Legitimno pravo glasovanja dijaspore

 

Često puta, posebno u predizborno vrijeme susrećemo se nažalost s jednom nametnutom i provokantnom temom koja uznemirava vremenski odsutne i iseljenje Hrvate, a to je pravo glasovanje dijaspore (kako se to s jednom pojmom objašnjava). Prije cca. godinu dana nesuđeni premijer, predsjednik SDP-a Zoran Milanović na jednom predizbornom skupu u Osijeku reče: “Bitno je da odluku o tome tko će donositi zakone u Hrvatskom saboru donosimo mi u Hrvatskoj, a ne Novi Zeland, Australija ili neka treća država. Nemam ništa protiv ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, smatram ih partnerima i bliskima, ali oni ne dijele sudbinu ove zemlje”. Ne znamo dali je dotični “gospodin” poslje toga obrisao stražnjicu. Zanimljivo je pogledati praksu nekih zapadnih zemalja. Tako recimo Savezna Republika Njemačka svojim građanima izvan zemlje to pravo na svim izborima neosporivo omogućava.

Mogućnost glasovanja poštom uhodana je praksa i nikakvom ozbiljnom njemačkom političaru nije ni nakraj pameti da njihovo pravo ograničava ili dovodi u pitanje (mada ih je 18 puta više nego Hrvata). Na stranicama Ministarstva vanjskih poslova (Auswärtiges Amt) mogu se naći upute za glasovanje Nijemaca u inozemstvu. Kao jedini uvjet, osim naravno napunjenih 18. godina starosti, navodi se da su u njoj prebivali najmanje 3 mjeseca nakon 23. 5. 1949. Ova regulativa se samo odnosi za trajno odsutne iseljenike, dok oni koji imaju prijavljeni boravak u Njemačkoj, a borave izvan nje, glede toga nemaju nikakvih prepreka. Jedina formalnost je što sami trebaju zatražiti da im se dostave birački spisi.

Pravo glasovanja Austrijanaca izvan svoje zemlje također nije upitno. Isti mogu učestvovati na saveznim, predsjedničkim i izborima za Europski parlament. Učestovanje na referendumima od 2007. godine također je odobreno. Glavni uvjeti su da: imaju najmanje 16. godina, da su se unjeli u tzv. “Wählerevidenz”, tj. izborni popis (evidenciju) na mjestu zadnjeg prebivališta i da im to pravo sudskim putem nije zaprječeno. Regulativa glasovanja Švicaraca izvan svoje zemlje također ne zahtjeva posebne uvjete, a to su prije svega: 18 godina starosti i registracija u veleposlanstvu ili konzulatu. Primjeri gore navedenih zemalja govore da je pravo glasovanja dijaspore apsolutno legitimno i neotuđivo. No, u hrvatskim uvjetima osporavanja je tim tragičnije, da upravo oni koji su do jučer Hrvate izvan zemlje progonili, danas se svim silama trude da im oduzmu jedno od najvažnijih građanskih prava.

To što je u razvijenim društvima neosporno, kod nas se, posebno u predizbornom vremenu od strane SDP-a, njoj sličnih stranaka i medija podlo prešućiva, odnosno ignorira. Inače, da je suprotno javnost bi itekako već davno s tim bila upoznata. A izjava, kako taj podli SDP-eovac reče, da “oni ne dijele sudbinu ove zemlje” je toliko točna kao i tvrdnja da “njegova stranka nije nasljednica onih koji su žarili i palili po Hrvatskoj više od četri desetljeća”. Jadna je budućnost Hrvatske koja s Milovanovićem sudbinu djeli!

www.pismaiznjemacke

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Ognjistar 2008-11-21 10:37
Evo jednog pisma Hrvatskog zbora iz 2004.

Posebna paznja Amandmanu XXIV Americkog Ustava!

Hrvatski zbor

Na temelju naravnoga povijesnog i političkog prava hrvatskoga naroda, glede hrvatskog izvandomovinstv a zahtijevamo:
• Pismeno ( poštom ) pravo glasa, univerzalno za sve izbore ( predsjedničke, parlamentarne, lokalne, ...) kao što je nedavno izglasano u talijanskom Parlamentu.
• Dvadeset i pet mjesta u Hrvatskom Saboru, kako slijedi:

3 SAD,
3 Kanada
3 Australija i Novi Zeland
2 Južna Amerika
3 Njemačka
3 Ostala Europa (Švedska, Austrija, Švicarska, Francuska,...)
1 Južna Afrika
3 Hercegovina
2 Bosna
1 Vojvodina( Bačka, istočni Srijem... ), Kosovo
1 Crna Gora( Boka Kotorska )

Obrazloženje:
• Zato jer je hrvatski narod tijekom povijesti rascijepljen i zamalo uništen, osobito nakon godina 1918., 1945. i 1991. ;
• Zato jer su mnogi iselili zbog protuhrvatske politike provođene u Hrvatskoj;
• Zato jer se većina iseljenika ili njihovih potomaka želi vratiti u Republiku Hrvatsku;
• Zato jer se žele vratiti i glasovati preživjeli s Bleiburga i Križnih putova, kao i njihova djeca;
• Zato što bismo davanjem biračkoga prava ostali na crti pripadnosti europskoj zapadno krščanskoj civilizaciji;
• Zato što smo primali i primamo iseljenički novac;
• Zato da popravimo katastrofalnu demografsku stvarnost, koja je plod protuhrvatskoga djelovanja;
• Zato što su oteti mnogi dijelovi teritorija hrvatske države, osobito tijekom dvadesetoga stoljeća, na kojima su Hrvatima ugrožena temeljna ljudska prava;
• Zato jer su Hrvati izvan Republike Hrvatske dio jednog te istoga nedjeljivoga naroda, i jednoga od najstarijih naroda u Europi;
• Zato jer su iseljenici, i ekonomski i politički, neumorno moralno, materijalno i fizički pomagali obranu, oslobađanje i uspostavu Republike Hrvatske, kao države hrvatskoga naroda i svih manjina koje u njoj žive, a poštuju njezino ustavno uređenje;
• Zato jer su tijekom komunističke Jugoslavije pomagali i hranili hrvatske obitelji u domovini, a vani u svijetu zastupali hrvatske interese;
• Zato da zaustavimo i spriječimo daljnje razdvajanje, komadanje i fragmentaciju Hrvatske.

Hrvatski zbor smatra da među Hrvatima ne treba graditi nove «berlinske zidove», nego novo zajedništvo, utemeljeno na općem hrvatskom dobru.
U alarmantnoj demografskoj situaciji stvaranje povoljnih uvjeta povratka hrvatskih iseljenika, davanje prava biranja i prava izbora hrvatskim iseljenicima nema alternativu. To je obveza sadašnjega trenutka i sadašnjega naraštaja.
Oduzeto aktivno i pasivno biračko pravo, u postojećim okolnostima, predstavlja dodatnu potvrdu i prihvaćanje rezultata genocida, provedenoga nad hrvatskim narodom, nakon okupacija, osobito onih nakon godine 1918., pa do 1995. godine. Oduzimanje ili smanjenje aktivnog i pasivnog prava glasa dijelu hrvatskoga naroda može se u postojećim okolnostima smatrati protuhrvatskim činom. U vrijeme kada europske države uvode glasovanje i sudjelovanje iseljeništva u političkom životu matične zemlje, Hrvatska se i zbog svojih objektivnih okolnosti, mora priključiti tom nastojanju.
Smatramo da je «argument» za oduzimanje prava glasa izvandomovinsko j Hrvatskoj zbog «neplaćanja poreza» skrajnje nedemokratski, te da zaobilazi stvarne hrvatske prilike. Zato je potrebno podsjetiti na američki ustav, koji specifično isključuje negiranje izbornoga prava na temelju (ne)plaćanja poreza, što je vidljivo iz Amandmana 24, koji u cijelosti glasi:

Amendman XXIV, Američkog ustava(1964.)
Odjeljak 1. Glasačko pravo građana Sjedinjenih američkih država da glasuje u izborima bilo za predsjednika ili podpredsjednika , za senatora ili kongresnika ne će biti zanijekano ili uskraćeno od strane Sjedinjenih država, niti bilo koje ( savezne ) države zbog razloga neplaćanja bilo kojega poreza.
Odjeljak 2. Kongres će imati pravo i moć provesti ovaj amandman odgovarajućim zakonom.

Amendment XXIV(1964)
Section 1. The right of citizens of the United States to vote in any primary or other election for President or Vice President, for electors for President or Vice President, or for Senator or Representative in Congress, shall not be denied or abridged by the United States or any state by reason of failure to pay any poll tax or other tax.
Section 2. The Congress shall have power to enforce this article by appropriate legislation.

Pročelnik Zajednice za izvandomovinstv o Hrvatskoga zbora,Damir Borovčak


Pročelnik Zajednice za znanost Hrvatskoga zbora,Dr. Davor Pavuna

Predsjedatelj Hrvatskoga zbora,Tomislav Nürnberger
Prijavi Administratoru
#2 Opravdana bojazan....bosanac 2008-11-23 12:32
....g. Milanovića od dijaspore sa njegove točke gledanja. SDP kao pravna sljednica SKH, KPH, čija je konstanta anacionalnost ili bolje hrvatofibija i paktiranje bilo s kim osim sa svojim narodom, zna da u dijaspori njegova stranka ne uživa nikakvo povjerenje, što više uživa animozitet i zna da ne može polučiti glasove kod njih. Zato želi amputirati dijasporu kako ne bi koristila političkim protivnicima s kojima se natječe za vlast. Posebno se kod dijaspore boduje paktiranje sa četnicima koji su hrvatskoj opstojnosti stalna prijetnja izvana i iznutra, no izgleda u posljednje vrijeme nije SDP jedini koji to radi. Dakle, ne laje kera zbog sela...
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • 60 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal