru

#19 o članku — henok 2010-11-11 19:58

Citat Buretić:

Nacija postoji ili ne postoji, ali neki se narod ne može konstituirati kao nacija ako nema svoje države.

mislim da se radi o još jednoj zabludi koja počiva u suštini na novovjekovnoj zabludi
kako je sve ono što valja stvoreno od 19.st.
a ono sve prije je bilo mračni vijek

u tom duhu ponavlja se teza da u 19.st. nastaju od naroda nacije,
a meni se to čini kao 'nije šija nego vrat'

sve države su odvajkada utemeljene na načelu
okupljanja bliskih ljudi istog podrijetla, kulture i vjere (a to je narod, ako netko želi neka to zove nacijom, ali se radi o istom)
u organizaciju koju nazivamo državom,
a koja ima za cilj uređivati pitanje mira i poredka unutar države, te spriječavati vanjske agresije

međutim, rušenjem države, bilo unutarnjim neredima ili okupacijom druge države,
narod nužno ne nestaje,
nego ako je vitalan, onda čeka ponovno priliku da osnuje svoju narodnu državu,
da je podigne iz pepela

i tako je oduvijek bilo,
točnije sve do konca drugog svjetskog rata,
kad je pobijedila ideja rušenja nacionalnih država i stvaranje građanskih država kao puta prema jednoj svjetskoj državi

preporučam da pročitate knjigu Maurice Bardèche, "Nirnberg ili Obećana zemlja"
Francuza koji je pratio sramotno suđenje u Nirnbergu (sramotnije nego Haag, je tamo obrana nije imala niti pravo postavljati pitanja svjedocima optužbe)
koji je proročki napisao da nakon tog suđenja
ne će proći dugo,
a da neki francuski seljak čiju su preci
naraštajima se borili i pripadali francuskoj državi,
ne će moć reć nekom došljaku iz Afrike,
ovo je moja zemlja

Prijavi Administratoru

#20 Bolji..boljunac ,a zašto bi bio jedan pravi? — MIJO F 2010-11-11 20:14

citat:
Klaića jesu dva, ali je samo jedan pravi Klaić.
Imam RSR iz 1962.Bratoljub Klaić sve i priređivač,rece nzent i korektor...a imam i iz 1987.Bratoljub nositelj,ali Željko Klaić priredio...Nego niste me "pohvatali" nacija-narod...u gornjem textu u nadglavku "citat" sam to davno našao,na netu, i neznam tko je to sročio,ali sam, sam'sebi rekao hvala Bogu,da se našao netko tko je shvatio..Bog nije stvorio nikakav narod...nego množinu NAROD-E!iz kojih su nastale te nacije i čak bi se složio da bi se hrvatska inačica "na-rod" možda mogla prevesti u "nacija"..to ja neznam,ali nacija u narodne to nikako..falsh prijevod,jer kako prevesti u-rod,po-rod,do -rod,ne-rod,pre -rod.... ili isti smisao,ali u životinja o-kot,o-pras,o- janj,o-jar,o-te l..itd..kapiš Bolji-ac?O tim mojim razmišljnjima jezikoslovci "nedivane" to su slobodna razmišljnja,neš kolska,neuka i neakademska ili kako bi DŽoko reko' "autodiktatički kriterij" i vrlo često odu u "nastranu", jer ni sam ponekad nerazumijem svoju jučerašnju..nao ko sam mislio zdravu misao...Bog i Hrvati..braćo mila...MFP!

Prijavi Administratoru

#21 I skoro zaboravi Bolji..ac.. — MIJO F 2010-11-11 20:22

..u RSR B.K. iz 1962.godine nema "frustracija,fr ustriran..a dolazi iz latinskog frustratio..nij eli pomalo čudno...zbog vrlo česte uporabe!!!?...m eđ'tim u 1987.je već uvrštena ta riječ(isto više filozofska..tak ' su mi "učeni" rekli)MFP!

Prijavi Administratoru

#22 Henok — Boljunac 2010-11-11 23:26

1. Ne vidim zašto bi liberalizam bio u kolizijis kršćanstvom. Sami ste lijepo napisali da slobodan izbor ne znači pravo na loš izbor. Sloboda i odgovornost se nadopunjuju.

2. Nemam ništa protiv vašega mišljenja. Međutim, meni nije cilj da ovdje zamećem nikakve filozofske rasprave o naciji, etnicitetu i sl. stvarima. Mene zanima poimanje nacije, naroda, narodnosti čisto s praktične strane. Što će biti s nacijama u bližoj ili daljoj budućnosti - to nitko ne zna. Svijet se mijenja i vjerujem da je u svijest ljudi u cijelome svijetu doprla ideja o vrijednosti različitosti kultura, naroda, identiteta. Ako je za svijet gubitak svake biljne ili životinjske vrste, timje veći gubitak za čovječanstvo izumiranje i najmanjega naroda na svijetu.

Ovo kako se u nas tretiraju ta pitanja je prava komedija apsurda. Nitko ne zna što se trpa u naš Ustav i kakvo to ima značenje.

Tko se želi iscrpnije baviti teoretskim pitanjima istraživanja nacija i etniciteta široko mu polje. Mene to ne zanima.

Neka počne npr. s ovim :
filg.uj.edu.pl/.../...

Prijavi Administratoru

#23 liberalizam je nekršćanski — henok 2010-11-12 01:48

Citat Boljunac:

1. Ne vidim zašto bi liberalizam bio u kolizijis kršćanstvom. Sami ste lijepo napisali da slobodan izbor ne znači pravo na loš izbor. Sloboda i odgovornost se nadopunjuju.

liberalizam ima tezu da postoji pravo na javno manifestiranje bilo kakve religije i ideologije,
međutim to je Crkva (papa Pio IX u znamenitom popisu zabluda) anatemizirala u 19.st. kao opasnu zabludu (jer laž i zlo nemaju pravo da se javno šire)

možemo to promatrati i sa političko-nacio nalnog stajališta,
jel je normalno da se u hrvatskoj državi javno širi i manifestira jugoslavenstvo i velikosrpstvo?
liberalizam bi rekao da jest, jer svatko ima pravo širiti ideje u koje vjeruje
(međutim jugo liberali su punili zatvore s Hrvatima koji su javno manifestirali hrvatski nacionalizam,
liberalizam je ustvari ne samo davanje prava na laž i zabludu,
nego je i sam zabluda i laž,
jer liberali imaju batinu političke korektnosti s kojom ušutkuju svaki antiliberalizam , pozivanje na tradiciju, kršćanstvo,
liberalizam je dakle k tome i licemjeran)

Prijavi Administratoru

#24 Henok — Boljunac 2010-11-12 09:30

Citat henok:

Citat Boljunac:

1. Ne vidim zašto bi liberalizam bio u kolizijis kršćanstvom. Sami ste lijepo napisali da slobodan izbor ne znači pravo na loš izbor. Sloboda i odgovornost se nadopunjuju.

liberalizam ima tezu da postoji pravo na javno manifestiranje bilo kakve religije i ideologije,
međutim to je Crkva (papa Pio IX u znamenitom popisu zabluda) anatemizirala u 19.st. kao opasnu zabludu (jer laž i zlo nemaju pravo da se javno šire)

možemo to promatrati i sa političko-nacionalnog stajališta,
jel je normalno da se u hrvatskoj državi javno širi i manifestira jugoslavenstvo i velikosrpstvo?
liberalizam bi rekao da jest, jer svatko ima pravo širiti ideje u koje vjeruje
(međutim jugo liberali su punili zatvore s Hrvatima koji su javno manifestirali hrvatski nacionalizam,
liberalizam je ustvari ne samo davanje prava na laž i zabludu,
nego je i sam zabluda i laž,
jer liberali imaju batinu političke korektnosti s kojom ušutkuju svaki antiliberalizam, pozivanje na tradiciju, kršćanstvo,
liberalizam je dakle k tome i licemjeran)

Gosp. Henok, ako ste Vi ona osoba za koju pretpostavljen da jeste, izražavam Vam svoje duboko poštovanje. Čitam Vaše objavljene tekstove i imam jednu Vašu knjigu o povijesti...

Cijenim Vaše mišljenje o liberalizmu, ali i o tomu imam svoje mišljenje. Naime, liberalizam ili po naški slobodarstvo, kad se shvati apsolutistički može biti upravo ona pojava koju treba osuditi kao štetnu. Međutim, suprotnost liberalizmu je pak konzervatizizam koji je također u svojoj krajnosti veoma štetan. To je stvar mjere. U povijesno iskustvu ima punoprimjera i jedne i druge krajnosti.

Mislim da je ključ rješenja u jednostavnoj formuli: sloboda + odgovornost.

Liberalizam često zagovara slobodu bez odgovornosti, a konzervativizam pak odgovrnost bez slobiode.

Batina političke korektnsti pokazuje da je riječ o lažnom, licemjernom liberalizmu. Ne može netko biti liberal i diktator istovremeno. Pa makar se ta diktatura maskirala u svoju suprotnost.

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments