Navali narode, još malo pa nestalo!

 

Što ovih dana imaju zajedničko Hrvatska i jedna od najvećih kataloških robnih kuća u Europi, njemački Quelle? Puno toga. Kao prvo to je rasprodaja. Dok jedni, zbog nesposobnog managementa nude u beznađe preko 18 milijuna proizvoda i pripremaju likvidaciju tvrtke, drugi se upuštaju u kojekakve političke arbitražne sudove stavljajući u bubanj državnu imovinu. A i suprotna strana i njezini sponzori dobro su shvatili da je sada najbolji trenutak za ovakve poteze.

hnbRasprodaja Hrvatske započela je prije nešto više od jednog desetljeća. Komadić po komadić od banaka, vrijednih poduzeća pa do ekskluzivnih nekretnina, dospio je u ruke kojekakvih likova, poduzetnika ili mutivoda. Vrata su svima bila širom otvorena, tko je god imao novca nije propuštao priliku. Posluga je naravno domaća. Oni vam predlože dvije stvari: ili suučešće u “projektu” ili vam prezentiraju broj puničinog računa na Kajmanskom otočju, a onima kojim se to čini daleko, za par sati je sve sređeno u Grazu ili Klagenfurtu. Ta tzv. hrvatska “elita” prerasla je pravi servisni centar za drpanje zemlje zajedno s raznoraznim svjetskim probivjetrima koje miris nije prevario.

Naravno takav “biznis” usko je povezan s centrima moći koji itekako znaju da zaštite svoj plijen, odnosno “investicije” kako ga kulturnijim rječnikom zovu. Zato im odgovara Hrvatska u EU, ali po kriterijima koje oni proizvoljno nameću, svidjelo se to nama ili ne. Ucjene i pritisci redali su se jedno za drugim, a hrvatske Vlade iz situacije u situaciju reagirale su nemoćno, lažljivo i skoro uvijek, ne samo pred vlastitim narodom, skinutih gaća. Kako i nebi ako se promatra samo nekoliko ekonomskih pokazatelja, zapaža se dokle su nesposobnjakovići punih sami sebe, sunovartili zemlju u kojoj je hrvatski narod vidio bolju i sretniju budućnost. Par primjera koji ukazuju što se događa s nama i oko nas:

- Od 1/1998. - 8/2009. iz Hrvatske je izvezeno roba i usluga u vrijednosti od 74,12 mlrd. € a istovremeno je uvezeno u vrijednosti od 152,67 mlrd. €, tj.ostvaren je deficit od 78,55 mlrd. €!!! Koliko smo u zaostajanju vidljivo je ako se uzme recimo Češka s 10,4 milijuna stanovnika koja je u jednoj godini (2008.) izvezla u vrijednosti od 114 milijarda € (inozemni dug 2008. 57,8 mlrd. €), Mađarska s 10 mil. stanovnika s izvozom od 86,4 mlrd. € ili Slovenija s 2 milijuna i izvozom od 25 milijarda €. (Hrvatska 2008.- 19,9 mlrd. €).

- Hrvatska je od 1996.-2008. vratila inozemnih kredita zajedno s kamatama u vrijednosti od 40,54 mlrd. €. Od 2009. do 2014. Treba otplatiti41,3 mlrd. €, nakon 2014. još 10,3 mlrd. € = sve zajedno preko 92 mlrd. €, bez novih kredita koji su ovih dana podignuti.

- Ukupna imovina banaka na kraju drugog kvartala 2009. iznosila 369,4 mlrd. kuna (cca. 50,7 mlrd. €). dok je 1997. imovina iznosila 88,9 mlrd. kuna (cca. 12,8 mlrd. €). Vlasnička struktura banaka u stranom vlasništvu 1996. bila 1%, a na kraju drugog kvartala 2009. - 90,7%.

- Bruto inozemni dug središnje države zajedno s unutarnjim dugom na kraju prvog polugodišta 2009. iznosio je preko 14,6 mlrd. €.

- Distribucija kredita banaka po institucionalnim sektorima - kunski i devizni krediti u srpnju 2009. iznosila je 253.846,5 mil. kn - (34,63 mlrd. €) a ista je 2004. dosegla visinu od 128.774,2 mil. kn (cca. 18,66 mlrd. €).

Kad se samo uzme inozemni dug u obzir, nimalo ne čudi zašto Vlada ovih dana svim silama pokušava da proturi “Sporazum o arbitraži” naglašavajući da nam hitno trebaju pristupni EU fondovi i članstvo u toj zajednici. Recept je jednostavan: Prvo sve rasprodaš za sitan novac i ustupiš strancima kontrolu nad saniranim financijskim sektorom, zatim dižeš milijarde koje najviše služe za krpljenje rupa iz proračuna, subvencije, lopovluk i slično, a onda kad sve presuši ideš u trgovinu vlastitog kopna i mora, odnosno u “arbitražu” da ispadne ljepši pojam.

No, tu se naravno neće stati, jer su hijene oko Hrvatske već odavno probuđene. Neke još samo pomalo kruže čekajući kad će žrtva, bolesna i shrvana da prilegne. Biti će zanimljivo čuti nove “argumente” koje će hrvatski političari nakon početnog nećkanja opet prihvatiti, kao i do sada. Valjda si misle “ionako nemamo (svojih) gaća, narod je lakouman pa će i ovo brzo zaboraviti”. Što se dešava kad se izgube sve gaće najbolje svjedoči Quelle koji nakon 82. godine postojanja, zahvaljujući svojoj “eliti”, uskoro više neće imati prilike ni s kim potpisivati neki sporazum. A koliko dugo ćemo još mi, i hoće li na svakom stajati “arbitraža”, pitanje je koje izvaziva bijes i očaj!!!

Izvor:HNB. Pri preračunu kuna u eure uzeti su srednji tečajevi navedenih mjeseci ili godina.

www.pismaiznjemacke.com

{mxc}

 

Ned, 27-09-2020, 11:41:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.