Podsjetnik o h r v a t s t v u Splita između dva svjetska rata (30)

 Prelistavajući stare novine ponekad naiđem na članak koji kao da je pisan za naših dana. Tako u Jadranskom dnevniku (1935.) čitam prilog "Iz dnevnika starog Splićanina" naslovljen "Korupcija" posvećen tadašnjem teškom društvenom problemu Kraljevine Jugoslavije. Autor potpisan pseudonimom "Meštar Bepo" u pojedinostima sjajno Korupcijasecira taj "teški porok" koji datira od samog početka Karađorđeve vladavine, a koji je tijekom vremena poprimio čak "pljačkaške i hajdučke razmjere"... Uostalom, evo cjelovita teksta pak prosudite i sami.

Jadranski dnevnik, 22. studenoga 1935:

"Jedno od najvećih zala, ako ne najveće, naše administracije je — korupcija. U prvom dijelu mojeg dnevnika nema ni godine ni mjeseca u kojima ovom teškom poroku nebi bilo posvete na nekoliko stranica jer ovo zlo ne traje kod nas tek od nekoliko godina, ono se rodilo skupa sa našim zajedničkim životom i razvijalo se uporedo sa razvitkom naše države. U prvom početku »pristojno i napojničko« poprimilo je kasnije pljačkaške i hajdučke razmjere, da dosegne svoj vrhunac za vrijeme zadnje Jevtićeve vlade. Korupcija kod nas nije samo pitanje poštenja i morala naše administracije. Ona je postala i politički, pa čak i državni problem prvoga reda. Danas se može slobodno ustvrditi da zahtjev za unutarnjim uređenjem države nebi bio toliko aktuelan i tako općenit u svim krajevima naše države i u svim slojevima naroda da nije bilo te hidre, koja se zove korupcija. Ova je jakim tempom ne samo kod svih Hrvata, već i kod ogromnog dijela Srba, pospješila sazrijevanju rješenja i hrvatskog pitanja i uređenja države. Naša administracija ne vrijedi, ona je slaba i vrlo često postupa i radi protiv postojećih propisa zakona, protiv vrhovnih principa morala, protiv interesa države i protiv koristi naroda. Velikim dijelom je to posljedica korupcije, koja je Josip Baraciskvarila tu našu centralističku administracije. Za posljedice koje korupcija izaziva i stvara svejedno je, da li joj je cilj korist pojedinca, jedne partije ili čitavog režima, kao također da li pojedini državni ili samoupravni funkcioner, koji protupravno i protuzakonito radi na korist trećega, čini to u cilju postignuća za sebe neke materijalne ili neke moralne koristi, bez obzira da li je s ovom spojena ili ne i izvjesna finansijska korist.

Činovnik koji postupa po zakonu ili koji čini nešto protivpravna i štetna za državu samo radi toga što za to prima mito od onoga kojemu je to na korist ili samo radi toga što mu partija ili režim osiguraje kao nagradu za takav rad promaknuće u bolji položaj odnosno koju korist u službi, jednako se ogriješuje o svoju dužnost i svoju zakletvu, jer se i u jednom i u drugom slučaju stiču skrajnosti korupcije. Korupcija je kod nas stvorila čitav jedan sistem, koji je po čitavoj državi razapeo mrežu golemih dimenzija. Mrežu bacaju i povlače čitave vojske pomagača i pomagačica, preko kojih se dolazi do onih odlučnih, koji su u stanju i mogućnosti da za platu i mito izvrše ili isposluju na korist trećega nešto što je protiv zakona ili što se normalnim putem i po određenom redu ne može postići ili što mu inače po zakonu pristoji. Te se nagrade vrlo često penju na milione i to na mnogo miliona, a redovito iznašaju hiljade i hiljade dinara, dočim se kadikad ograničuju i na stotine. Taj je sistem danas tako usavršen da i kod neznatnih licitacija i liferacija odlučuje — nagrada. Radnju, posao, liferaciju, dozvolu, koncesiju i narudžbu dobijaju redovito oni koji znadu kako se radi, plaća i korumpira. Ovakovih koji se davaju korumpirati ima kod svih nadleštava, među velikim i visokim isto kao i među malim i nižim činovnicima. Protiv ovakovog sistema ništa ne mogu onj čestiti, ispravni i pošteni činovnici, koji bježe od korupcije, koji je pobijaju i koji bi je želili iskorijeniti. Sistem i organizacija korupcije su tako savršeni i jaki, mreža je tako gusta, a pomagači i pomagačice tako disciplinovani, spretni i dresirani da je kod danas važećih zakona vrlo teško, skoro nemoguće stati korupciji na rep i utvrditi pojedini njezin slučaj.

Usprkos tome svaki dan doznajemo za pojedine slučajeve male ili velike korupcije i svaki dan vidimo njezine efekte kod pojedinih javnih funkcionera aktivnih i pensioniranih. Vidimo aktivnih činovnika, narodnih poslanika i drugih funkcionera koji žive na način kao da imaju deseterostruko veću plaću i beriva. vidimo pensiónere koji raspolažu imanjem koje bi bili mogli steći jedino uštedama trideseterostruko veće plaće. Otkud to i kako to? Skorih dana za vrijeme rasprave o budžetskim dvanaestinama u finansij. odboru izbilo je pitanje prevelikog broja pensionerà koji strahovi tim brojkama opterećuju državni budžet, pa je na | žalbe nekih članova finansijskog odbora vlada obećala provesti reviziju pensionera. Finansijski odbor kada je načeo ovo pitanje imao je poći dalje i iznijeti i nerazmjerno visok broj aktivnih činovnika i goleme brojke kojima i oni opterečuju rashode državnog budžeta, pa uz reviziju pensija zatražiti i redukciju činovnika, koji će uostalom biti jedna velika teškoća pri riješavanju unutarnjeg uređenja države.

I kod revizije pensionera i kod redukcije činovnika trebalo bi u prvom redu oduzeti mirovinu onim pensionerima i otpustiti iz službe one aktivne činovnike, za koje b¡ se utvrdilo da oni sami, njihova supruga ili njihova djeca raspolažu imovinom koja se nikako nije mogla namaknuti uštedama plate ili pensije, a sami nebi mogli do-kazati kojim drugim novčanim srestvima ili na koji drugi način su navedenu imovinu stekli. Kada bi se ovaj postupak proveo, sigurno je da bi se mogao znatno reducirati broj i pensionera i činovnika i dosljedno tome znatno olakšati lične rashode budžeta. Žalibože ništa od ovoga se ne može učiniti bez posebnog zakona protiv korupcije koji bi normirao i davao ovlaštenje za takovu analizu imovinskog stanja pojedinog činovnika, pensionera ili drugog javnog funkcionera. Vlada g. Stojadinovića se pitanjem korupcije nije pozabavila u svojoj deklaraciji opće naravi, pa dosljedno tome nije ni spomenula potrebu i opću želju naroda za donošenjem zakona protiv korupcije. Kada je kasnije vlada u § 63 finansijskog zakona zatražila neograničeno ovlaštenje za donošenje novih uredaba i zakona, bio sam uvjeren da će vlada između ostalih donijeti i vrlo važan i potrebit zakon protiv korupcije. Vlada je nažalost bila kasnije primorana da ograniči zatražena ovlaštenja samo na tri politička zakona spomenuta u deklaraciji, na izborni zakon, na zakon o štampi i na zakon o zborovima i udruženjima.

Korupcija

Uslijed toga zakon protiv korupcije neće donijeti ni ova skupština ni ova vlada, pa će se njeno kraljevanje opet produžiti na neizvjesno vrijeme, valjda sve do konačnog unutarnjeg uređenja države.

A ipak do toga nije smjelo doći, jer bez zakona protiv korupcije i sami politički zakoni teško će polučiti svoj cilj, a sama vlada teško će moći ostvariti u deklaraciji najavljeno »stvarno sprovođenje zakonitosti i punu primjenu poštovanja načela jednakosti iravnopravnosti sviju gra dana«. Razmišljajući o teškim posljedicama koje će korupcija i dalje izazivati, postavio sam sebi ovo pitanje: Nebi li Senat mogao učiniti gestu, koja bi bila jača i viša od njega samoga, i unijeti u finansijski zakon amandman kojim dava vladi ovlaštenje da uz političke zakone donese i onaj protiv korupcije? MEŠTAR BEPO "

NAPOMENA

"Meštar Bepo" je jedan od pseudonima prof. Josipa Barača (1871.-1939.) uglednog splitskog profesora klasičnih jezika, publiciste, satiričara, političara i hrvatskog domoljuba. Zbog svog borbenog 'hrvatstva' kao mladić zatvaran od austro-ugarskih vlasti, a u Karađorđevoj Jugoslaviji prisilno je umirovljen kao profesor Klasične gimnazije 1927. Poslije ga je don Frane Bulić uposlio u Arheološkom muzeju kao čitača antičkih natpisa... Široj javnosti ostao je zapamćen kao autor stihova popularne pjesme "Marjane, Marjane" (1903.) te što je kao član općinskog upraviteljstva (1912.) nadjenuo ime nogometnom klubu Hajduk, a iduće godine i veslačkom klubu Gusar. Opširnije u poveznici.

Frano Baras

 

Čet, 14-11-2019, 18:28:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.