Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljeću (9/9)

Zaključak

Kraljica Katarina Tomaš Kosača tijekom svoga života u kraljevskoj Bosni nije spadala u politički značajne osobe. Točnije, bila je sporedan lik van tijekova društveno važnih državničkih odluka. Tek s njenim bijegom iz Bosne i nesretnom životnom sudbinom postala je posebno važna ličnost oko koje se nekoliko stoljeća kasnije u narodu stvorio i svojevrsni mit. Kao posljednja kraljica oporučno je rimskom papi ostavila Bosnu do oslobođenja zemlje od turske vlasti, upisavši se time trajno u povijest. Nažalost, do tog oslobođenja nije došlo skoro četiri stotine godina. A i kada je na tlo BiH stupila noga austrougarskih vojnika ni to nije bilo oslobođenje u pravom smislu. Naime, do potpune slobode i jednakopravnosti nije došlo u XX. stoljeću kao niti početkom XXI. Hrvati BiH su i dalje bili ''dio nečega ili samo na papiru ravnopravna narodna komponenta'' ali istinski, nikada svoji.

Neriješeno političko uređenje Bosne i Hercegovine danas ovaj povijesni događaj stavlja u poseban plan tim više što je stanje hrvatskog naroda koji je najvećim dijelom katoličke vjeroispovijesti i dalje loše te mu prijeti svođenje na manjinu bez prava. Kraljičina oporuka podsjetnik je da su vremena tada bila mnogo tmurnija i teža ali je obični puk ipak nekako opstajao. Hrvatima danas pak ne prijeti velika fizička pogibelj i nesigurnost kao u tursko doba no prijeti im više nego ikad neznanje i zaborav koji mogu učiniti jednaku, ako ne i veću štetu od nasilja i strane okupacije. Stoga je iznimno važno poznavati svoju povijest barem u glavnim crtama, borit se protiv neznanja o prošlosti svoga naroda a time i nepoznavanja vlastitih korijena. U tim crtama leži važnost ostavštine kraljice Katarine te općenito: važnost proučavanja same povijesti - Poradi sadašnjosti a time i budućnosti zasnovane na temeljima znanja, a ne zabluda i trenutnih slabosti! Jedna pročitana knjiga otvara čovjeku nove poglede na život a sa svakim novousvojenim saznanjem i spoznajom mi se sve teže damo zavarat.

Literatura:

1. Anić, Vladimir,Brozović-Rončević, Dunja, i dr., Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2004.

2. Basler, Đuro, Kršćanska arheologija, Crkva na kamenu, Mostar, 1986.

3. Bihalji-Merin, Oto, i dr., Opšta enciklopedija, Prosveta, Beograd, 1966.

4. Glazier, Michael, Hellwig, Monika, Suvremena katolička enciklopedija,Marjan tisak, Split, 2005.

5. Goluža, Božo, Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998.

6. Kuncizk, Michael, Odnosi s javnošću - koncepti i teorije, FPZ Zagreb, Zagreb, 2006.

7. Laszowski, Emilij, Znameniti i zaslužni Hrvati..., Hrvatski štamparski zavod, Zagreb, 1925.

8. Miller, Russel, Girling, Richard, i dr., Istina o povijesti, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.,

9. Miletić, Franjo, Fojnički grbovnik, Rabic, Sarajevo, 2005.

10. Nikić, Andrija, Događajnica Bosne i Hercegovine 614. - 1918., Franjevačka knjižnica i arhiv, Mostar, 2003.

11. Poparić, Bare, Tužna povijest Hercegove zemlje, LUKOM d.o.o., Zagreb, 1997.

12. Read, Piers-Paul, Templari, Stari grad, Zagreb, 2003.

13. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskog naroda, Marjan tisak, Split, 2004.

14. Truhelka, Jagoda, Vojača, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

15. Vukšić, Velimir, "Hrvatsko srednjovjekovlje - grbovi, vitezovi i turniri", u: Husar, Zagreb, god. I (2004.)

16. Živković, Pavo, Povijest Bosne i Hercegovine do konca XVIII. stoljeća ., HKUD Napredak, Mostar, 19

Internet,

http://hr.wikipedia.org/

http://www.aneks8komisija.com.ba

http://www.bosnasrebrena.ba/

http://rodoslovlje.com

Matej Škarica
http://povijest.net