Tako mi Bog pomogao!

Odakle ovolika opsjednutost svih naših državnih tijela Ustavom?

U nedostatku drugih vrlina (državnička hrabrost i mudrost, radišnost i pregalaštvo u dužnosti i t.d.) naš državni vrh glorificira sam sebe kao čuvara Ustava ; od njega je napravio pravu svetinju, istinsko Sveto Pismo, i od čuvanja te svetinje pravi osnovni razlog (raison d' être svojeg postojanja i vladanja. Politički vrh nam se danonoćno kune u Ustav i spava s Ustavom pod jastukom. Vrhovna državna tijela su nam jednostavno „posvećena u Ustavu“ i s njime u ruci oni su nedodirljivi običnom svijetu. „Vladavina prava“ te  „Ustavnost i zakonitost“ već nam je probilo uši.

Ali ne lezi vraže... Kad im taj isti Ustav zasmeta i onemogući ih u izvođenju protuustavnih radnji i zamisli, oni ga, bez da okom trepnu, jednostavno suspendiraju i „stave van snage“ . „Njegovo Veličanstvo Ustav“ više ne važi. Ovo je moguće samo u zemlji niske političke kulture, tek nešto iznad nivoa prvobitne zajednice, i jedino u takvoj zemlji samovoljna „suspenzija Ustava“ prolazi.

 

Arbitražni sporazum sa Slovenijom

UstavMožda je raspravu najbolje početi s nekim najrelavantnijim dokumentima, odnosno izvadcima iz Ustava RH i Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom.

1. Ustav Republike Hrvatske: Temeljne odredbe i Članak 2.

Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima,prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.

Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskog mora izvan državnoga područja do granice sa susjedima.

2. Sporazum o arbitraži  (suspendiran Ustav Republike Hrvatske)

Članak 3: Zadaća arbitražnog suda

1. Arbitražni sud utvrdit će (a) tijek granice na moru i kopnu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije;

(ovo pravno znači da granica više ne postoji nego se tek treba utvrditi. To je teška povreda teritorijalnog integriteta zemlje i povreda Ustava u njegovoj odredbi o neotuđivosti suvereniteta. Primjena „međunarodnog prava“ u „rješavanju spora“je prema tome puka fraza, ono je izgubilo svako teritorijalno uporište, jer granice nema i nigdje se ne spominje da ona postoji. Jedino „međunarodno pravo“ -su sami međunarodni arbitri.)

(b) Spoj Slovenije s otvorenim morem. (Slovenia,s junction to the High Sea) – u hrvatskom službenom prijevodu namjerno krivo prevedeno kao: „vezu Slovenije prema otvorenom moru“, sve da bi naša javnost lakše „progutala“ ovu katastrofalnu odredbu.

(ovo znači da je hrvatska vlada izvršila agresiju na vlastiti teritorij, jer nije za očekivati da bi „spoj“ išao preko talijanskog teritortijalnog mora, budući da Italija nije ugovorna strana.)

To je direktni atak na hrvatski Ustav u njegovoj Temeljnoj Odredbi o neotuđivosti teritorijalnog suvereniteta. Nitko nije ovlašten pogaziti ovu odredbu a kamoli još sam „ugovoriti“ otuđivanje teritorija.)

Članak 3. st. (3) glasi: „Arbitražni sud donosi odluku o sporu“

Članak 7. st. (2) „Odluka Arbitražnog suda obvezujuća je za stranke te će tvoriti konačno rješenje spora.“ (

Ovime je suverenitet dokraja i bez ostatka prenešen na tijelo izvan hrvatske jurisdikcije, što je direktno gaženje ustavne odredbe koja kaže da je suverenitet neprenosiv. Eventualni „kondominij“, zajednički suverenitet nad dijelom sadašnjeg hrvatskog teritorija,također bi bio direktno protivan Ustavu, koji jasno kaže da je suverenitet nedjeljiv.

Naša Vlada ne može uopće ništa poduzimati protiv hrvatskog teritorija prije promjene Ustava, u kojem bi tada umjesto sadašnjih citiranih odredbi, pisalo da je suverenitet otuđiv, djeljiv i prenosiv. U gaženju (suspenziji) Ustava ravnopravno sudjeluju:

1. Vlada RH (koja je „sklopila“ Arbitražni sporazum)

2. Sabor RH (koji ga je ratificirao)

3. Ustavni sud RH (koji ne djeluje) (pogotovo s obzirom na čl. 38. t. 2. Ustavnog Zakona).

4. Predsjednik RH (koji odbija izvršiti svoju ustavnu dužnost zaštite Ustava RH).

Da čudo bude veće, Predsjednik je prošle godine pokretao postupak pred Ustavnim Sudom, sbog saborskih odluka za koje je ocijenio da su, možda, protuustavne – i to zbog objektivno, daleko manje važnih odluka za državu. Ovaj put, kad u protu-ustavnost nema nikakve sumnje, on odbija djelovati. S kojim pravom? On je, ovdje, u direktnom sukobu sam sa svojom funkcijom „čuvara Ustava“. Ali, njega to očito ne brine, jer postupak odgovornosti predsjednika, pred Ustavnim sudom pokreće Sabor RH, te se time krug zatvara, jer su sve to institucije direktno „umočene“ u ovaj skandal gaženja Ustava (vidi pasus o društvima na nivou prvobitne zajednice).

Podsjetimo, i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država polaže prisegu na Ustav, ali njemu ne pada na pamet da krši taj isti Ustav, i ne poštuje svoju prisegu. Odnos naših vlastodržaca prema Ustavu odlično je „uhvatila“ Jelena Lovrić u svojem komentaru (Jut. List od 25. I..) pod naslovom „Čiji je Hrvatski Ustav“ (u kontekstu ustavnih promjena). Ona kaže „Političari su u Hrvatskoj privatizirali Ustav... Ustav je opće dobro... Nije vlasništvo pojedinaca“. Međutim, na ovu suspenziju Ustava sramotno šute i sve relevantne znanstvene institucije, kao HAZU, sveučilišta, strukovno-pravna udruženja... Zašto ne apeliraju za očitovanje Ustavnog Suda o ovom prevažnom pitanju? Je li moguće da se toliko boje za svoja radna mjesta?

Tumačenja Vladimira Šeksa

Situacija dobiva prizvuk horora, kao da smo se vratili u doba „revolucionarne pravde“ kad se svi zakoni suspendiraju u ime „viših ciljeva“ „Viši cilj“ je u ovom slučaju – predaja državnog teritorija stranoj zemlji. Od svih „viših ciljeva“ koje smo dosada vidjeli, ovaj je svakako najgluplji. Bezočno se ignorira i činjenica da je Vlada Republike Slovenije odmah dala isti međudržavni sporazum na ocjenu svojem ustavnom sudu, te će ga tek u slučaju pozitivnog mišljenja, predložiti parlamentu na ratifikaciju. Nije tamo isključen ni referendum. Tako postupa civilizirana država, barem prema svojim institucijama i svojim građanima.

Postoji i članak 8. hrvatskog Ustava koji kaže: „Granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog Sabora.“ U emisiji „Otvoreno“ dana 25. siječnja voditelj Togonal kaže da je baš danas pročitao taj Ustavni članak, te mu nije jasno kako je onda hrvatski sabor isključen iz odlučivanja o promjeni postojeće granice? Vladimir Šeks mu, vjerovali ili ne, odgovara da je Sabor isključen zato, što granica nije postojeća, nego je ustvari nema, jer Slovenci kažu da ona nije u redu. Ovakvim logičko-pravnim abortusima Šeks bi zaista mogao srušiti i „suspendirati“ ne samo sve hrvatske, evropske i svjetske granice, nego i čitav Univerzum. Dovoljno je, slijedom Šeksa, da netko kaže da nešto nije u redu, što je u svijetu oduvijek postojalo kao činjenica – i to time prestaje postojati !!!

Je li moguće da nema ni istočne granice, jer postoji ozbiljna ideja da ona ide linijom Virovitica-Karlovac-Karlobag, te onda, slijedom Šeksa, Hrvatski Sabor više nije nadležan ni na toj strani? Treba li podsjetiti da nam Srbija ni ratom nije uspjela oduzeti ni pedalj teritorija? Kad postignu „viši cilj“ i otuđe (zasad nepoznato velik) dio državnog teritorija, naši vlastodršci misle da će onda riješiti neki svoj problem. Kakva zabluda. Pravi problem im tada tek slijedi! Pa zbog toga se i vodi ova bitka, i zbog toga Hrvatska ne smije ustuknuti.

Spor se ne vodi zbog „izlaza“ – nego zbog čitavog Jadrana. Kad dobije teritorijalni kontakt sa otvorenim morem, Slovenija će tek tada izvući iz rukava „prave adute“ i rezolutno postaviti pitanje svojih prava „al pari“ sa Hrvatskom, na čitavom otvorenom moru, sve do Crne Gore (dalje ne će smjeti, jer bi ih Crnogorci najurili). Naznaku te namjere već su neoprezno dali, proglasivši nekakvu svoju „zonu“ u hrvatskom moru između Istre i Venecije.

No, hrvatski politički slijepci ništa ne vide, te će tako Hrvatska izgubiti jedino svoje pravo bogatstvo, Jadransko more. I inače je već dugo vidljiva slovensko-talijansko-evropska težnja da se Hrvatsku „razvlasti“ od Jadranskog mora; to je već gotova stvar. Naravno, jedini „krivac“ je Hrvatska, koja to more drži „otvorenim“ jer neće proglasiti isključivi gospodarski pojas na njemu, dok još može. Taj gubitak ne će moći nadoknaditi nikakvo „članstvo“ ni u kakvoj Europskoj ni Afričkoj Uniji. Uostalom, Afrička Unija ne prisiljava svoje članice na ustupanje teritorija, dapače strogo se drži pravila o nepromjenjivosti postojećih granica, pa bi nam u tom pogledu tamo bilo bolje podnijeti molbu.

 

Neke činjenice i pitanja

1. Zašto hrvatska vlada, kao zmija noge krije Hrvatsko-Slovenski Ugovor o granici, koji topografski precizno definira kompletan tijek granice. Zašto ga ne objavi?

Međurepubličke granice postale su međudržavne slijedom međunarodnog prava.

2. Nijedan državni organ Slovenije nije nikad uputio odgovarajućem državnom organu Hrvatske nikakvu primjedbu, prijedlog niti zahtjev za izmjenom granice. Iz čega se onda sastoji taj „međudržavni granični spor“?

3. Zašto hrvatska vlada nije nikad službeno rekla Europskoj uniji da nikakav spor ne postoji, e to je pitanje svih pitanja?

Kad bi Europska unija službeno i jasno čula da Slovenija ustvari hoće reviziju međunarodno priznate granice, blokade bi brzo prestale, jer je i Europa ne može službeno prihvatiti ovakve ideje.

5. Gornjem društvu „Posvećenih u Ustavu“ iz dana u danse približava se i peti član - novoizabrani Predsjednik RH. Pa, čujmo ga. U posljednjem sučeljavanju na TV-Nova dana 7. 1. on kaže: „Kao saborski zastupnik glasao sam protiv Arbitražnog sporazuma, jer nije pravedan, a kao Predsjednik RH ću ga podržavati, jer se saborske odluke moraju poštovati. Od ovih izjava zastaje dah...

Prvo, na sasvim ljudsko-moralnoj razini, dvoličnost, bi za ovo bila preslaba riječ. Drugo, i mnogo gore, saborske odluke moraju poštivati svi osim Predsjednika RH, koji ima ovlast i dužnost da, između ostalog, i pred Ustvnim Sudom, protiv njih nešto poduzeti, ako se sa njima zaista ne slaže. A ako tu ne uspije (što je nemoguće), ima i Ustavnu mogućnost raspisivanja referenduma. Za utjehu duši našoj, možemo se jedino nadati da novi Predsjednik još nije stigao proučiti Ustav Republike Hrvatske. No, stim u svezi, postavljaju se dvije prepasne spoznaje, odnosno pitanja:

1. Da li Predsjednička prisega obvezuje?

2. Da li „Pravda za Hrvatsku“ i „Nova pravednost“ uključuju i nepoštivanje Ustava?

Jao pravednima!

Stjepan Gutvald

 

PRILOZI

 

Ustavni Zakon o Ustavnom Sudu RH

Članak 2. st. 1.

„Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske“.

Članak 8.

Prisega sudaca Ustavnog suda (pred Predsjednikom Republike) - Tekst: „Prisežem svojom čašću da ću se u obavljanju dužnosti suca Ustavnog suda Republike Hrvatske pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dužnost.“

Članak 35.

„Zahtjev kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom mogu podnijeti: - jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora, - radno tijelo Hrvatskog sabora, - predsjednik Republike Hrvatske, - Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom, - Vrhovni sud Republike Hrvatske ili drugi sud, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku vođenja pred tim sudom, - Pučki pravobranitelj u postupcima iz 92. Ustava Republike Hrvatske.

Članak 38. st. 2

„Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

Članak 45.

Ustavni sud može, do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnje koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice.“

Članak 55. st. 1.

„Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom i zakonom.“

Članak 104. st. 1.

„Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor.“

Svečana prisega predsjednika Republike Hrvatske

Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno.

Kao hrvatski državni poglavar:

-držat ću se Ustava i zakona,

-brinuti se za poštivanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske,

-bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti,

-čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske.

Tako mi Bog pomogao.

Poštedjeti ćemo čitaoca svečanih prisega Vlade i Saborskih zastupnika jer se svi oni također tom prigodom okupaju u Svetoj Vodi Ustava, te kako će svi skupa čuvati „Suverenitet i teritorijalni integritet zemlje“ i t.d.

Pon, 28-09-2020, 22:57:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.