Natječaj za imenovanje novoga ravnatelja IHJJ

Na službenim stranicama IHJJ nalazi se statut iz 2014. godine pod naslovom: "Statut Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2014.)" (Opći akti). U Statutu piše i ovo: "Mandat članova Upravnoga vijeća traje dvije godine" (čl. 33). Polazeći od navedenoga, na službenim Institutovim stranicama mora biti imenovano novo upravno vijeće, a njega još nema. U tom Statutu piše i sljedeće: "U postupku imenovanja ravnatelja Upravno vijeće osniva natječajno povjerenstvo” (čl. 41). Svaki bi pristupnik trebao biti upoznat s novim Upravnim vijećem i natječajnim povjerenstvom. Pitanje je gdje se može informirati o tim činjenicama. Odgovor bi bio vjerojatno taj da se može to pročitati na službenim mrežnim Institutovim stranicama, ali na tim stranicama ne će doznati tko je u sastavu natječajnoga povjerenstva ili što sadrži novi, a ne stari Statut. Stvar je u tom da su sva upravna vijeća u Hrvatskoj prešla na četverogodišnje mandate pa sada ispada da se na službenim mrežnim stranicama nalazi jedan statut, a u stvarnosti se pozivamo na drugi prema kojemu mandat Upravnoga vijeća traje četiri, a ne kao prije dvije godine.

Nosic jezik1

Valja usporediti uvjete Institutova natječaja za ravnatelja iz 2019. i one iz 2015. god. U natječaju za ravanetelja s kraja 2019. God. treba predložiti pod 3.: "plan rada Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje za razdoblje od 16. svibnja 2020. godine do 15. svibnja 2024. godine" (NATJEČAJ za imenovanje ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje). U natječaju iz 2015. god. toga uvjeta nema (v. NATJEČAJ za imenovanje ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje). A na koji pak način pristupnik može dobro sastaviti plan Institutova rada za razdoblje od 2020. do 2024. god. ako npr. ne radi u toj ustanovi? Mora biti upoznat s radom, s nezavršenim i završenim projektima, sa svim djelatnicima i njihovim znanstvenim kvalifikacijama, znati dobro što može, a što ne može znanstveno-istraživačka ustanova i još puno toga. Uvjete, naravno, prema Statutu, određuje Upravno vijeće, ali "dakazi o ispunjavanju obveznih uvjeta", što se tiče sastavljanja plana rada na nekoliko godina unaprijed, daju prednost ponajprije pristupniku iz Instituta, a ne nekomu izvan njega. S druge pak strane pristupnik bi morao znati i prije izbora kako će upravljati ustanovom pa izraziti svoje mišljenje o tom.

Budući da je tekst natječaja pisan u Institutu za hrvatski jezik, dakle u ustanovi kvalificiranoj za hrvatski jezik, red bi bio da u tekstu ne bude nikakvih odstupanja ni od jedne norme standardnoga hrvatskoga jezika. A ima ih podosta. O tim odstupanjima više u daljnjem tekstu.

U natječaju za ravnatelja iz prosinca 2019. god. piše sljedeće: "Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje imenuje se na vrijeme od četiri godine." U toj rečenici postoje dva jezična problema: jedan je uporaba dviju imenica za vrijeme, a drugi je indeklinabilni broj četiri. Vrijeme može biti meteorološko, a može biti i astronomsko. Meteorološko vrijeme izražava razne vremenske pojavnosti pa tako može biti: lijepo (ružno, dobro, loše, stabilno, nestabilno, promjenjivo, nepromjenjivo, vedro, sunčano, oblačno, poluoblačno, tmurno, hladno, studeno, toplo, maglovito, kišovito, burovito, vjetrovito…) vrijeme. Astronomsko vrijeme označava trajanje koje nema ni početka ni kraja, ali ga ljudi zbog praktičnosti dijele na sekunde, minute, sate, dane, tjedne, mjesece, godine, desetljeća, stoljeća, tisućljeća… U navedenoj rečenici uporabljene su dvije imenice: imenica vrijeme, koju karakterizira općenitost i neodređenost glede trajanja, i imenica godina, koju karakterizira vremenska određenost jer je vezana uz broj četiri koji isključuje sve druge brojeve koji bi mogli stajati na njegovu mjestu. Navedena rečenica je preuzeta iz administrativnoga jezika u koji je ušla iz srpskoga jezika davno prije, još u prošlom stoljeću, Dakle, hrvatski administrativni stil: 'na vrijeme od četiri godine', srpski administrativni stil: 'na vreme od četiri godine', strukturno je to potpuno isto. Drugi problem u toj rečenici je taj što je uz genitivni prijedlog od uporabljen indeklinabilni oblik broja četiri. U svim slavenskim jezicima uz prijedlog od (ot) dolazi genitivni oblik, pa tako i u hrvatskom. Nekada su svi brojevi bili deklinabilni. Danas su u hrvatskom standardnom jeziku deklinabilni samo sljedeći brojevi: jedan, dva, tri, četiri, i svi koji završavaju tim brojevima, zatim tisuća, milijun, milijarda, bilijun… U štokavskom narječju, a tako i u srpskom razgovornom i standardnom jeziku, brojevi dva, tri i četiri često se rabe samo u indeklinabilnu obliku. U srpskom standardnom jeziku visok je postotak indeklinabilnosti tih brojeva, a u hrvatskom standardnom jeziku brojevi, dva, tri i četiri trebaju biti deklinabilni, a indeklinabilni oblici mogu se rabiti samo u razgovornom jeziku.

U Hrvatskoj školskoj gramatici IHJJ, u rubrici Brojevi, možemo pročitati da se sklanjaju svi redni i glavni brojevi (Hrvatska školska gramatika). Nives Opačić u knjizi Reci to kratko i jasno (Zagreb, 2009.) piše i ovo: "Ako pred brojem stoji neki prijedlog, broj se može deklinirati, ali i ne mora." Nije jasno zašto se navodi da se brojevi dva, tri i četiri jedanput sklanjaju ako uz njih stoji koji prijedlog, a drugi put se ne sklanjaju? Pa kakva je to onda norma, može i ovako i onako. Normativne priručnike hrvatskoga jezika trebali bi pisati samo vrsni znalci hrvatskoga jezika.

U svim slavenskim jezicima u prošlosti su brojevi dva, tri i četiri imali posebnu dvojinsku (dualnu) paradigmu, tako i u starohrvatskom. U svima je dvojina više ili manje sačuvana, npr. hrvatski: nominativ i akuzativ dvojine - dva (oba, tri, četiri) momka, dvije (obje, tri, četiri) djevojke; genitiv dvojine - dvaju (obaju, triju, četiriju) momaka, dviju (obiju, triju, četiriju) djevojaka; dativ, lokativ i instrumental dvojine - dvama (obama, trima, četirima) momcima, dvjema (objema, trima, četirima, djevojkama). Takva je sklonidba kad se i ispred navedenih brojeva rabe prijedlozi, npr. genitiv: dobiti pisma od dvaju (obaju, triju, četiriju) momaka ili dobiti pisma od dviju (obiju, triju, četiriju) djevojaka; dativ: okrenuti se prema dvama (obama, trima, četirima) momcima ili okrenuti se prema dvjema (objema, trima, četirima) djevojkama. U rečenici koja je ovdje bila predmet analize trebalo je napisati da se ravnatelja imenuje na četiri godine (akuzativ), a ne na vrijeme od četiri godine.

Nosic jezik2

U tekstu natječaja susrećemo pridjev obvezni, u Školskom rječniku hrvatskoga jezika iz 2012. godine postoji preporuka da treba rabiti izraz obvezatni. U tekstu natječaja nalazimo nekoliko puta riječ pristupnik. Primjerice: "Pristupnici su obvezni ..." ili "Mole se pristupnici..." ili "Pristupnici koji se pozivaju..." ili "O rezultatima izbora pristupnici će biti..", a na kraju teksta imamo riječ kandidat: ".... svaki kandidat po isteku roka čuvanja ...". Poznato je da administrativni ili administrativno-poslovni stil ne voli sinoniman način izražavanja. Taj stil iz niza sinonimnih načina izražavanja uzima jedan i rabi ga umjesto svih ostalih. Ako je u tekstu natječaja preuzeta riječ pristupnik, tada je u cijelom tekstu trebalo rabiti samo riječ pristupnik. Tekst natječaja je trebalo stilizirati i ne dopustiti da se u ovako malom tekstu nekoliko puta ponovi riječ pristupnik. U hrvatskom jeziku za osobu ženskoga roda postoji izraz pristupnica pa je u natječaju trebalo voditi računa i o jezičnoj ravnopravnosti spolova. Nažalost, ovo nije ni prvi ni zadnji primjer jezične neusklađenosti.

Nosic jezik3

U prošlosti su svi određeni pridjevi, pridjevske zamjenice i redni brojevi u lokativu jednine imali oblik s ultrakratkim vokalom na kraju. Taj je poluvokal na kraju riječi u svim slavenskim jezicima otpao. Zanimljivo je da je u srpskom jeziku poluvokal na kraju navedenih vrsta riječi zamijenjen i to nepotrebno vokalom e, ponekad i vokalom u samo zato da bi se dobila distinkcija u odnosu na dativne oblike. Kad se u hrvatskom standardnom jeziku lokativni oblici rabe sa završnim e, onda su takvi oblici srbizmi i nije im mjesto u normi standardnoga hrvatskoga jezika. U tekstu natječaja postoje za to četiri primjera: o stečenome akademskom stupnju umjesto o stečenom akademskom stupnju, u znanstvenome području umjesto u znanstvenom području, u zakonskome roku umjesto u zakonskom roku, s time da umjesto s tim da.

U tekstu natječaja dosljedno je provedeno normativno načelo da genitiv jednine određenih pridjeva, pridjevskih zamjenica i rednih brojeva ima oblik koji završava nastavkom -oga. Kraći nastavak -og može se rabiti samo u razgovornom jeziku, ali ne i standardnom bez obzira na to što u hrvatskim gramatikama piše drukčije. Još je složenije kad su dva genitiva u nizu: npr. hrvatskoga standardnoga jezika, hrvatskog standardnog jezika, hrvatskoga standardnog jezika i hrvatskog standardnoga jezika. Prva sintagma treba biti činjenica standardnoga jezika, ostale tri trebaju biti samo činjenice razgovornoga jezika. Za kraćenje genitivnoga nastavka ne postoje jezični razlozi, čak ni razlog ekonomičnosti. Dakle, ekonomičnost izraza genitivnoga nastavka -og nije i ne treba biti činjenica standardnoga hrvatskoga jezika.

U tekstu natječaja jednom je uporabljena i imenica duljina umjesto dužina. U matematici imenice dužina i duljina imaju različito značenje. U svim drugim disciplinama dužina i duljina imaju isto značenje. Imenica dužina tvorena je tako da je na obličnu osnovu pozitiva pridjeva dug dodan nastavak -ina i izvršena palatalizacija suglasnika g ispred vokala i, dakle dug > duž-ina prema uzorku crn > crn-ina. Imenica duljina ima analognu tvorbu prema tvorbenomu modelu dalek > dalj-i > dalj-ina i tvorena je tako da je na obličnu osnovu analognoga komparativa dulji dodan nastavak -ina. Zbog tvorbenih razloga imenica dužina ima prednost u uporabi, treba biti stilski nemarkirana, a duljina stilski markirana.

I na kraju, normalno bi bilo da se na mjesto ravnatelja znanstveno-istraživačke ustanove imenuje osoba u zvanju znanstvenoga savjetnika, a ne znanstvenoga suradnika, i to osoba respektabilne autorske bibliografije. Prema Zakonu o ustanovama ravnatelj (ravnateljica) može imati samo dva mandata. Želimo uspjeh pristupniku (pristupnici) na položaju ravnatelja (ravnateljice) u skladu sa zakonom.

prof. dr. sc. Milan Nosić

 

 

 

Čet, 2-04-2020, 17:57:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.