Good old Germany

Njemačka, kakvu je posebice poznaju brojni gastarbajteri prve generacije, zadnjih 20-ak godina u mnogo čemu je promjenila svoje lice. Zemlja blagostanja, rada, napredka, dobrih zarada i socijalne zaštite, nažalost se pretvara u zemlju u kojoj prosječan radnik ili namještenik sve teže izlazi na kraj i strahuje za budućnost, gdje skoro svaki nezaposleni nosi krimen neradnika, a bogatim slojevima društva ruže cvjetaju kao nikad do sada.

ako je jedna od najjačih industrijskih zemalja i druga po izvozu (816 mlrd. eura 2009.) u svijetu, Njemačka se prema rang listi Ujedinjenih naroda po kvaliteti životnog standarda nalazi tek na 22. mjestu (2007.). Vodeće tri zemlje su: Norveška, Australija i Island.

NjemačkaNakon ujedinjenja s gospodarski propalom Istočnom Njemačkom, usljedilo je mnoštvo raznih poreznih i kvaziporeznih davanja za obnovu (iako je bivši kancelar Helmut Kohl u Bundestagu naivne pokušao ubjediti da do toga neće doći), velikih pogodnosti za investitore, povećanje socijalnih izdataka, prinudno odricanje od povišnica i kresanje dotad već odavno ostvarenih radničkih i socijalnih prava, ugrožavajući time socijalni mir. Taj proces naravno nije prošao bez brojnih afera, jer je trebalo zatvoriti 3.600 poduzeća, privatizirati 90.000 objekata i 15.000 poduzeća. Tko je u tome najviše osladio prste, ostati će izgleda zauvijek tajna.

Država koja je tu pretrpjela najviše gubitaka nesposobnošću političara svih stranaka koje su parirale na vlasti i utjecajem lobističkih skupina, teret je u najvećoj mjeri prebacila na porezne obaveznike, koje ionako skoro nitko značajnije ne zastupa. Osobama s iznimno velikim primanjima 1997. godine ukinut je porez na imovinu, tj. državni je budžet ostao bez 25 mlrd. eura godišnje, a potom se i najviša porezna stopa na dohodak postupno smanjivala s 53% na sadašnjih 42%. Bogatima su ostavljene rupe u poreznom sustavu, a špekulatnima su na burzi otvorena sva vrata. Takvi i mnogi drugi potezi doveli su do toga da danas 1% stanovništva raspolaže s 25% bogatstva, a 10% s skoro 2/3. Koga još čudi brojka od 6,87 milijuna (2009. g.) prezaduženih osoba ili 11,5 milijuna (2008. g.) koji su na granici siromaštva, što je skoro trećina više nego prije deset godina?

I ne samo to. 75 - 150 milijarda eura/g. (točna brojka se nezna) izdvaja se za kojekakve subvencije, od kojih većina završi, posebice u poljoprivredi, kod onih kojima uopće nisu potrebne. 30 milijarda eura godišnje "izgubi" se u birokratskom kaosu i pogrešnim investicijama djelatnika izvršne vlasti, izdavanja za zdravstvo usljed velikog utjecaja farmaceutske industrije rastu u nedogled (u Njemačkoj je u ponudi gigantskih 50.000 liječničkih preparata, u Švedskoj 3.500, a Francuskoj samo 700), a mirovinsko osiguranje je održivo samo za fantaziste. Čak i Transparency International proziva Njemačku zbog korupcije i svrstava ovu zemlju tek na 14 mjesto na svojoj rang listi. Samo u zdravstvu kroz korupciju nastane šteta u visini od 13,5 mlrd. eura godišnje, a ukupna šteta koju će ova zemlja imati 2010. g., procjenjuje se na rekordnih 270 mlrd. eura (2004.: 220 mlrd. eura).

Koliko je Njemačka pod stegom raznih utjecajnih skupina najbolje se moglo vidjeti zadnje dvije godine, gdje su izdvojene stotine milijarda eura za saniranje propalih banaka, spašavanje njihovog bogatstva i tečajeva na burzi. Sve je to prošlo sasvim glatko, takoreći bez ikakvog otpora naroda, a najupečatljivije je sažeto od jednog autora koji kaže: "Nezna se dali je veći skandal, to što su banke dobile toliki novac ili što porezni davatelji na sve to šute". Takva nacionalizacija imovine poreznih davatelja podsjeća na vremena propalog komunističkog sustava. I što je još najgore, nakon svega za većinu uzročnika nastale situacije opet glasi ista deviza "nakon krize je kao prije krize".

Od skora znamo da i bajke, koje se obično pripovjedaju svake četvrte godine, to zaista i jesu, odnosno kako je jedan vodeći socijaldemokrat prošle godine izjavio: "... da nije fair političare i stranke mjeriti na osnovu njihovih izbornih obećanja." A zapravo ni to nije fair prema bajkama, jer većina njih ima happy end.

Poslje orgije bacanja novca za propalim špekulantima, taktički malo pomalo usljeđuje nova orgija smanjivanja socijalnih izdavanja, sužavanja prava na njih, povećanje raznih naknada, poreza i prireza čija imena je bolje neznati. U svim sferama najveći pritisak vrši se na najslabiji sloj društva, prijesvega na nezaposlene osobe kojih se ovdje 7,755 milijuna (svi dobivaju potporu), a ne 3,153 milijuna (lipanj 2010. g.), kako to službena statistika vješto umanjuje, jer ne broji one koji su na tečajevima za usavršavanje, izobrazbi, primaju socijalnu pomoć i sl. Socijalna prava su samo sjena nekadašnjih. U prilog valstodržcima ide i to da Nijemci nerado izlaze na ulicu protestirati, za razliku od recimo Francuza, Grka i drugih. Ili bolje rečeno sad-zasad.

Lavina novih mjera je jednostavno nezaustavljiva jer dugovi države, zemalja i općina su dosegli preko 1,697 bilijuna eura (srpanj 2010. g.). Svake sekunde nastane novih 3.527 eura, a na svakog stanovnika otpada 20.768 eura. Od 2011. - 2014. g. planirano je novo zaduživanje u visini od 153,3 mlrd. eura. Da bar ostane pri planiranom. Samo naivci mogu vjerovati da će sav novac biti ikad vraćen. Mnogi financijski analitičari "rješenje" vide u hiperinflaciji, kao onoj od 1922.-1923. g. u Njemačkoj, a kojoj se, prema njima, polako približava vrijeme. Ne samo ovdje.

Bilo kako bilo, gospodarski jaka i razvijena zemlja Njemačka će to sigurno i dalje ostati, samo što mnogi njezini stanovnici to blagostanje neće osjetiti u mjeri kao dosadašnjoj. Ali će vjerojatno i pored toga u mnogočemu bolje proći, nego stanovnici (također) bankrotnih balkanskih zemlja koje žele ući u EU, ili kako to otac, koji je skoro pola svog životnog vijeka proveo kao gastarbajter, ironično zna reći: "Kad Nijemci ogladne, mi smo već davno pokrepali!".

Njemačka u kratkim crtama

Površina: 357.111,91 km²

Stanovništvo: 81,835 milijuna (11/2009.)

Broj stranaca (2008.): 6.727.618

Broj osoba s migrantskom pozadinom: cca. 15,3 milijuna

Glavni grad: Berlin, 3.432.000 stanovnika

Životna dob: muškarci 77,2 g., žene 82,4 g.

BDP: 3,667 mlrd. US$ (2008.), po stanovniku: 40.875 US$

BDP (po kupovnoj moći): 2,806 mlrd US$ (2008.), po stanovniku: 34.212 US$

Izvoz: 1,53 bilijuna US$ (2008.)

Uvoz: 1,2 bilijuna US$ (2007.)

Broj zaposlenih (2009.): 40,265 milijuna

Vrijednost direktnih investicija u inozemstvu: 924 mlrd. US$

Prosječni troškovi za stan, grijanje i struju (2008.): 693 eura mj.

Broj motornih vozila (2009.): 49,603 milijuna

Dužina autocesta (2009.): 12.645 km

 

C T
www.posavski-obzor.info

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Zašto ovakve stvari objavljujete?MIJO F 2010-08-12 02:40
..milijuni,tril ijuni,milijarde "nečega" je uvijek bilo i biti će...bilo samostalne hrvatske države ili ne bilo...,a plus toga kakav je to naslov?, da bi Hrvat u njega nos gurnio?..ne znam možda griješim? MFP!
Prijavi Administratoru
#2 da se zna...Guest 2010-08-12 13:25
pa ljudi dragi..ajmo stvarno uvidjeti zašto je osnovana EU pa da se njemačka uništi,,

euro samo da se uništi marka,,nametnut a im je kolektivna krivnja,,a to spašavanje banaka ej,,tako je prozirno,

tko su vlasnici banaka??? gdje je centralna eu banka..

ma nije nitko glup,,masonerij a,,tj.razne utjecajne skupine kako kaže autor...
Prijavi Administratoru
#3 Ujedinjenje Njemačke (1)Antun 2010-08-12 16:17
Lakoumni, neodgovorni komentari i brzo zaboravljanje i izpuštanje iz vida političku, novčanu i moralnu poduporu Njemačke kod obnove i priznavanja državnosti naše Domovine Hrvatske.

Mi sa dozvolom boravka u S.R.Njemačkoj i dozvolom rada, plačali smo pad komunizma i Berlinskog zida dva puta.

Moralnom i domoljubnom obaveznoj pomoći obrane i obnove Domovine i porezom solidarnosti obnove istočne Njemačke, prijašnjeg DDR-a.
Prijavi Administratoru
#4 Ujedinjenje Njemačke (2)Antun 2010-08-12 16:32
Mnogi su nam domačini Njemci kod čestitanja Dana ujedinjenja, 3.listpada uzvračali čestitkom i rekli :

"Čestitamo Vama Hrvatima ponovno ujedinjenje i obnovu Jugoslavije".

Drugim riječima, velika večina Njemaca zapadnog demokratskog dijela, nije bila zadovoljna i presretna ovakvim ujedinjenjem, kako je izvršeno.

Bilo je prijedloga i na višoj političkoj razini a ne samo kod naroda, da DDR ostane u istim granicama odvojen od S.R.Njemačke i da vlastitom voljom za napredak, radom i naporom dostigne standard, te da do ujedinjenja dođe kasnijeg datuma.
Prijavi Administratoru
#5 Ujedinjenje Njemačke (3)Antun 2010-08-12 16:44
Bankrotirana Grčka, za sada, koja bi bez pomoći Njemačke u ime spašavanja početka raspada EU-e, bila i ostala "Ahilova peta" europskog kontinenta, ta ista Grčka je ostala nemočna kod vračanja dugova Sjedinjenim Državama, koje su Amerikanci zajmovima pumpali, znajući unaprijed, da će dugove vračati na kraju Njemačka, što je i bila početna svrha Amerike, jer oslabljena Njemačka znači i oslabljena Europa, taj vječiti rival Amerike na svjetskoj pozornici.
Prijavi Administratoru
#6 Ujedinjenje Njemačke (4)Antun 2010-08-12 17:34
Jednako tako, dolazi i dan ucjene, gdje se Hrvatskoj posuđuje astronomskih 44 miljarde eura (kolovoz 2010.) bez izgleda skorog vračanja, gdje će Vlada jednostavno reći, narode, država je na bubnju, da bi preživjeli i sačuvali državnost, moramo se i dalje zaduživati.

Jasno, taj dan su čekali i dočekali ucjenivačka EU-a, MMF i ostala lihvarska bagra, ucjenom ukjučiti Hrvatsku, odkuda smo bez njihove, ali vlastite želje nedavno izašli.
Prijavi Administratoru
#7 Ujedinjenje Njemačke (5)Antun 2010-08-12 17:43
Drugim riječima, zadnjih 20 godina prošlo nas je u pretvaranju komunističke u demokratsku Jugoslavije, bez Slovenije.

Za razliku od ponovo ujedinjene Njemačke, Hrvatska kao i dosad ostaje na cijedilu, prevarena,obešč aščena a naša višetisučljetna državotvornost samo kao muzejska vrijednost.
Prijavi Administratoru
#8 Ujedinjenje Njemačke (6)Antun 2010-08-12 17:54
Odavno položeni projekt, u Engleskoj davne 1993. da u svijetu i u Europi nema stalnog i sigurnog mira, bez mira na Balkanu, a zajenica naroda ili zajednica država u nekom obliku je jedina garancija po tom projektu. Nije teško pogoditi, tko će na Balkanu držati i garantirati tu sigurnost.

Draga braćo i sestra u Domovini, ovo nije pokušaj rušenja našeg morala, samosvijesti, građenja beznađa, već gorka stvarnost.

Naše nacionalno jedinstvo, domovinske i izseljene Hrvatske, jedini je spas i nada.
Prijavi Administratoru
#9 Vereinigtes Deutschland !Guest 2010-08-17 07:10 Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Kismet
  • josko.celan
  • 2 korisnika
  • 66 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal