Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva svjetska rata (27)

Da bismo pojasnili u kakvoj su političkoj konstelaciji živjeli Dalmatinski Hrvati polovicom 30-tih prošlog stoljeća prenosim dva članka iz Jadranskog dnevnika. Prvi, objavljen u povodu velike pobjede HSS na općinskim izborima u studenom 1936. otkriva u kakvim su teškim uvjetima živjeli Hrvati pod čizmom beogradske strahovlade. Drugi pak svjedoči kako se politički razmišljalo (bolje rečeno maštalo!) o biti "hrvatstva" i njegovom preživljavanju u tadanjem kaotičnom europskom kontekstu. Jer Europa je bila razjedinjena više nego ikada: u Španjolskoj je plamtio građanski rat; Njemačka i Italija priznale su vladu Francisca Franka; Njemačka i Japan sklopile su Antikominternpakt i obvezale se na borbu protiv komunizma; a istovremeno sve su se velike sile ubrzano naoružavale...

Mapa Europe

Jadranski dnevnik, 16 studenoga 1936.

JUČERAŠNJI IZBORI - ZALOG BOLJE BUDUĆNOSTI

"U 195 seoskih općina Primorske banovine provedeni su jučer općinski izbori — prvi slobodni izbori nakon toliko mučnih i teških godina, kada su u našim općinama vladale, zapravo haračile i pašovale, nametnute općinske uprave, desna ruka političkih eksponenata autoritativnog režima. U našim dalmatinskim općinama vodili su kroz čitavo vrijeme autoritativnog i diktatorskog kursa ljudi bivše JNS, kojima je bila zadaća i najpreča dužnost, da pred vlastima tobože predstavljaju narod svojeg područja, a u stvari da se brinu, kako bi formalno osigurali svojim naredbodavcima senatorski mandat ili koji glas za nosioca državne liste i na taj način im osiguraju ulaz u parlamenat. To je bila zadaća i dužnost ovih nametnutih općinskih uprava prema gore, a prema dole uhlebljenje svoje i svojih eksponenata po varošima i selima na račun općine i teret zajednice u formi općinskih namještenika, lugara i nadlugara, putara i natputara, glavara, poljara, čauša i rondara, općinskih pisara i općinskih redara, bez obzira na volju naroda i osjećaje pučanstva i potrebe općine. Jučerašnjim danom pokopani su i zadnji ostaci ovih političkih strvina, na jučerašnjim izborima pala je politička smrtna osuda svim eksponentima političkog režima koji nije imao i nema nikakve veze sa osjećajem i mišljenjem naroda, koji nije imao i nema nikakva korjena u narodu. Jučerašnji izbori pomeli su iz naših općina sve ono političko smeće koje je samo gruba sila držala na grbači našeg naroda, koje nije imalo više ni moralne svijesti ni muške odvažnosti da se bori, kada su dosadašnji gromovnici osjetili, da iza svojih leđa nemaju više zaštitu kundaka i podršku ekzekutivne vlasti. Hrvatski narod u Dalmaciji doživio je jučer najveću zadovoljštinu i primio najveći dar za sve one patnje, sva ona stradanja i poniženja koja su Hrvati morali da podnašaju za satrapske vlade autoritativnog režima i diktatorskog kursa raznih Srškića, Uzunovića i Jevtića samo zato što su Hrvati i kao Hrvati htjeli ostati vjerni svom narodu, svojim političkim idealima i svojim svijetlim političkim i kulturnim narodnim tradicijama. Jučerašnja veličanstvena pobjeda zasluženi je plod narodnog otpora i narodnog ponosa.

Dalmatinska Hrvatska je i ovoga puta pokazala čitavom hrvatskom narodu i njegovim protivnicima da je dostojna časnog naziva »kolijevka hrvatstva«, Hrvati iz Dalmacije jučer su pokazali, da žele i dalje ostati u prvim redovima hrvatske narodne borbe. Ova najnovija pobjeda na općinskim izborima najbolja je garancija, da je za uvijek slomljena samovolja nametnutih protunarodnih ljudi u upravama naših općina, da je za uvijek nestalo političkih aveti i strvinara, da je ustuknuo mrak diktature pred suncem slobode, da je općina opet postala prva klica narodne volje, neotuđiva kula narodne slobode. Jučerašnja pobjeda pruža dobru poduku i samim Hrvatima i svim ljudima dobre volje, da je glavni preduvjet svakog političkog uspjeha, autodisciplina i autokritika — svaki Hrvat, svaki pojedini iskreni pristaša hrvatskog narodnog pokreta mora da bude sam sa sobom na čistu, da Hrvati da riješavaju prema svojim potrebama sva pitanja koja zasjecaju u narodni, gospodarski društveni i prosvjetni život, da je u ovom momentu sva borba Hrvata uperena na to, da sebi osigura političku ravnopravnost da nesmetano u svom djelokrugu rade na ostvarenju gospodarske pravde i društvene jednakosti. Kada bude svaki Hrvat, svaki iskreni pristaša hrvatskog narodnog i seljačkog pokreta zaista shvatio temeljnu zasadu da može s uspjehom pokušati da riješi ekonomska i socijalna pitanja, prestat će i anomalija podvojenih lista na općinskim izborima koje više koriste našem protivnicima nego hrvatskom narodu. U hrvatskom narodnom pokretu ima mjesta za sve poštene ljude dobre volje, koji žele orati na narodnoj njivi i koji osjećaju sposobnost da zaoru koju dublju brazdu na zapuštenoj ledini narodnog blagostanja, jer baš ta velika ledina u našem gospodarski i kulturno zaostalim seoskim općinama treba dobrih ispravnih orača i radnika.. Ali kao dokaz ove sposobnosti narod će više ocijeniti savjest, odlučnost, nepopustljivost, nego li i najgrlatija obećanja pojedinaca koji se bez potrebe izdvajaju iz narodnih redova. Lista b. HSS bila je lista hrvatskog naroda i ona je morala pobijediti, jer svojim programom i svojim nosiocima jedino odgovara trajnim idealima hrvatskog naroda u Dalmatinskoj Hrvatskoj. Ova veličanstvena pobjeda je prva etapa u hrvatskom pokretu, da Hrvati skinu sa svojih leđa nepodnošljivi jaram autoritativnog režima, ona je najtvrđi zalog da hrvatski narod ide sigurnim korakom boljim danima sretnije budućnosti."

Pobjeda narodnog otpora

Nakon tjedan dana, 21. studenoga, Jadranski dnevnik objavljuje kraći uvodnik:

HRVATSTVO POBORNIK MIRA, PRAVDE I NAPRETKA

U RAZJEDINJENOJ, ZAVAĐENOJ I NAORUŽANOJ EVROPI HRVATSKA TREBA DA OSTANE VJERNA SVOJOJ MISIJI I DA VJERUJE U POBJEDU REDA, MIRA I PRAVDE NAD REAKCIJOM I REVOLUCIJOM.

"Ovog se je tjedna zbilo nekoliko važnih događaja: bečki i peštanski razgovori, englesko-talijansko zbliženje, osnivanje anti-komunističkog bloka, priznanje nacionalne vlade u Burgosu, polazak predsjednika Roosevelta na panameričku konferenciju. Opće i užurbano naoružavanje nije novost ovog tjedna i zato je posebno registrirano makar je baš naoružanje ona pojava u kojoj se materijalno izražava sva tragedija našeg vremena. Ovi politički događaji tumače se na najrazličitije načine i daju povoda za najrazličitije kombinacije. Ne upuštajući se u ispitivanja tih nagađanja jedno možemo utvrditi kao posve sigurno, a to je da su ti događaji još više doprinjeli razjedinjenju Evrope. Evropa je danas razjedinjena, podjeljenja na dva protivnička tabora. To je konačni rezultat evropske velike politike. Politička stvarnost Evrope neumoljivo se nameće, ona traži da se pojedinci i narodi opredijele za jedan od ta dva tabora. U neutralnost se više ne vjeruje, praktično ona ne postoji, jer mehanizam događaja, kao viša sila, kategorički naređuje Evropi i Evropejcima: Ili desno ili lijevo! Ili u reakciju ili u revoluciju! Pred taj izbor stavljena je evropska generacija, pred njim stoji i Hrvatstvo. I sada se nameće pitanje, ne kao teoretičko umovanje, nego kao stvarna politička nužda: Možemo li mi Hrvati da biramo samo između reakcije i revolucije, kada revolucija negira našu opstojnost u ime internacionalizma, a reakcija u ime imperializma? Ni revolucija ni reakcija ne priznavaju naše nacionalne, a po tome ni naše socijalne interese. Još gore: one ne priznavaju ni egzistenciju tih interesa. More fakata i dokumenata iz prošlosti i sadašnjosti mogu dokazati ovu tvrdnju.

Koliko god ova istina žalosna bila potrebito je da se ona istakne, objavi i naglasi, jer ta je istina polazna tačka za našu političku orjentaciju, za našu nacionalnu, socijalnu i kulturnu politiku. Tek kada smo na čistu s tom stvarnosti mi možemo da se prema stvarnosti orijentiramo, da zauzmemo svoj stav u međunarodnoj politici, da si filozofski gradimo: stav u prostoru i vremenu. Tek na temelju tog saznanja mi možemo doći do uvjerenja, da se ne smijemo opredijeliti ni za revoluciju ni za reakciju, da nesmijemo upasti ni duhovno ni tjelesno u tu žalosnu evropsku šablonu, nego da moramo u današnjoj pometenosti ostati vjerni svojoj historijskoj misiji i vjerovati, da ona nije ni u socijalnom kaosu ni u međunarodnom kriminalu. Pa ma koliko u današnjem nejunačkom vremenu to nestvarno, »hrvatski nerealno«, zvučilo mi se moramo uvjeriti o tome, da je pobjeda hrvatstva u pobjedi čovječnosti, reda i prava nad haosom i anarhijom koje donose i revolucija i reakcija. Zato treba da priberemo sve svoje snage da u Hrvatstvu pomirimo sve političke i ekonomske interese i da postojano ostanemo na svom mjestu u borbi za međunarodni mir, kulturni napredak i socijalnu pravdu, kako je to više puta sasvim jasno rekao naš narodni vođa Maček. Pod tom zastavom moramo živjeti, boriti se i pobjediti. "

Hrvatstvo pobornik mira

NAPOMENA:

JNS (Jugoslavenska nacionalna stranka) osnovana 1931. po naputku kralja Aleksandra bila je do 1935. vladajuća stranka Kraljevine Jugoslavije. Zastupala je jugoslavensku unitarističku ideologiju. Veliki dio članstva bio je velikosrpski orijentiran...

Opširnije vidi poveznicu.

Frano Baras

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 17-10-2019, 06:09:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.