Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva svjetska rata (32)

Današnja kulturna javnost još uvijek premalo (ili ništa!) zna o nekadašnjim hrvatskim desno usmjerenim novinama i časopisima koji su se 20-tih i 30-tih godina 20. stoljeća suprostavljali liberalizmu, marksizmu, krležjanstvu i velikosrpstvu. Tijekom polustoljetne jugokomunističke vladavine nekritički su spominjani te manje-više anatemizirani. U knjižnicama nisu bili (svakome) dostupni. Posjedovati ih ili pokušati o njima pisati objektivno / pozitivno, bilo je čak i opasno... Zato želim podsjetiti na Hrvatsku smotru časopis za književnost, umjetnost i društveni život koju je u Zagrebu 1933. pokrenuo Splićanin Kerubin Šegvić, okupivši za suradnike niz hrvatskih književnika i ostalih intelektualaca s desnice. Prenosim prigodni prikaz jednog broja Hrvatske smotre objavljen u Jadranskom dnevniku 7. listopada 1935.

OSVRT NA RUJANSKI BROJ ČASOPISA „HRVATSKA SMOTRA"

"Već treću godinu izlazi u Zagrebu nacionalni i socijalni mjesečnik »Hrvatska Smotra« što sa svojim aktuelnim i interesantnim člancima pobudjuje pažnju šire hrvatske javnosti. Kako časopis »Hrvatska Smotra« izlazi već skoro tri godine, to je kroz to vrijeme stvorio sigurnu bazu za daljnje izlaženje i čime se ujedno afirmirao kao jedan od najboljih hrvatskih listova uopće. Njegova je snaga i vitalitet u tome, što je uzmogao sakupiti oko sebe kao suradnike naše ponajbolje mlade intelektualne snage što su u idejnom duhu potpuno odgojeni i što se konačno razabire iz njihovih interesantnih i suvremenih članaka. Dosadašnje dvije godine redovitog i točnog izlaženja najbolja su garancija za prosperitet lista, a muke, trud i naprezanja okrunjena su lijepim uspjesima i časnim, neokaljanim imenom. Svaki sistematski i solidni rad vodi k uspjehu, a bogatstvo i šarolikost ozbiljno i naučno tretiranog aktuelnoga gradiva nailazi na najbolje razumijevanje kod mladje i starije hrvatske generacije. Časopis je postao omiljeno štivo srednjoškolcima — uz njihovu popularnu »Omladinu« —, sveučilištarcima i svim ostalim slojevima našega naroda. U ovome radu stekao je lijepi glas, a karakternost i nesebičnost izdavača i suradnika honorira se s njegovom proširenosti i raspostranjivanjem, a otpornost i odlučno pobijanje suvremenih strujanja simpatično pozdravljaju brojni čitaoci i simpatizeri. Kako su pojedini brojevi bogati zanimljivim i šarolikim sadržajem, to ćemo se po prvi puta na njega opširnije osvrnuti i bolje upoznati splitsku i ostalu dalmatinsko-hrvatsku čitalačku javnost. Iz sadržaja ovoga rujanskoga broja može se stvoriti uvid u ostale brojeve »Hrvatske Smotre« kojim smo se slučajno poslužili u našemu osvrtu na hrvatske časopise i naše kuturne revije.

Hrvatska smotra

Svaki broj donosi po jedan ili više ideoloških članaka iz kojih se razabire političko, kulturno, socijalno, ekonomsko itd. stanovište rnladje hrvatske generacije s dominantnom nacionalnom ¡ socijalnom notom kao sveopće narodnim izražajem. U tom pogledu je naročito važan uvodni članak dra Avelina Ćepulića: Narodni život i politika«, na koji ćemo se jednom specijalnije osvrnuti. Hinko Wolf u prigodnom članku: »450-godisnjica rodjenja Hanibala Lučića« iznosi jubilejnu Lucićevu obljetnicu s osvrtom na njegovo literarno stvaranje, kao i na »svjedočanstvo starine, originalnosti i zrelosti naše kulture i njenih ranih pregnuća«. U svojem karakterističnom članku dr. Franjo Dujmović: »Elitni hrvatski sabor (1861)« govori o zahtjevima hrvatskog naroda preko svojih legalnih predstavnika, o historijsko-političkom individualitetu kraljevine Hrvatske, o njezinu pravu na autonomne uredbe što su potvrdjene cetinjskim izborom (1527) i pragmatičkom sankcijom (1712). Snažno ocrtava stav stranaka i pojedinaca za toga saborskoga zasjedanja kao i na umno obrazložen Kvaternikov prijedlog što se »osniva na goloj ustavnosti, jer ona traži pisana prava, potvrdjena tečajem vjekova po našim krunjenim kraljevima«. U kritičkom prikazu nove Miškinine knjige »Trakavica« piše odulju recenziju Branko Krmpotić pod naslovom: »Novi doprinos hrvatskoj seljačkoj književnosti«. Tu se govori o seljačkoj književnosti kod Hrvata i provodi se podrobna kritička analiza Miškinine knjige.

Glad ugrozava zivote

U književnoj rubrici nalaze se pjesme Rajka Valerijeva. Kamila Križanića te Side Košutićeve kao i novela Zvonimira Cihlara: »Miš mi je polje popasel « Kao i prije, tako je i sada »Listak« obilan i pregledan s interesantnim osvrtima, kritikama, pregledom lirike, književnim prikazima, likovnom i kazališnom umjetnosti, kulturnim pregledom i polemikom potrebnom u današnje vrijeme. Uz književni prikaz Papinijeva »Goga« nalazi se i članak od K. Križanića o hrvatskoj kiparici Mili Wood. Njezino umjetničko djelo, spomenik Stjepana Radića, postavljeno je u dvorištu »Seljačkog Doma« u Zagrebu, kojemu hodočaste brojne deputacije i pojedinci. »Kip Stjepana Radića je živ. Umjetnica mu je udahnula dušu. Dušu vatrenu i plemenitu, dušu neograničeno dobrog besmrtnog Vodje hrvatske demokracije.« U rubrici »Kulturna kronika« priopćen je članak Branka Krmpotića: »Studentski život i Stjepan Radić« na spomen sedme godišnjice tragične smrti pok. Stjepana Radića i 40-godišnjice spaljenja madžarske zastave na Jelačićevu trgu. Omladina 1895 god. oduševljeno je primila Radićeve ideje precizirane u ovih par rečenica: »Naša politika se ne smije suditi po našem novinstvu, nego treba znati i za privatne misli pojedinih vodja. Te misli su sasma često puta drugačije od njihova javnog ponašanja, a pogotovo ne odobravaju uvijek strančarsko klanje medju novinstvom... nove smje rove potiče uvijek mladež, koja je manje vezana od starijih, uz razne obzire i tradicionalni formalizam. Mladež zato treba da bude samostalna i da kritički prosudjuje javni život, te se što više za njega naobrazuje i sprema«.

Aporije

Studentski proces zbog spaljenja madžarske zastave izazvao je, da je hrvatsko pitanje postavljeno po prvi puta pred evropsku javnost. Za proces 53-ce hrvatskih studenata vladalo je veliko zanimanje i strana je štampa poslala svoje dopisnike. Sa osudjenim omladincima simpatizirala je hrvatska opozicija i materijalno ih potpomagala što je ujedno došlo i do vidnijeg izražaja i u saborskoj interpelaciji »da se hrvatska javnost ponosi s ovakvom mladeži, da je ona u ono vrijeme pokazala toliko odvažnosti i ljubavi za svoju domovinu, i da bi služila na čast i ponos i mnogo većim narodima«. Ivachanjuk A. u članku: »Zamah nacionalizma u Sovjetskoj Rusiji« govori o borbi Ukrajine s boljševičkom Moskvom i završuje da će se Ukrajinci boriti dok ne predobiju natrag svoju vlastitu zemlju. U polemičnom članku »Opet Mirko Kus-Nikolajev« prikazuje Ivo Ban njegovu brošuru »Gradjani kod nas«. Iz ovoga sumarnoga prikaza rujanskoga broja zaključujemo, da je nacionalni i socijalni mjesečnik »Hrvatska Smotra« lijepo opreman i da zaslužuje pažnju svih nas. Uz zagrebačke listove, Hrvatsku Reviju, Omladinu, Nastavni Vjesnik, Hrvatsku Prosvjetu, Seljački Svijet i neke druge, »Hrvatska Smotra« je naš najrašireniji časopis, pa dosadašnji rad i njezino izlaženje zaslužuje našu pažnju i pohvalnu preporuku. Mi ga najtoplije preporučujemo splitskoj i cijeloj dalmatinsko-hrvatskoj javnosti, i po razgledanom bilo kojem broju sam će ga zatražiti i s punim povjerenjem se na »Hrvatsku Smotru« pretplatiti."

NAPOMENA:

Kerubin Šegvić (1867.-1945) hrvatski povjesničar, književnik, političar, katolički svećenik i profesor filologije. Pokretač i urednik više listova. Kao povjesničar zapamćen po tzv. 'gotskoj teoriji' o porijeklu Hrvata... Izbor njegovih radova "Aporije književnosti i povijesti" priredio je Božidar Petrač godine 2013.

Hrvatsku smotru uređivali su od 1933. do 1945. odreda istaknuti hrvatski nacionalisti: Kerubin Šegvić. Mato Nikšić, Dušan Žanko, Vilko Rieger, Avelin Čepulić te od 1941. Ivan Oršanić. Svi su završili u emigraciji osim Šegvića koji je ostao u Zagrebu gdje je uhićen i 29. lipnja 1945. osuđen na smrt. O načinu pogubljenja tog starca (78) ima nekoliko verzija... Prema izjavi jednog svjedoka drži se da je ubijen na stravičan način: "Bio je privezan za 'jeep' i tako povlačen zagrebačkim ulicama (Maksimirskom i ulicama Pešćenice) dok nije usmrćen, pošto mu je iz puknute lubanje poprskao mozak..." O tome opširnije v. poveznicu.

Frano Baras

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Pet, 22-11-2019, 14:07:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.