Izvješće s tribine "Masovne grobnice iz Domovinskog rata u RH"

 

U Pakracu i Bjelovaru je 21. travnja 2009. održana stručna tribina Masovne grobnice iz Domovinskog rata u RH, pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđe. Jadranke Kosor, dipl. iur. Program tribine započeo je u 10.30 sati polaganjem vijenaca u Rakovu potoku kod Kusonja, na mjestu otkrivanja prve masovne grobnice iz Domovinskog rata, te odavanjem počasti poginulim braniteljima kod kapelice u spomen parku u Kusonjama. Prvi dio izlaganja, koji je održan u Pakracu u novoj gradskoj vijećnici (Dvorac Janković) trajao je od 11.30 do 14 sati, a drugi dio održan je u Bjelovaru, u Dvorani Veleučilišta (Zgrada gradskog poglavarstva) od 17 do 19 sati.

Masovne grobnice u RH

Spomenik u Rakovu Potoku

Sudionike i slušatelje tribine pozdravili su gradonačelnici Pakraca - mr. sc. Davor Huška i Bjelovara – Antun Korošec te mr. sc. Zoran Komar - izaslanik potpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđe. Jadranke Kosor, kao i dožupan Bjelovarsko-bilogorske županije Jelavić. U radnom dijelu tribine, koji je vodio dr. sc. Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, izlagali su:

Masovne grobnice u RH

Spomen park s kapelicom u Kuosnjama

- ratni zapovjednik SJP „Omege“ iz Bjelovara Hamdija Mašinović o redarstvenoj akciji Kusonje 1991.;

- mr. sc. Zoran Komar iz Uprave za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti govorio je o psihosocijalnoj pomoći obiteljima žrtava i Zakonu o obilježavanju mjesta masovnih grobnica;

- Natko Martinić Jerčić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata o dokumentima tzv. RSK o masovnim ubojstvima;

- Karlo Varijačić iz Udruge obitelji poginulih branitelja Kusonje 1991.-1993. o masovnoj grobnici žrtava iz Kusonja, pripremivši vrlo potresan video zapis o tijeku iskapanja;

-Glavnu temu stručne tribine Masovne grobnice iz Domovinskog rata u RH prezentirao je pukovnik Ivan Grujić iz Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, uz asistenciju svoje suradnice gđe. Višnje Bilić. U izlaganju koje je bilo popraćeno autentičnim fotografijama s iskopavanja masovnih grobnica, hrvatska javnost upoznata je s dosadašnjim rezultatima iskopavanja i identifikacije poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila:

- od početka procesa ekshumacije masovnih i pojedinačnih grobnica na ranije okupiranim područjima pronađene su 143 masovne i više od 1400 pojedinačnih grobnica;

- iz otkrivenih masovnih grobnica ekshumirani su posmrtni ostaci 2125 žrtava, a posmrtni ostaci 1595 žrtava pronađeni su i ekshumirani iz pojedinačnih grobnica;

- sveukupno, od rujna 1995. ekshumirani su posmrtni ostaci 3720 žrtava, od kojih su pozitivno identificirani i predani njihovim obiteljima posmrtni ostaci 3137 hrvatskih branitelja i civila;

- socio-demografska obilježja identificiranih osoba dokaz su sustavnog etničkog čišćenja, u cilju kojega su počinjena najteža kaznena djela protiv čovječnosti; naime, od 3137 žrtava 1904 (ili 61 %) su civili, a 28 % od ukupnog broja identificiranih žrtava su žene;

- među identificiranim je 36 maloljetnih osoba, a čak 39 % žrtava, u trenutku stradavanja imalo je više od 60 godina;

- 2682 ili 86 % identificiranih žrtava su Hrvati.

Masovne grobnice u RH

Fotografije poginulih
branitelja u Kusonjama

  U zaključku na kraju izlaganja, puk. Grujić naglasio je da predočeni podaci pokazuju da su žrtve pronađene u masovnim i pojedinačnim grobnicama dio planiranog i organiziranog zločina, čiji je konačni cilj bio etničko čišćenje, progon i istrebljenje hrvatskog i nesrpskog stanovništva s dijela okupiranog teritorija Republike Hrvatske, a ne posljedica ratnih operacija i stanja na bojištu.

Masovne grobnice u RH

Gradonačelnik Pakraca mr. sc. Davor Huška pozdravlja sudionike stručnog skupa u Pakracu

Na kraju izlaganja u Pakracu i Bjelovaru vrlo emotivno govorila je gđa. Zorica Posarić, predsjednica Udruge obitelji poginulih branitelja Kusonje 1991.-1993. Nakon izlaganja u Bjelovaru prikazan je dokumentarni film, redatelja Miroslava Mikuljana „Priča o zlatnom lančiću“, o stradanju hrvatskih branitelja u Kusonjama 8. rujna 1991. i iskapanju njihovih tijela iz masovne grobnice na lokaciji Rakov Potok kod Kusonja. Izlaganje gđe. Posarić, majke hrvatskog branitelja poginulog u Kusonjama, koja je i sama ranjena u Kusonjama od mučki podmetnute četničke mine na komemoraciji 1993., te film redatelja Mikuljana ganuo je sudionike tribine. Posebice studentice hrvatskog jezika i kulture iz stranih zemalja koje su stručnoj tribini nazočile u organizaciji Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Izlaganja i film toliko su ih se dojmila da, prema njihovim izjavama, tek sad mogu razumijeti što se u Hrvatskoj događalo u 90-tim godinama prošlog stoljeća.

Masovne grobnice u RH

Prikazivanje dokumentarnog filma redatelja M. Mikuljana "Priča o zlatnom lančiću"

 

Priredio:dr.Ante Nazor
ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentaciskog centra Domovinskog rata

{mxc}

Uto, 23-10-2018, 14:57:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).