Novi broj Hrvatskoga iseljeničkog zbornika

Hrvatski iseljenički zbornik 2010. izišao je ovih dana iz tiska u nakladi Hrvatske matice iseljenika i donosi niz zanimljivosti iz života hrvatskog iseljeništva iz raznih dijelova svijeta. Hrvatski iseljenički zbornik 2010. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima 8 tematskih cjelina, koje se sastoje od 38 samostalnih autorskih priloga, raspoređenih na 392 stranice. Autorski prilozi s više ili manje informacija povezuju 30 zemalja svijeta. Zbornik ima i elektroničku inačicu na globalnoj mreži na adresi ttp://www.matis.hr/zbornik. Zbornik uređuje Vesna Kuakvica.

Tematske cjeline Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost, te Nove knjige bogate su raznorodnim tekstovima koje su pisali ugledni stručnjaci iz zemlje i inozemstva.

U tome su smislu u ovome godištu Zbornika poticajni prilozi koje su pisali mlađi stručnjaci iz iseljeništva, pripadnici trećeg i četvrtog migrantskog naraštaja, poput E. Zelića, Lj. Z. Matin i M. Palatin. Njima su se pridružili zanimljivim prilozima i naši renomirani poznavatelji migrantskih prilika kao što su doktori znanosti Lj. Antić, S. Vulić, B. Petrač, D. A. Jelinčić, Lj. Krasić, L. Černi, T. Nuić, G. Borić ili pak A. D. Bezić.

Hrvatski isljenički zbornik

Na koricama HIZ-a 2010. reprodukcija je Joze Kljakovića, Bičevanje Krista

Bezićeva priča iz Južne Amerike središnja je studija ovoga broja Matičina godišnjaka, posvećena jednoj od najmoćnijih obiteljskih kompanija svijeta u vlasništvu Luksicevih – čileanske obitelji bračkih korijena koja djeluje i u Hrvatskoj, gdje se ističe inovativnošću. Luksicevi u RH uspješno posluju od njezina osamostaljenja, pretežito u turizmu. Slijedeći svjetske tendencije u korporativnoj filantropiji, javnost osvajaju dijeleći stipendije Hrvatima za ugledno Sveučilište Harvard. Bogatstvo Luksicevih stečeno je na eksploataciji rudnika bakra, poslu kojim se obitelj i danas uspješno bavi, pa je ovih dana uvrštena u indeks 100 najvećih kompanija na Londonskoj burzi.

Godišnjak nastavlja niz priča o našim uglednim znanstvenicima, umjetnicima, književnicima iz hrvatskih manjinskih zajednica, pjesnicima i prevoditeljima iz europskih metropola, kao i humanitarnim djelatnicima sa svih kontinenata. Tako Mijo Ivurek piše o poljsko - hrvatskim kulturnim vezama, a dr. sc. Sanja Vulić o perspektivama nakladništva hrvatskih manjina.

Marijana Palatin iz Austrije piše o novim tendencijama u gradišćanskohrvatskoj literaturi, a Milovan Miković raspravlja o subotičkim književnim odjecima. Ana Kapraljević piše o djelu nedavno preminulog Radovana Ivšića iz Pariza, a Tihomir Nuić piše o pjesniku Darku Pušeku iz Švicarske. Gojko Borić piše o Njemačkim književnim pogledima na Hrvate.

Hrvatski isljenički zbornik

S promocije HIZ-a 2010.: ravnateljica HMI Katarina Fuček, Vesna Kukavica (urednica HIZ-a), dr. Željko Holjevac (Sveučilište u Zagrebu) i mr. sc. Ljubica Zorica Matin (Sveučilište u Beču)

Europski standardi koje je dosegla Hrvatska opisani su u članku B. Skoke, a kulturni turizam i on line ponuda nezaobilazna su tema godišnjaka koja će iseljeništvo ugodno iznenaditi.

Karitativna i humanitarna aktivnost hrvatskih katoličkih misija i župa sa sjeverno-američkog kontinenta opisana je u zanimljivim studijama, te njihova kulturna i prosvjetna djelatnost od neprocjenjiva značaja.

Ovogodišnji Matičin ljetopis, uz ostalo, s posebnom pozornošću obrađuje iseljeništvo Slavonsko- baranjske regije. Domovina također ulaže znatna sredstava u višejezičnost iseljenih Hrvata, sudeći prema članku M. Bošnjaka iz kojeg saznajemo o djelovanju Centra hrvatske nastave u Baden-Württembergu, koji je lani otvoren u Stuttgartu, i najljepši je među našim nastavnim centrima iz 24 zemlje svijeta u kojima MZOŠ godišnje školuje oko 7.000 učenika i 2.000 studenata.

 

Marijana Matković

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Kukavičja jaja!Guest 2010-03-14 11:34
Matica iseljenika Hrvatske je postala (ili ostala?) pretežno jugoslovenska i ta organizacija služi za bacanje prašine u oči zbunjenim i neobavještenim iseljenicima. Neka vrsta kukavičjeg jajeta u hrvatskom gnijezdu. Osim toga, služi za udomljavanje ocvalog hadezenjarskog kadra (K.Fuček ili košarkašica Nakić, Antić i slični) koji lepo putuju za naše novce širom svijeta.
Da je ovo samo san, bio bi strašan san.


Poruka, koju sam poslao Vesni Kukavici, iz Matice iseljenika iz travnja 2008. na koju, jasno, mi nije odgovorila.
Bolje bi bilo da nema ovakove Hrvatske.

Gđo. Kukavice,
prošli četvrtak u večernjem terminu na radiju zagrebu slušao sam razgovor koji je s Vama vodio neki novinar Kabok, glede izlaska novog broja Iseljeničkog zbornika.
Nemalo i neugodno sam se iznenadio kada ste u razgovoru isticali «hrvatske» književnike, koje ste – valjda - predstavljali iseljeništvu, poput stanovitog Jergovića, Drakulićke, Dežulovića ili nekog Edu Popovića? Nisam slušao čitavu emisiju, tako da ne znam je li bilo spomena o ostalima «biserima hrvatske književnosti», poput Radakovića, Tomića, Ugrešićke i sličnog ološa.
U istoj emisiji je govorio Goldšatjnov docent, Holjevac, o sreći koju je «imao hrvatski narod da se iseljavao», tako nekako, navodim prema sjećanju. On bi, Holjevac, kao povjesničar, morao znati da u vrijeme prvih hrvatskih iseljavanja (druga polovica XIX. stoljeća), dok su Hrvati odlazili iz Hrvatske (Austro-ugarske , naravno, jer onda Hrvatska nije ni postojala, a bojim se da ni danas ne postoji) drugi su dolazili u tzv. Hrvatsku, na primjer Česi, Slovaci, Talijani (u Slavoniju), Židovi, Srbijanci i Vlasi itd. Znači života je ipak bilo, ali ne za Hrvate.
Zatim, spominjali ste u pozitivnom kontekstu B. Luketića, dugogodišnjeg čelnika Hrvatske bratske zajednice i bliskog suradnika ratnog zločinca i krvnika hrvatskog naroda, Josifa F. Broza. Svi se toliko zaklinjete u kršćansku vjeru, a ne znate da je još Krist rekao: «Novo vino u nove mješine». A vi uporno nosite stare «mješine»; a bojim se da «ulijevate» i staro (crveno) vino. Taj B.Luketić je bio dugogodišnji predsjednik jugoslovenske (masonske) profitne organizacije Hrvatska bratska zajednica, koja je mimikrijski nosila hrvatskio ime da privuče naivne Hrvate, koji su u tuđini bili u većini, kako se ne bi sjetili sami Hrvati osnovati hrvatsko društvo. Luketić je sebi uzeo novce (svako ljeto je nametljivo ljetovao na Brijunima, kao gost zločinca Broza, a kasnije ga je zvao i onaj Krivousti, koji je uzurpirao Brijune zločinca Broza, i Mesić; dakle, Luketić je hulja za sva vremena) a hrvatskim bedacima je ostavio tamburice.
Moram reći da mi dosta toga nije bilo jasno. Jer većina iseljenika, kojih uopće nema toliki broj koliko vi često ističete (imam mnogo rodbine «vani», i iz ekonomskog iseljeništva od početka stoljeća, i onih političkih iz 45. godine, ustaša – smije li se to reći?) slabo znaju što se ovdje događa, a ne znaju niti jezik. Oni se moraju osloniti na vašu organizaciju koja se, kako mi se čini, sve više vraća na pozicije kakve joj je zacrtao kordunaški ratni zločinac i četnik-koljač Veco Holjevac, i na taj će način steći krive predodžbe. Pa će imati informacije o «hrvatskim» književnicima (takva jedna slična «hrvatska» delagacija pisaca – od koca i konopca – predstavljala je Hrvatsku u Lajpcigu, na izložbi knjiga, a ti, Lajpcižani, vole Hrvatsku koliko D.Ćosić, Toma Nikolić ili pokojni J.Rašković) poput Drakulićke, Jergovića ili Popovića, ili o demokratima tipa Ćaćića, Pusićke, Milanovića i sličnog ološa. Vi, dakle, i vaša organizacija, kroz polupismenu komunističku ološ, koji se nazivaju piscima, predstavljate Hrvatsku. Ma, bravo, samo tako i doć ćete i do Srbije.
Dok hrvatski radnici i umirovljenici skapavaju od gladi, vaša organizacija troši ogromne novce i šalje iseljeništvu krive poruke – namjerno. Ne znam koliko vaše prezime, Kukavica, ime veze s vašom rabotom (Nomen est omen – Ime je znak), ali postupate kukavički.
Eto toliko.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Crni Jahač
  • dantun
  • 2 korisnika
  • 63 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal