Hrvatska humanitarna strategija u vrijeme „Oluje“

 

U Haagu se sudi „Oluji“ kao navodno zločinačkoj akciji, optužujući i mrtve na čelu s pokojnim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Hrvatskoj se postavljaju stalno nove prepreke prijemu u Europsku Uniju. Svijet je zaokupljen krizom a Hrvatsko političko vodstvo odvojeno je od naroda, znanja, vjere, iskustva i domoljublja. Pokušavaju mađioničarski rješavati probleme koje su sami izazvali, ne znaju što da rade, boje se okupiti narod i ne vjeruju da ih se uopće može riješiti. Hrvatski vlak iskače iz pruge, a ljudi stradavaju. Predsjednica vlade pokazuje svoju širinu odbijajući ostavku odgovornog ministra.

Slobodan LangIpak danas mi je najvažnije poručiti Vama da ova kriza nije posebno značajna, a pogotovo nije nerješiva. Ne radi se ni o financiijskoj ni gospodarskoj, već prije svega moralnoj krizi. Tako dugo dok ne osiguramo da Hrvatsku vode ljudi provjerenog domoljublja, poštenja, skromnosti, djelotvornosti i mudrosti, nećemo riješiti ni gospodarska ni druga pitanja. U Hrvatskoj js netočno, pogrešno i zlonamjerno prikazuje prošlost. Istaknuti političari i profesori krivim prikazom dijele narod i žele krivo educirati djecu. Zbog Vaše odgovornosti danas i uspjeha sutra, želim prikazati „Oluju“ ne kao moralnu i humanitarnu akciju. Već sedam godina prije 1995. godine sudjelovao sam u smanjivanju stradanja, zalagao se za unapređenje ljudskih prava u ratu, a zadnje dvije godine bio savjetnik za humanitarna pitanja predsjednika Dr. Franje Tuđmana. Stekli smo duboka duhovna i ljudska iskustva istine i dobra u obrani Hrvatske. Istovremeno s početkom obrane, dugo prije „Oluje“ sagledali prošlost međunarodne vizije, iskustvo zla koje nameće totalitarizam i sposobnost demokratskih država u otporu totalitarizmu, a humanitarnom i etičkom djelovanju u ratu.

Propuštena vizija mira

Immanuel Kant je još 1795, zamislio trajni mir među državama i ligu naroda koja kontrolirala sukobe. Nakon I. Svjetskog rata i očuvanja trajnog mira, na prijedlog Predsjednika SAD Wilsona usvojeno je 14 točaka i formirana Liga naroda. Tada se javio totalitarizam, koji se proširio i radikalizirao sa Hitlerom i Staljinom. Civilizacijsko, kršćansko postojanje Evrope je bilo ugroženo. Nakon II. Svjetskog rata formirani su Ujedinjeni Narodi, sa ciljem održavanja mira, jačanja ljudskih prava i općeg razvoja.

Saveznička koalicija je završila vojnom pobjedom i suđenjem za ratne zločine, ali bez suđenja za agresiju. Dotadašnji saveznici sukobili su se u hladnom ratu koji je završio padom Berlinskog zida, kraja okupacije, podjele i totalitarizma u Europi. Tada je propuštena prilika i obaveza da se iskaže vizija svijeta mira, demokracije, očuvanja okoline, zalaganja za zdravlje i poštovanja među svim državama i narodima svijeta. Ujedinjeni narodi nisu ojačani, za mir nije učinjeno ništa, zapad se oslonio isključivo na vojnu snagu Amerike, razvoj demokracije je prepušten lokalnoj interpretaciji i neznanju, pitanja okoline su ignorirana, nije se pokazalo poštovanje niti za druge civilizacije niti za položaj siromašnih. Sva budućnost je prepuštena američkoj vojnoj sili, bogaćenju bogatih, nemoći siromašnih i zavedenosti novim totalitarizmom potrošačkog društva. Samo je Papa Ivan Pavao II izdao 1991.g. Encikliku Centesimus Annus, zalažući se za ljudsko dostojanstvo, prava, pravdu, razvoj, mir, gospodarski razvoj i rješenje duga siromašnih bogatima. Propust vizije, nastavljen je formiranjem Europe, kao isključivo gospodarske i vojne unije, koja nije imala hrabrosti vjerovati u vlastito nasljeđe niti prihvatiti sve sada slobodne države.

Popuštanje i slabost u sprečavanju totalitarizma

Uz vrijednost prosvjetiteljstvo je potaklo i iluziju Europe da je njen razum ukupna spoznaja i potaklo rasizam, dovođenje robova i nemilosrdno socijalno iskorištavanja unutar nje. Patnja, bijeda i bolest činili su da je jedini izlaz u organiziranju potlačenih i konačnoj revoluciji nasilja, koja će razoriti postojeći i otvoriti put u novi bolji svijet pravde i sreće. Papa Leon XIII je istaknuo socijalnu nepravdu i potrebu promjene, ali i upozorio da, revolucija nasiljem neće dovesti do boljeg svijeta. U to vrijeme u Rusiji je djelovao veliki mirotvorac Tolstoj, čije učenje o korištenju nenasilnih metoda je prihvatio Gandhi u borbi za ravnopravnost ljudi i slobodu naroda. Leon XIII, Tolstoj i Gandhi bili su svjetski učitelji mira, nenasilja, ljudskih prava, tolerancije i socijalne pravde, čijim putem treba nastaviti danas.

Europu 20. stoljeća osvajao je totalitarizam. Pao na bitnim moralnim pitanjima ispravnosti ciljeva i načinu ostvarivanja. Boljševička revolucija je imala moralne ciljeve ali je nemoralnim metodama sa Staljinom završila u zločinu i prema vlastitom i drugim narodima. Fašizam je imao nemoralne ciljeve, metode i odnos prema drukčijima. Međutim tek je nacizam zločinima podjele i ubijanja ljudi zbog njihove vjere, nacije, rase, zdravstvenog stanja i spolnih odnosa, progonima, mučenjem i koncentracionim logorima, zabranom slobode i mišljenja i govora, naoružavanja, agresije, okupacije i progona, pokazao svu moralnu i političku, slabost Evrope da se obrani i opstane kao kršćanska civilizacija.

II Svjetski rat i humanitarno djelovanje

Demokratska Europa je tražila izlaz u sukobu Hitlera i Staljina i sramotnom diplomatskom dogovaranju s Hitlerom. Zločini totalitalitarizma protiv civila sve do Holokausta nisu potakli potrebno humanitarno djelovanje. Međunarodni Crveni Križ nije prepoznao nedostatak propisa za zašitu civila. Predsjednik Švicarske je zahtijevao da se ne objavi Hitlerov plan Holokausta. Ni medicina, niti javno zdravstvo nisu prepoznali svoju odgovornost u zaštiti progonjenih i civila u ratu. Njemački liječnici provodili su zločinačke eksperimente na ljudima i to nazivali znanošću- Kad su demokratske države i krenule u rat protiv Hitlera, bilo je to u sa savezništvu sa Staljinom - bezuvjetni rat, potpunog razarnja i ignoriranja zaštite civila. Rat je završio smrću miliona ljudi, razorenom, podijeljenom i okupiranom Evropom i provedenim genocidom. Saveznici su uz pobjedu sa ruba ponora prepoznali još samo suđenje zločincima, koje je sadržavalo i osvetu i pokušaj opravdanja za desetljeća moralnog propusta Zapada.

Za vrijeme rata javio se i najveći pokret dobra u povijesti Europe. Na kršćanskim temeljima čovječnosti dobri ljudi su spašavali progonjene i ugrožene uz opasnost po vlastiti život. Pobjednici ovo djelovanje nisu prepoznali, zaokupljeni hladnim ratom sa Staljinom i pokušajem očuvanja kolonija i rasizma. Tek 1963.g. Izrael je odao počast „pravednicima među narodima“, a u svijetu počelo ostvarivanje slobode naroda i ljudskih prava.

Obrana Hrvatske

Nakon pada Berlinskog zida nije razvijena nova vizija i odgovornosti Ujedinjenih Naroda i svijeta, Europska Unija formirana je ignoriranjem vjere, socijalne solidarnosti i mira, a u Jugoslaviji došlo do zločinačkog neuspjeha sprečavanja srpskog totalitarizma, širenja mržnje, etničkih progona i pripremanja agresije unutar i oko Srbije. Opstanak Hrvatske države i naroda, ovisilo je isključivo od vitalnosti samog naroda. Europa je izbjegavala zauzeti moralan stav o srpskom totalitarizmu, agresiji, ratu i etničkom progonu i pomoći ugroženima. Nije se moglo mnogo očekivati pomoći od međunarodnog djelovanja koje ne sprečava etničke progone, čiji djelatnici bježe kad su ljudi ugroženi, formira sigurnosne zone u kojima međunarodne jedinice izlažu civile da budu pogubljeni u genocidu, sudom koji ne smatra agresiju zločinom, a potiče ljudska prava ne zbog jačanja dobra, već samo za brojanje žrtvi i sukobljavaju ljudi.

