Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva svjetska rata (24)

O velikoj i nezaboravnoj proslavi stogodišnjice "Lijepe naše" u Splitu (1935.) već sam pisao na ovom portalu. Tada sam usputno spomenuo da je tom prigodom praizveden i povijesno-pjesnički scenski prikaz "Stare slave djedovina" dr. Vojmila Rabadana. Budući da to scensko djelo tada mladog Rabadana romantičarski slikovito sažima hrvatsku povjesnicu, vrijedi na njega i danas podsjetiti. Zato prenosim cjeloviti osvrt dramskog kritičara objavljen u 'podlistku' Jadranskog dnevnika 17. prosinca 1935:

HISTORIJSKO-PJESNIČKI MOZAIK VOJMILA RABADANA

U jučerašnjem broju prikazali smo prvi, koncertni dio programa, kojim je u dupkom punom kazalištu proslavljena u nedjelju 15 tek. naveče stogodišnjica »Lijepe naše domovine«. Ostaje nam da se osvrnemo na drugi dio, koji je čitavu priredbu dostojno okrunio, na scenski prikaz »Stare slave djedovina«. Autor, g. Vojmil Rabadan, nazvao ga je skromno historijsko-pjesničkim mozaikom, no u oskudnoj našoj dramskoj literaturi za pučki teatar ima ova stvar mnogo veće značenje. U mraku gledališta izlazi pred zastor starac noseći knjigu, kojoj na koricama blista kockasti Grb. Historičar je to. Slavi knjigu naše historije, koja je čitava »zbor pjesama« junačkoj krvi i seljačkom znoju, pa sjeda za svoj stol i okreće prvi list, datiran 925 g. i posvećen Tomislavu. Pozornica se otvara: Ban Tomislav sretan misli o velikoj i sretnoj državi, koju je stvorio, a legat papin mu donosi kraljevsku krunu. Ovjenčavši njom čelo, prvi kralj u viziji gleda budućnost svog roda, koji nikakva oluja ne će strti. Druga stranica historičareve knjige evocira nam Solin koncem X vijeka, gdje kraljica Jelena sred zimske bure pomaže majčinski bijednike i daje na nauk siromašne dječake, a slutnja joj veli da će tj. njezini štićenici doskora složiti natpis: »U ovom grobu počiva Jelena...«

Baras1

Nova stranica: Petar Krešimir Veliki u rascvaloj i raspjevanoj proljetnoj prirodi brani seljaka od nasrtljiva ratnika, sam ore, s krunom na glavi, da počasti seljački stalež, kojemu nakon toga kliče zanosne stihove: »časniji i od kraljevske je krune i zlatom rađa tvrd seljački žulj«. Još samo jedan list kronike, zlokoban i tužan: Gvozd, 1097. Petar Svačić pogiba grleći barjak, a najljuća mu je rana nesloga naroda, koja je skrivila smrt posljednjega kralja. Vila ga tješi nadom u vedriju budućnost, koju će donijeti puku pošten i mudar vođ. Kralj sretan umire, jer žetva njegova nije bila uzalud. Historičar je ganut, zatvara za danas knjigu rezimirajući, kako čitavu hrvatsku povijest tvori: kralj junak na maču (Tomislav), majka (Jelena) obiteljska i socijalna radnica, orač (Krešimir) tj. seljak, naša jezgra i temelj, te mučenik (Svačić), koji i život daje za misao naroda. A da vidimo, kako taj duh prekaljen borbama historije još živi, historičar nas poziva, da za svršetak zavirimo kroz okanca drobna u staru kuću nakraj sela, gdje svijeća dogorijeva, majka pjeva »Lijepu našu«, a otac tumači domovinu sinčiću, koji će se sav posvetiti njoj. — Kao odgovor njegovu zanosu rastvara se pozadina: pod Mihanovićevim spomenikom okupljen narod iz svih hrvatskih krajeva kliče stogodišnju himnu punu tisućljetne ljubavi. Iz ovog opisa vidimo originalnu zamisao i ozbiljnost ovog scenskog djela, koje vrijednošću daleko nadilazi obične prigodnice.

jud2

Nije to kakvo monotono predavanje popraćeno bučnom muzikom, koja jedina spriječava, da publika ne zaspi, već živ i efektan film naše historije, pun dramatske snage i značenja. Da sa sjećanjem na velike likove naše povijesti oživi uspomena na slavne rodoljubne pjesnike, koji su je prvi opjevali, g. Rabadan je hotimice upleo u stihove svog djela pojedine poznate versove iz Miletića, Šenoe. Harambašića, Nazora i Arnolda, premda je na pr. sliku o kraljici Jeleni obradio uspjelo potpuno svojim stihovima. Dapače je ta slika, inspirisana jednom novelom dra Lovre Katića, najbolje razrađena. Citati iz pjesnika uzeti su tek iz poštovanja prema velikanima hrvatskoga pera. Relativno ih je malo, valjda niti trećina cjeline, a i ti su sigurnim književnim ukusom prerađeni, kondenzirani, lišeni romantičkog patosa i sliveni u cjelinu. »Stare slave djedovina« povezana čvrsto centralnom idejom i ličnošću historičara, koji nas zastupa sve, ima i izrazitu dramsku liniju, koja sretnom gradacijom raste iz slike u sliku, da kulminira u tragici Gvozda. Djelce je dakle jedna ozbiljna i dobra stvar, koja bi se mogla sa uspjehom prikazati po svim našim stranama, pa i kad prođe jubilej »Lijepe naše«. Izvedba nije zaostala za tekstom. Režirajući sigurno i umješno sam svoj prikaz, g. Rabadan pokazao se ne samo pouzdan vođa glumaca, iz kojih je stvorio vrlo izrazite figure, već i prokušan tehničar bine, koji barata vanredno svim efektima dekora, svijetla i grupe.

bara3

Raskošna kostimerija vjerno rekonstruirana prema historijskim podacima bila je sjajan okvir ovog meandra iz naše dične starine. Poseban aplauz izazvala je živa slika složena iz — gledalaca u narodnim nošnjama, koje je redatelj iz publike odveo na scenu! Glumili su splitski dramski amateri poznati s mnogih nastupa. Svi su odgovorili intencijama novog redatelja inteligentno i zanosno. Istaknuo se naročito g. Slavko Štetić, dobrom recitacijom markantnim kreacijama kraljeva Tomislava i Krešimira punim snage i dostojanstva, te osjećajnom ulogom oca u »Domovini«. Isto tako uspjeli su g. Ivo Marjanović svojim ratničkim i herojskim Svačićem, te gđica Lipa Dragičević maestoznom i osjećajnom Jelenom. Svi ostali dali su skladan okvir centralnim ličnostima, uigran, dobro karakteriziran, raznolik: g. Andro Marjanović kao Ljetopisac, gđica Jelka Milić kao Vila, mala Marija Čović dražesna u ulogama sirote Smilje i Sina; te gg. J. Verdnik, B. Smoje, V. Tudor, B. Ožegović i mali Davor u epizodama. Dubokom dojmu Gvozda, najefektnije slike, mnogo je doprinijela gđa Svetinka Marčinko, poznata naša izvrsna pjevačica, koja je vrlo čuvstveno interpretirala svojim ugodnim i opsežnim sopranom zvonke visine tužaljku i jednu idilsku pjesmu. »Stare slave djedovina« znači potpuni uspjeh g. Rabadana i svih njegovih suradnika. O vrijednosti stvari dovoljan je dokaz to, što je upravo nabiveno gledalište najpažljivije i u najvećoj tišini pratilo čitavu igru, prekidajući je tek zanosnim usklicima iz gotovo dvije tisuće grla. Dr. B-ić "

Jud

NAPOMENA:

Ove se godina navršava 110. obljetnica rođenja Splićanina dr. Vojmila Rabadana (1909.-1988.) književnika i kazališnog djelatnika. Bio je redatelj i dramaturg u splitskom Narodnom kazalištu (1940.-41.) Njegovom scenskom kronikom "Splite-grade" otvoreno je (1940.) obnovljeno splitsko Hrvatsko narodno kazalište. U zagrebačkom HNK-u redatelj je i dramaturg (1941–45.), a ujedno pokretač i urednik "Dramskog četvrtka" na Hrvatskom krugovalu (1942.–45.) Poslije "oslobođenja" imao je sreću da nije strijeljan (poput nekih kolega s Krugovala) ali je zatvaran... Unatoč "nepodobnosti", uspio je postati umjetničkim voditeljem, dramatizatorom i redateljem zagrebačkog Zemaljskog kazališta lutaka (1949.–55.) Nastavio je djelovati kao slobodan umjetnik, plodan književni i kazališni pisac, teoretičar i praktičar. Po njegovom spjevu J. Gotovac sklada šaljivu operu "Stanac", a po poemi "Boscovichianum iliti Spomen mali velikom nam Rudi" kantatu sklada B. Papandopulo. Obnovio je više djela hrvatskih klasika i napisao niz igrokaza za djecu i mladež. Bio je jedan od najaktivnijih suradnika HKD sv. Jeronima. Šteta je što današnja hrvatska kulturna javnost premalo zna o obimnom i svestranom kazališnom i književnom djelovanju tog uglednog katoličkog intelektualaca...

Frano Baras

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 18-09-2019, 12:15:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.