Teroristička ćud kninskih 'toljagara'

Nedavno je na ovom portalu H. Hitrec u 'Hrvatskoj kronici' (11. svibnja) spomenuo epizodu kako su lokalni pravoslavci "teškim kamenjem smrvili" zemne ostatke i odjeću starohrvatskog veledostojnika (kneza Branimira?) u sarkofagu kojeg je fra Lujo Marun otkrio u predvorju Crkve sv. Marije u Biskupiji nedaleko Knina. Tim povodom prisjetih se prvog broja književno-znanstvenog tromjesečnika HRVATSKA OBZORJA koji je obnovljena splitska Matica Hrvatska pokrenula u rujnu ratne 1993. Naime, među ostalim prilozima, - a u povodu 100. obljetnice osnutka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika - časopis je objavio i dva pretiska: "Vladati znači predvidjati" (Narod br. 66, Split, 20 kolovoza 1893.) te "Čibukaši i toljagari" (Narodni list br, 70, Zadar, 2 rujna 1893.) Prvi je kritički osvrt na divljanje kninskih pravoslavaca koje se 'događalo' kolovoza 1893. prilikom otvorenja Prvog muzeja hrvatskih spomenika s arheološkom građom iz kninske okolice. Naime, tada je kninska općina bila u rukama "grčko-iztočnoga žiteljstva" pa su njeni predstavnici kojekavim podvalama pokušavali postići da austrougarske vlasti zabrane svečano otvorenje muzeja.

Iz opširnog članka pretipkah tek nekoliko odlomaka:

"... Pokušane su sve makinacije, što ih pakosne duše mogu izmisliti da se sama svečanost osujeti. I u Kninu dogodiše se izgredi i navale na Hrvate od strane pravoslavnoga žiteljstva mjesta i okolice, koje je već na dan same proslave kušalo, da poremeti svečanosti, a pošto mu to nije pošlo za rukom, ono je naknadno izvelo svoju paklenu namjeru.

Srbi Knin

(...)

Jer kako da kninski Srbi, koji su se pred par sto godina, bježeći izpred turskog svirepstva, ovamo doselili, dozvole miljunima Hrvata, da obave slavu svoje prošlosti. Ovo vriedja srbsku sviest od Biograda do Cetinja, a srpska se sviest neda vriedjati na klasičnom tlu hrvatskoga naroda. (...)

Srpski agitatori nisu ni tad još prestali, da poremete mirnu slavu; na dan same proslave, sakriveni po zakutcima, naročito njihovi popovi iz okolice, oni poslaše u vatru svoje podredjene organe i dovedoše u Knin iz okolice koju stotinu neuke svjetine, koja je Hrvate pratila poput crne sjene, al nije našla prilike ni sgode da izvede namjeru svojih bezdušnih zavoditelja.

(...)

Hrišćanski sviet u kninskoj okolici i Kninu očevidno je poludio, pomahnitao kada viče: Ovdje nema Hrvata, živila Srbija, no nisu pomahnitali oni, koji mu prišaptnuše takve uzklike, a te ljude koji smućuju mir jednoga naroda i jedne zemlje, valjalo je odmah na odgovornost pograbiti.

(...)

Što hoće kninski Srbi? Da mi ne smijemo slaviti jedne velike hrvatske slave, jer je to provokacija srbske svijesti, i pošto Hrvati neće da pristanu na taj njihov nazor, oni, jer su slučajno u Kninu u većini, zlostavljaju na surovi način Hrvate i izvadjaju barbarska nedjela. Oni to čine po strogoj uputi svojih zavoditelja, a ti su oblasti poznati po svim koracima, što su ih prije toga učinili, da osujete proslavu, po grožnjama, što su ih pred njom izlanuli, ako se njihovom zahtjevu nezadovolji. Po drugim je zemljama pa i po Dalmaciji običaj da, vlasti pa i obćinske uprave štite mir i red, samo u srbskoj republici kninskoj, u republici gosp, Vujatovića i drugova, obćina izazivlje nered i sablazni, i to u ime nekakove srbske sviesti, toga najnovijega faktora u državnom uredjenju monarkije.

Knin kriz2

(...)

Slučaj je još eklatantniji, kada se uzmu u račun kninske prilike; ondješnji čisti Hrvati nisu mnogobrojni, nego su to tihi, dobri ljudi, koji svaki dan trpe i podnose terorizam pravoslavnih agitatora i kolovodja, te su sretni ako mogu uživati mir, koji je prvo i glavno pravo svakoga državljana. Samo ona teroristička ćud tih srbskih agitatora može nam razjasniti inače nerazumljiv pojav, da se oni usudjuju zahtievati od oblasti, neka zabrani Hrvatom skromni čin pieteta na staroslavnoj kninskoj grudi; samo ta nasilna ćud može razjasniti, što se oni groze, da će inače izvesti izgrede i zlostave, koje su faktično i izveli. Gdje vlada ovakav terorizam, tu je lahko zavesti svjetinu na surove i nepromišljene čine, koji svojim zamašajem prelazeći granicu kninske krajine, smućuju mir čitavoga jednoga naroda, i stvaraju u njem grozne odnošaje..."

NAPOMENA: U trenutku objavljivanja ovih 'pretisaka' u HRVATSKIM OBZORJIMA (1993.) dakle, sto godina poslije opisanih terorističkih događanja, stanje po Hrvate u Kninskoj krajini, a i drugdje, bilo je gore nego ikada... Tako se još jednom potvrdila Ciceronova misao: POVIJEST JE SVJEDOK VREMENA, SVJETLO ISTINE, ŽIVOT PAMĆENJA, UČITELJICA ŽIVOTA, GLASNICA STARINE...

PRETISAK

Nažalost, većina Hrvata, do dana današnjega, nikako da shvati da je POVIJEST - ipak i prije svega - UČITELJICA ŽIVOTA!

Frano Baras

Uto, 22-09-2020, 13:06:51

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.