Udbaški dosje Nikole Mulanovića

 

Časni gospodin Nikola Mulanović sudionik je križnih putova-marševa smrti, politički emigrant 1971.-1990.g. Evo njegove priče:

Dana 8. lipnja ove godine posjetio sam Hrvatski državni arhiv u Zagrebu i dobio na uvid moj udbaški dosje. Upozoren sam da ne smijem ništa fotokopirati ni snimati, ali da mogu sve pročitati i prepisati. Ujedno sam potpisao obvezu da ne ću s imenima, na koja eventualno naiđem, izlaziti u javnost, ako bi to štetilo ugledu dotičnih. S obzirom da sa radi o udbašima, dakle talogu hrvatskog društva smatram da njima ne mogu narušiti ugled i da iznošenjem ovih podataka, neću moju obvezu prekršiti. Ukoliko oni pak misle da sam im povrijedio čast i ugled, neka ustanu sudskom tužbom. Vrlo rado bih ih sreo u sudnici, onako oči u oči (op. ur.: mi ipak objavljujemo samo inicijale isljednika i operativaca Udbe).

Dakle, da započnem:

Zapisnik u prostorijama Udbe, Dubrovnik, 3. 10. 1948.

Isljednik Z. M.:

Slijedi moj životopis, školovanje i sl. pa zatim Z. piše: »Nastojimo ga zavrbovati ucijenivši ga da je organizirao sprovod jurišniku Ratku Lučiću. Stalno se nalazi u društvu istomišljenika. Predlažem da ga se kidnapira na Pločama. Ako pristane na suradnju, napisati obavezu, a u protivnog ga optužiti za krivično djelo protiv naroda i države i predati ga sudu».
Odobrio M. V.

(Moja napomena: Kidnapiranje je izvršeno. Trojica udbaških razbojnika su me u pravom mafijaškom stilu kasno na večer oteli na Pločama i vozili u pravcu Splita. Od njih sam poznavao jedino Mi., koji me je poslije dosta prijeđenih kilometara izbacio iz automobila i doveo do ruba jedne provalije poigravajući se samokresom u mene uperenim, dok je automobil produžio u pravcu zapada. U neko doba se automobil vrati, te me odvedu u jednu zgradu u Komolcu, gdje su me prijetnjama smrću nagovarali da za njih počnem raditi. Da ne duljim, sve sam njihove prijedloge odbio, i, eto, ostao živ. Ovu «avanturu» sam opširno opisao u dubrovačkom Glasu Grada od 5. 5. 2006. I sada, iznoseći njihova imena, štetim li ja njihovom udbaškom ugledu?!)

Zapisnik o krađi moje barke 4. 9. 1951.

Isljednik R. Ž.

Udba traži od Lučke kapetanije u Dubrovniku da povede postupak u pogledu ukradene barke, jer se nisam navečer uvjerio da su vesla u mome stanu, a barku sam tog dana posudio susjedu, koji je s društvom pobjegao u Italiju. Kapetanija me je kaznila novčanom kaznom.
27. 11. 1964., obradio M. P.

Slijedi biografija, školovanje, Ustaška mladež i sl. i govori da je 1948. pokušana 'vrbovka' (vrbovanje o.m.) a pošto nisam pristao na suradnju, da sam potpisao obavezu o šutnji.

Služba državne sigurnosti – Centar Split, Informacija broj 426 od 19. 9. 1973. Piše D. V. o mome pismu upućenom Službi društvenog knjigovodstva, u kojem tražim povratak uplaćenog novca, te vrijeđam narodnu vlast i druga Tita.

(Moja napomena: Za raspisivanje Zajma za izgradnju autoceste Zagreb – Split, upisao sam bio 1,000.000 dinara i do Karađorđeva uplatio 600.000. Kako do izgradnje nije došlo, iz Njemačke (već sam bio u emigraciji) sam tražio povratak novca, a budući da nisam dobivao nikakav odgovor, predložio sam im, s obzirom na već nastalu inflaciju, da za taj novac kupe Jovanki i Titu nekoliko pari gaćica).

Službena zabilješka 4. 3. 1975.

J. O. sumnja da sam mu iz emigracije poslao ustaške novine.

Udba(Moja napomena: Pogodio je, samo što to nisu bile nikakve ustaške novine, već mini izdanje «Nove Hrvatske», koju je u Londonu izdavao g. Jakša Kušan. J. O. je bio poznat kao udbaški grubijan «Mi tebe nećemo ubiti nego ćemo te napraviti invalidom. Prebit ćemo ti noge». Kada sam prosvjedovao na ovo njegovo divljaštvo rekao mi je: «Šuti, jer ako te puknem, mozak će ti ostati na stropu».Ovo se je odigralo po padu Hrvatskog proljeća i neposredno prije mog odlaska u emigraciju.

Informacija br.153 od 27. 10. 1975.

Centar Karlovac – izvor suradnik «Jaša».

Javljajući o prijateljima Stipe Bilandžića, napominje da je Bilandžić posebno dobar s Mulanović Nikolom.
Informacija br.104 od 30. 5. 1976. Centar Karlovac:

«Dana 30. 4. 1976. Bilandžić je pozvao Ljubas Antu iz Čikaga da dođe u Koeln. Sastanku su prisustvovali: Bilandžić, Ljubas, Željko Cernić, Nikola Mulanović, Ante Vuletić, te su iz Bochuma došli D. P. i Bruno Bušić. U potpisu: Suradnik.

(Moja napomena: Naknadno je utvrđeno da je D. P. bio udbaški doušnik).

Informacija br. 1. – Centar Split od 30. 12. 1976.

Mulanović Nikola ekstremni emigrant, neprijateljska aktivnost, zapažanja:

«Veza 'Egipat' kontaktirao je s ekstremnim emigrantom Nikolom Mulanovićem, te ustanovio da se Mulanović bavi terorističkim aktivnostima, te je rekao da 'Revolucionarni put može biti samo trnovit put'.» Sada slijede generalije, pa nastavlja: «Mulanović pripada fašističko-terorističkoj organizaciji HNO 'M. Luburić' i istovremeno je član MOHNV za Koeln. Lični opis: Visok oko 180 cm., mršav, lice duguljasto, kosa smeđe i ravna, na bradi s desne strane ima madež. Prilog fotografija».

(Moja napomena: Luburić nikada nije postojao. Postojala je organizacija Hrvatski narodni otpor, a koju je osnovao Luburić, i u kojoj sam neko vrijeme vršio dužnost tajnika, a koja je kasnije, radi navodnog terorizma, sudski zabranjena).

Informacija br. 167. od 30. 5. 1977.

«Suradnik 'Janez' obavijestio nas je 22. 5. 1977. da je održan sastanak u gostionici 'Loven' pretežno članova Hrvatskog narodnog otpora (slijede imena, između kojih je i moje). Dogovorene su demonstracije 11. 6. 1977. u Bonnu, ispred jugo-ambasade. Demonstranti će nositi transparente i to 23 na njemačkom jeziku, 4 na engleskom i veći broj na našem jeziku».
Potpis: J. P.

(Moja napomena: To je onaj isti J. P., za kojim je raspisana međunarodna tjeralica radi sudjelovanja u organizaciji ubojstava političkih emigranata, a kojeg štiti Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. To ne iznenađuje, jer su obojica pripadali istoj Komunističkoj partiji, koju je civilizirani svijet osudio kao zločinačku).

Centar SDS Split – Postava Dubrovnik

Kratki sadržaj materijala – Mulanović Nikola – POO

Slijedi biografija, prijateljstvo isuradnja s Bilandžićem «U okviru MOHNV Koeln vrši dužnost tajnika, na područje Dubrovnika šalje prilične količine neprijateljske propagande, surađuje s ekstremno emigrantskim časopisom 'Nova Hrvatska' gdje se je do sada više puta oglasio kao novinar. Uzima učešća u gotovo svim demonstracijama.»

Centar SDS Split – Detašman Dubrovnik, (za druga – Z.)

Slijede generalije i napomena:

«Po dolasku u Njemačku povezao se je s najekstremnijim emigrantima. Trenutačno je član HNO Koeln i istovremeno član HNV Koeln. Istiće se kao ekstremista. Bio je aktivan učesnik štrajka glađu u Bonnu, gdje je pokazivao ustrajnost borbe za slobodnu i neovisnu Hrvatsku».

Informacija 226 od 10. 5. 1978.

«Prema našim saznanjima Mulanović je u posljednje vrijeme vrlo aktivno i angažirano pristupio obavljanju zadataka koje pred njim postavlja MOHNV Koeln. Na osnovu saznanja suradnika 'Bell' proistiće, da je predmetni Mulanović gotovo fanatično prihvatio ideologiju fašističko-terorističke emigracije. Svoj stav u Njemačkoj još nije riješio. Njemačka policija mu nije izdala tzv. pasoš za strance. Osim toga obavezan je svaki mjesec se javljati policiji u Koelnu. U dva navrta do sada njemačka policija je vršila pretres njegovog stana i tom prilikom uzela adresar, kao i pismene pošiljke istomišljenika. Dobar je prijatelj s Čižek Vjenceslavom. Suradniku je rekao da mu se Vjenceslav već dulje vremena ne javlja, te pretpostavlja da je likvidiran od Udbe.

Potpis D. V.

(Moja napomena: Iz ovoga je vidljiva ondašnja suradnja između njemačke i jugoslavenske policije».

Informacija se nastavlja:

«U njegovom stanu je čitava biblioteka i kolekcija emigrantske literature, letaka, novina i slično. Poslije ostalih zadataka emigracije, govori Mulanović, očekuju ih napori s ciljem uvjeravanja Zapada, da hrvatski emigranti nisu teroristi. Premda, kako kaže Mulanović, ponekad se poslužimo i terorističkim metodama, koje, zavisno od procjene, mogu daleko više zvoniti i dalje odzvanjati nego bilo koje klasične metode političke borbe».

(Moja napomena: Ova izjava o terorizmu je čista izmišljotina doušnika).

Da bih čitatelje podsjetio na hrvatskog mučenika pok. Vjensceslava Čižeka, koji je od stran udbaša kidnapiran iz Njemačke, uspavan i probudio se u Kotoru, te u Zenici odležao 11 godina i u zatvoru oslijepio, a u Hrvatkoj skoro zaboravljan, donosim ove njegove stihove:

Jugosramija

Bučno vrvež crvene gamadi
brčka skramu svoje obdanice
a korovom jednoobraznice
zakrabuljen podanike sladi.

Paklenico, spodobo barbarska,
sulud govor – jedino ti mlivo,
dronjak tlapnje – preporučno štivo,
povjesnica – lopata grobarska.

O, mrtvajo, zaumna, zaplotna,
ti zlorabiš sunce što te grije,
ni prezrenje primjereno nije
vrvilištvu tvojega nakota.

Interesantno je da udbaški izvještaji prestaju 1978. god. iako sam u emigraciji ostao do 1990. i kroz cijelo vrijeme bio aktivan. Isti je slučaj i kod drugih emigranata, te smo mišljenja da su drugovi kasnije izvještaje sklonili ili uništili, kako bi spriječili prepoznavanje doušnika.

Nikola Mulanović, Mokošica

Čet, 1-10-2020, 03:41:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.