Pismo iz Argentine

 

Teško je nanizati sve “bisere” koje smo slušali tokom predugih 10 godina kao i pogubne definicije i promašene intervencije tijekom dvaju predsjednikovih mandata, što je poznato i cijeloj pauperiziranoj i prezaduženoj populaciji, koja stenje pod težinom ogromnog duga, ( i to sve tri živuće generacije, od tek rođenog djeteta do umirućeg starca!)

Međutim o analizi tog tragičnog razdoblja ovdje neće biti riječi, o tome će drugi pisati. Moja je namjera da predsjedniku odgovorim na nedavnu izjavu “Urbi et Orbi” – “ da Hrvatska Dijaspora ne plaća porez, a tko ne plaća porez, na dolazećim izborima nema pravo glasa!” Drugim riječima i po logici te prosječne inteligencije: –“ kako ste vi (hrvatska Dijaspora) kroz dugi niz godina živjeli u inozemstvu, bezbrižno, bez problema i stekli velika bogatstva, dotle smo mi jugokomunisti oslobađali(!) Domovinu i snašali ogromne troškove u rekonstrukciji razorene soc.republike Hrvatske (koju smo mi komunisti sami razorili).

Je li to tako, kako si Stipe zamišlja?

ArgentinaZapočnimo priču sa svibnjom 1945.kada je jugo-kmer sustavno uništavao u razmjerima genocida (Holokaust) hrvatsku drugu i treću generaciju – do istrebljenja”! – a ostatak osakaćenog hrvatskog nacilonalnog tijela intenzivnom indokrinacijom i ubrizgavanjem jugoslavenskog otrova (čitaj–velikosrpskog) uz časne malobrojne iznimke, stvorio je monstruoznog odroda – poturicu! A poturica je, kako piše povijest gori od Turčina!

Hrvatska poslijeratna emigracija (1945) bila je u cijelosti poltička emigracija. Ljudi svih kategorija ali većinom intelektualci, hrvatski borci koji su se borili za svoju jadnu NDH koja je učinila velike promašaje, ali kakva bila da bila branili smo ju do zadnjeg daha jer smo znali, slutili, koja se jeziva sudbina sprema našem hrvatskom narodu, dolaskom Stipinih suboraca sa “peterokrakom” na čelu.

Dakle morali smo Domovinu Hrvatsku napustiti silom, naše domove, našu pošteno stečenu imovinu, u mnogo slučaja ženu s djecom da izbjegne bezočnom klanju izbezumljenih krvožednih partizana. Hrvatska polítička emigracija raspršila se je diljem svijeta na sva četiri kontinenta! Doslovce bez političke zaštite, bez materijalnih sredstava, u većini slučajeva ne poznavajući jezik zemlje u koju su emigrirali.

Koji su slojevi hrvatskog Naroda sačinjavali političke emigrante 1945. god.?

Većim su djelom to bili intelektualci raznih zvanja, lječnici, profesori pravnici, inženjeri, kulturni radnici, novinari pjesnici časnici djelatni i pričuvni svih vojnih kategorija. Srednjoškolci, sveučilištarci itd. Svakako ogromna, definitivno nenadoknadiva demografska katastrofa, koja se osjeća još i danas!

Tu se treba istaknuti napore naših franjevaca ( fra Dominik Mandić kao i troje braće Štefanić) i hrv. svećenike sv. Jeronima u Rimu koji su svojim nadljudskim naporima spašavali nezaštićenu, politički marginiranu hrv.emigraciju. Zahvaljujući samo njima, mogli smo putovati na četiri moguće destinacije.i tako spasiti glave!

Tu treba spomenuti da je ogromna većina izbjeglih Hrvata putovala nepoznavajući novo prebivalište, . Putovanje je to bilo “par excellance” u nepoznato!

Većina je odselila u Argentinu jer je to bila zemlja koja nas je bezkondicijonalno prihvatila. Odmah nakon formalno obavljenog postupka odobrenja boravka, razmilili smo se po cijelom argentinskom teritoriju i prihvatili se svakog posla koji nam se pružao. Dakako da argentinske vlasti nisu priznavale akademsku spremu emigranata, pa se tako moj dobar prijatelj dr.Đurković, oftalmolog (specijalizaciju završio u Padovi), morao prihvatiti vrtlarskog posla a žena (fina kulturna gospođa) kao kuharica u kući argentinskih bogataša. Sadašnja dva Akademika ing. Joza Crnko i dr.Zlatko Tanodi manuelnim su radom uzdržavali svoje obitelji, nezaboravni Viktor Vida, profesor i pjesnik kao

konobar u kući grofova Pejačević, Srećko Karaman književnik i pjesnik, dr.Franjo Matić novinar, Ivo Bogdan novinar, Vinko Nikolić, (Hrvatska Revija),dr. Vjekoslav Vrančić,(Branili smo Hrvatsku) Rektor Hrv. Sveučilišta ing Horvat Stjepan itd. Svi su prvu godinu, neki više neki manje, svoj dnevni kruh zarađivali manuelnim radom!

Zajednička briga sviju bila je uspostaviti što prije kontakt sa obiteljima u domovini. Nije to bio lak posao no nakon nekog vremena svi su imali kakvu takvu vezu s njima.

Već prve godine spretni pojedinci osnovali su mala poduzeća koja su slala pakete u Hrvatsku. Bili su to paketi od 5 do 10 kg. prehrambenog sadržaja.

Od skromnih radničkih plaća, uz cijenu vlastitog odricanja i oskudjevanja, hrv. je emigracija hranila i spašavala od gladi svoje obitelji u Hrvatskoj. Tisuće i tisuće tona takvih spasonosnih paketa putovalo je svakodnevno iz raznih zemalja u Hrvatsku.

Kasnije, s vremenom Hrvati su svojim poštenim i uspješnim radom zaposjeli vidne položaje u administraciji, u tekstilu, poduzetništvu na znanstvenom polju itd. ostvarivši čvrstu ekonomsku bazu koja im je omogućila mnogo uspješnije i politički djelovati.

Slobodno se može ustvrditi da je hrvatska politička emigracija zajedno sa otjeranim hrvatkim radnicima u evropske rudnike, kuda su ih Mesićevi drugovi organizirano slali da se domognu deviza, najzaslužniji da je hrvatski narod preživio “olovne” godine od 1945 do 1990.

Domovinski rat

ANO DOMINI l991 mobilizirala se je cijela Hrvatska Dijaspora svih pet kontinenta, u jednu jedinstvenu falangu. Uz herojsku hrabrost i žrtvu u krvi hrvatskih boraca, materijalna i novčana pomoć pružena ugroženoj Domovini bila je odlučni faktor u teškom i krvavom naporu da se postigne sloboda. Hrvatska emigracija diljem svijeta osijeća se i te kako dionikom Domovinskog rata i zaslužna za postignuto oslobođenje!.

Porezna teorija Stipe Mesića pada u vodu!

Hrvatska je dijaspora svojim ogromnim novčanim doprinosom, platila svoj porez za slijedećih 100 godina, a jedan znatan dio tog dijasporinog “poreza” Stipe je Mesić u svom vlastitom džepu prenio iz Australije u Hrvatsku (zar se toga Stipe ne sjeća?) i time stekla polítičko pravo glasa kroz cijelo tekuće stoljeće! Svidjelo se to ili ne Stipi koji troši ogromne državne novce u luksuzna i nekorisna putovanja, primjerice u Kubu, i ortacima rasipnika koji su sustavno zaduživali i nestručno vodili Hrvatsku, ekonomski i politički zadnjih deset godina.

Svakako u ovom času Hrvatska se nalazi u delikatnoj fazi da sačuva svoju nacionalnu svijest i samobitnost, ugrožena agresijom anacionalnog elementa koji iz mraka oživljava avet prošlosti.

Biranje novog hrvatskog Predsjednika, u današnjim prilikama, poprima dramatične dimenzije. Promašeni bi referendum hrvatskih glasača mogao biti fatalan za državu i narod.

Ne mjenjamo samo jednog predsjenika, ne popunjuje se samo jedno ispražnjeno mjesto u političkoj nomenklaturi. Ovaj puta je odgovornost na nama svima da na to mjesto stupi konačno, nakon dugih neizvjesnih godina, osoba i državnik narodnog povjerenja, pouzdani rodoljub, naobražen, transparentan kojemu je na srcu kulturni i ekonomski prosperitet naroda kojim upravlja. Da brani sve narodne interese kao svoje. Da bude kristalno pošten i skroman – ukratko-da bude osoba naseg slijepog povjerenja.

Da se to ostvari, na izbore moraju izaći svi, koji imaju pravo glasa – Naša je Hrvatska u opasnosti. 0vi izbori odlučuju njenom sudbinom!

Kazimir Kovačić
Buenos Aires

{mxc}

 

 

Ned, 27-09-2020, 11:17:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.