Zbog toga smo obranu ostvarili braneći sami i dom i domovinu, svaki dio i cijelu zemlju, svakog čovjeka i sve ljude, u čemu je svaki čovjek bio vrijedan i potreban. Odredili smo ciljeve koji mogu proći provjeru bilo gdje u svijetu: slobodu, sprečavanje genocida i etničkih progona, što manje žrtava, međunarodno informiranje i priznanje. Prihvatili smo i obavezu da ostvarimo ove ciljeve metodama koje su etički prihvatljive bilo gdje u svijetu, što više nenasilja i mirotvorstva, što manje sile, vjerom i stalnom spremnošću na pregovore i prekid rata. Održavali smo strateško komuniciranje sa ljudima, potičući istinito iskazivanje potreba i mogućnosti, iznošenje različitih stavova, učeći jedni od drugih sa provođenjem nužnih, potrebnih, djelotvotnih ali i bolnih akcija. Obavezom smo smatrali i sprečavanje mržnje i pomaganje civilima bez obzira na nacionalnost i vjeru, uz viziju sutrašnjice mira i suradnje. Ponosni smo da je hrvatska obrana čovječnošću bila ispred, svjetskih humanitarnih organizacija, Ujedinjenih naroda, Europske Unije i svjetske akademske zajednice. Prijedloge za unapređenje humanitarnog rada prikazali smo svijetu kao „Izazov dobra“ i tražili da se nakon svakog sukoba održi konferencija Crvenog križa, koja će ocijeniti provođenje postojećih oblika i mogućnosti unapređenja humanitarnog rada. Tražili smo da se prestane sa odbacivanjem iskustva dobra.

Od „Oluje“ do danas u Hrvatskoj i svijetu

U ljeto 1995, Hrvatska je bila priznata država s narodom povezanim i osviještenim, duhovno, dostojanstvom, uspješnom obranom i međusobnom solidarnošću a očvrsnutim stradanjem i sigurnošću u konačnu pobjedu. Već godinama sprečavali genocid i poticali da sprečavanje genocida postane svjetska obaveza. Nakon genocida u Rwandi, upozorili smo na nesigurnost tzv. sigurnih zona, djelovali u Srednjoj Bosni, Banja Luci i u ožujku 1995.g. na Svjetskom socijalnom samitu u Kopenhagenu upozorili na Srebrenicu. Maksimalni trud smo uložili nastojeći zaštititi stanovnike Bihaća. Nakon genocida u Srebrenici, vodio se vojni napadom na Bihać a u svijetu nije bilo snage spriječiti genocid bilo gdje. Od predsjednika Tuđmana zatražio sam da se zbog sprečavanja genocida u Bihaću provede „Oluja“. Vojno smo bili jači ali još ne za oslobodilačku akciju, zbog humanitarnih, socijalnih i sigurnosnih potreba nakon pobjede. Spriječiti genocid je bilo najvažnije. Genocid smo spriječili, ali je došlo i do nepoželjnih posljedica. Očekivali smo ih i nismo poput američkog ambasadora odvodili, već nagovarali Srbe da ostanu. Zaštitili smo pacijente u Kninskoj bolnici, prihatili novi val progonjenih Hrvata, zaustavili odlazak, pomirili i vratili u Veliku Kladušu izbjegle Bošnjake, kao i zaštitom 10 000 napuštenih srpskih staraca ostvarili zaštitu ljudi nakon sukoba.

Predsjednik Tuđman je umro a vlast od 2000. godine na dalje nije imala hrabrosti i snage da pobjedu pretvori u ostvarivanje Hrvatskoh uspjeha. Poveli su putem zlatnog teleta, stideći se slobode i sudeći braniteljima, prekidanjem komunikacije i suradnje sa vlastitim narodom, zapostavljajući gospodarski razvoj a prodajom zemlje strancima i vlastitim bogaćenjem ... Još 2001.g. napisao sam da ulazak u Europsku Uniju, nije vrijedan spomena, jer Hrvatskoj nitko ne bi dozvolio da ne uđe u Europu. Na kraju i bitno je danas. Hrvatskoj se nameću podjele i sukobi a oduzima joj se sloboda, moral, rad, dobrota i vjera. Ponuđena rješenja krize prikazuju se tek kao postaje na putu nužne i neizbježne propasti. To međutim nije istina, jer ako Hrvatska prepozna proteklo lutanje i današnje stanje kao moralnu krizu i ponovno poveže snagu narod, moguće je ne samo izbjeći slom već i osvariti uspjeh.

Ovaj tekst je pisan iz ljubavi prema Vama, mladima Hrvatske i svim dobrim ljudima bez obzira na dob, spol, znanja, vjeru, nacionalnost i uvjerenja. Želio sam prikazati istinu o Hrvatskoj i njenim težnjama, kroz svjetsku sliku odnosa prema ratu, slobodi, dobru i vjeri. Hrvatska može biti opet snažna, ali samo kroz dobrotu, istinu, pravdu, slobodu i vjeru. Tada i danas ljudi se djele na one koji čine zlo, koji dopuštaju zlo, koji brinu samo o sebi, koji ne žele vidjeti zlo, koji znaju što bi trebalo činiti a ne čine i one koji čine dobro sa ispravnim ciljevima, koristeći metode koje su dopuštene bilo gdje u svijetu.

Dr. Slobodan Lang
Hrvatski list

{mxc}

Sri, 21-10-2020, 04:31:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.