Ruzarij za Hrvatski križni put

 

Ruzarij za Hrvatski križni putU prigodi 64. obljetnice blajburške tragedije Glas Koncila je objavio jedinstvenu meditativnu reminiscenciju o stradanju hrvatskog naroda pod naslovom "Ruzarij za Hrvatski križni put" iz pera mladog splitskog autora Mikija Bratanića, popraćenu ilustracijama s. Pie Pađen i izvornim fotografijama stradanja hrvatskih vojnika i civila tijekom 1945. godine. "Dugo mi je trebalo da shvatim i spoznam što znači izraz hrvatska šutnja, što je strah i što je strahota. Čuđenje je bivalo sve jače kako su prolazile godine u novoj i slobodnoj državi Hrvatskoj, a ja sam se i dalje morao spuštati u moj podzemni svijet ne bih li čuo tužne priče, i to tiho, opet tiho. Razočaranje je bilo potpuno kad sam i dalje gledao strah u ljudima koji su proživjeli strahotu. Pa zar mi sad ne živimo u svojoj, slobodnoj Hrvatskoj? Zar ne možemo slobodno reći istinu? Sva moja traženja odgovora na ovo pitanje svela su se na jedno: možemo, samo tiho, da ne uznemirimo savjest onih koji su strahote činili, a pogotovo da ne uznemirimo baštinike te strahote", piše Bratanić tumačeći razloge nastajanja Ruzarija za Hrvatski križni put, ističući da je ruzarij ili krunica najljepša molitva koju je čovjek smislio, a nastala u sudbonosnim trenucima za kršćanstvo, te je jedino što preostaje pružiti ljudima iz njegova podzemnog svijeta.

Opisujući kako je kao srednjoškolac sasvim slučajno saznao za tragične događaje iz svibnja 1945. te kako je upoznavanje tog nepoznatog, podzemnog svijeta tražilo mnogo vremena i pažnje jer je govor o tome bio tih, gotovo nečujan, a pričali su ih najčešće stariji ljudi, nerijetko starci na samrti, Bratanić ističe da je u njemu "svaki izlazak iz tog svijeta te susret s ovozemaljskim pričama stvarao nevjericu, čuđenje i razočaranje; kako to da ja ne znam za to, kako to da mi djed i otac nisu to ispričali, kako to da nigdje nikad o tome nisam čuo, a osamnaest mi je godina već?". Osvrćući se na Bratanićevo stvaralaštvo lektor Glasa Koncila Josip Sinjeri primjećuje kako "autor višeslojnim i višerodnim pjesničkim izričajem pretače umjetnost u duhovnost. Umjetnički je pak izričaj u sebi slobodan, tražeći istodobno uvijek nove i zasebne puteve i načine iskazivanja. Tako se ovdje isprepliće domoljubno i duhovno, lirsko i epsko, balada i molitva. Na prvi pogled čitanje teksta rađa osjećaj vlastite nemoći i spoznaju o bijedi našega vremena i svijeta. Ali kršćanin patnju proživljava uvijek usmjeren na njezino dublje, spasenjsko značenje, nadilazeći tako njezinu tragičnost i baladičnost. Tako se jedino pobjeđuje zlo i rađa nada u budućnost".

Bratanićeva je zbirka bola sazdana od trokatrena, ima i srokova u pet "otajstva žalosnih", ističe u predgovoru Mladen Vuković primjećujući da je Bratanić uz otajstva krunice napisao i 14 dvokatrena aludirajući na postaje križnoga puta. "Ružarij miriše Kristom kao ruža. Bratanićev ružarij crven je od mučeničke krv. Ružarij kao suzarij", zaključuje Vuković. Poseban pečat knjizi daju ilustracije s. Pie Pađen koja je i sama nakon 1945. tijekom izbjeglištva prošla 11 logora te proživjela križni put svoje obitelji na kojem je izgubila oca i majku a od ukupno devet ubijenih članova obitelji ni za jednoga ne zna mjesto groba. U svojem likovnom stvaralaštvu kistom bilježi vedrinu, osmijeh i optimizam te ostavlja spomen pobjede vjere u ljubavi nad svim strahotama.

Miki Bratanić rođen je 31. srpnja 1970. u Splitu. Odrastao je u Vrbanju na Hvaru, gdje je uz Jelsu pohađao osnovnu školu. Srednju elektrotehničku školu i fakultet strojarstva završava u Splitu u kojemu danas radi i živi sa svojom obitelji. Bavi se pisanjem uglavnom poezije, a do sada je objavio ukupno četri zbirke poezije: "Kad sve umukne govorićedu stine" (Criterija 2000.), "Kojin jazikon i Quo vadis" (Naklada Bošković 2003.), "Svitlo na kraju" (Književni krug 2005) te "U kloncu" (Vlastita naklada 2006). Producent je i nakladnik nosača zvuka pučkih pjevača iz Vrbanja "Obredi Velike sedmice i procesija Za križen" (Vlastita naklada 2005.), "Kroz godinu – Kroz godine" (Vlastita naklada 2008.) te "Kralju kojemu sve živi" (Vlastita naklada 2008). (np, gk) »Ruzarij za Hrvatski križni put« može se po cijeni od 30 kuna naručiti putem interneta, na tel./faks 01/4874 319, nabaviti u Glasu Koncila na Kaptolu 8 u Zagrebu ili u bolje opskrbljenim knjižarama.

Glas Koncila

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Oprost,pomirba, zaborav?Prof. Lukšić 2009-07-12 11:31
Često čujemo, da je praštanje onima koji su počinili ova užasna zla jedini način, da rane hrvatskoga naroda zacijele, da se međusobno pomirimo.To je djelomično istina, jer oprost nužno ne vodi u pomirbu. Za ples je potrebno dvoje.Ali što znači oprostiti? Znači li to dopustiti da me drugi može udariti,i da meni, osobito kao kršćaninu, ostaje samo da oprostim i svom najljućem neprijatelju? To nije ni ljudski, ni kršćanski. To bi značilo poniženje, a ne oslobođenje od moći onoga tko nam je počinio zlo. Oprost stoji uvijek na kraju, a ne na početku. Da bismo mogli oprostiti moramo najprije dopustiti da osjećamo bol koju nam je drugi nanio. Osim boli mi moramo osjetiti i bijes na onoga koji nas je uvrijedio. Bijes nam daje snagu da se udaljimo od njega, da iz sebe izbacimo onoga tko nas vrijeđa. A tek kad ga izbacimo možemo reći poput Isusa na križu:"Oče oprosti im jer ne znaju što čine!".No što onda ako zločinci vrlo dobro znaju što čine? Ako su sve postaje hrvatskoga Križnog puta unaprijed pomno smišljene od tih zločinaca? Ali i u tome slučaju, kad zlikovci rade s "predumišljejem ", mi osjećamo, da nama samima oprost dobro čini, da nas oslobađa moći tih zlikovaca. No potrebno je vremena da mi možemo stvarno oprostiti.Hrvat ski narod ne smije preskočiti svoje osjećaje. Dok je nož još uvijek zaboden u tebe kojim te je netko ranio ti ni psihološki ne smiješ oprostiti, jer bi time nanio sebi još veću uvrjedu, produbio bi svoju ranu. To nije oprost koji oslobađa, nego mazohizam koji te još više čini podložnim zločincu. Najprije moramo drugoga izbaciti iz sebe da bismo mu mogli oprostiti. A za to je potrebno vrremena. Uvrjede koje nisu oproštene osakaćuju nas, iscrpljuju našu energiju koja nam treba za život. To je najbolje vidljivo iz sadašnjeg stanja hrvatskoga naroda, iz podgrijavane podjele, iz stalno poticanog međusobnog neprijateljstva , što rade oni, koji hrvatski narod žele držati u stalnoj rascjepkanosti , u stalnom kompleksu niže vrijednosti.Zar ne uočavamo takvu nakanu onih koji telale "antifašizam" u Hrvatskoj i u svakome grmu vide "narodnog neprijatelja"? No ovdje postoji jedna dilema. Ako liskamo i gomilamo sjećanja na zla koja su nam nanesena mi stvaramo začarani krug oko sebe; ako pak namjerno zatomimo sjećanja na ta zla koja su nam nanesena, nagomilavaju se u nama ogorčenje i agresija koji bilo kada dovode do eksplozije. Oprost je jedini izlaz, jer on čisti međuljudsku atmosferu i omogućava pojedincu i narodu da imaju zdrav i stvaralački život. I, na kraju, jedno bitno razlikovanje: oprost nije sam po sebi i pomnirba, jer je za pomirbu potrebno da svaka strana prizna svoje grijehe i da se za njih kaje. Kao i za ples, za pomirbu je potrebno dvoje.Oprost liječi onoga tko prašta, a pomirba sve one koji u njoj sudjeluju. I još nešto: oprostiti ne znači zaboraviti zla koja su nam nanesena, jer bi taj zaborav vrlo vjerojatno omogućio da se ta zla ponove.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • triarios
  • 1 korisnik
  • 79 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal