Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva svjetska rata (11)

Splitski dnevni listovi (Novo doba, Jadranski dnevnik) svake su godine o Božiću i Uskrsu objavljivali obimno svečano izdanje. Na četrdesetak (!) novinskih stranica, nizali su se birani prilozi uglednih hrvatskih znanstvenika i književnika. Po raznolikosti i kvaliteti sadržaja ta su izdanja zapravo predstavljala neukoričeni znanstveno-književni časopis.

Da bih dočarao svu raznolikost tematike jednog takvog broja donosim cjeloviti popis članaka "Uskršnjeg priloga" Jadranskog dnevnika 1936:

Drago Magjer: O splitskim bibliotekama ili zašto se kod nas malo čitaju knjige,

Ivan Meštrović: Nekoliko riječi... (iz članka namijenjena Obzorovoj 'Spomen knjizi'),

A. Tresić Pavičić: Čeznuće za maslinama (pjesma),

Dr. Lovre Katić: Gdje još živi naša prošlost,

Dr. Jelka Perić: Odgoj i škole Šibenika u prošlosti,

Đuro Krečak: Kako je Dubrovačka Republika stekla i uzdržala Konavle,

Ilija Despot: Uskrs Ljutomira Kostanića (odlomak iz romana),

Niko Štuk: O ilirskoj epohi na Jadranu i Balkanu, prama priči i historiji,

Prof. Ante Belas: Još jedan nadgrobni natpis u Crkvi sv. Lovre u Trogiru,

Dr. Ivo Rubić: Junačke borbe Bokelja s gusarima u XIX stoljeću,

Guido Tartaglia: Dijete i knjiga,

Vinko Nikolić: Raspjevano proljetno jutro u bijelome cvijeću (pjesma),

Prof. Juraj Guić: Pobjeda splitskih narodnjaka pred zadarskom porotom,

Tin Ujević: Začudo – pobjeđujem hljeb (esej),

Dr. Marijan Stojković: Stara hrvatska baština kod Gradišćanskih Hrvata,

Prof. Stjepan Banović: Predstavnici Hrvata (dvanaest hrvatskih plemena),

Luka Fertilio: Pod jedrima (putopis),

Vladimir Kovačić: Dvije pjesme (Tiha ljubav, Finis),

Dr. Branimir Gušić: Jablanica na Neretvi,

Ivo Ostojić: Tragom starohrvatskih spomenika,

Ivo Kovačević: Značaj privrednih instituta u krizi,

Dr. Ante Ercegović: Plava boja Jadrana,

Dr. Frano V. Maroević: Biserje Wirakija (pripovijest s Južnog mora),

Prof. Ivo Juras: Osvrt na zadnje popise stanovništva u Dalmaciji,

Berislav Zamberlin: Težoci (pjesma),

Dr. D. Marušić Filip: Liječenje hemeopatijom,

Dr. Fr. Juraj Božitković: Neobjavljena povelja hercega Vlatka Kosače iz godine 1475 knezu Pavlu Kostanjiću,

Vinko Nikolić: Sakrištan Marko posljednji put zvoni Gloriju (novela),

Vojmil Rabadan: Iz naše teatrološke literature,

Fra Mirko Čović: Pavlinovićev prinos našoj književnosti,

U. Girometta: Ljepote otoka Brača,

Uredništvo također napominje:

"Osim članaka koje danas donosimo, primili smo za Uskršnji broj od naših odličnih saradnika, pisaca i javnih radnika, još mnogo drugih revijalnih članaka, eseja, prikaza, rasprava i novela. Nažalost nismo mogli u ovom Uskršnjem broju donijeti i sve ove članke, kako smo želili (...). Sve ove odlične i interesantne članke donijeti ćemo u našim redovitim subotnijm prilozima..."

Katic Uskrs6

Prigodni uvodnik "Uskrsne misli" iz pera dr. Lovre Katića koji krasi naslovnicu vrijedi objaviti u cijelosti. Osim iskreno dubokih vjerskih razmišljanja – pisan je uoči Drugog svjetskog rata – podsjeća nas da je "sila vjere u pobjedu pravice" uspjela održati hrvatski narod usprkos stoljetnim stradanjima i neprijateljskim nasrtajima...

USKRSNE MISLI

"Veliki njemački povjesnik Mommsen napisao je povijest staroga carstva rimskoga, ali, čudnovato, nije obradio doba kršćanstva. Učeni Nijemac nije mogao naći načina, kako da prirodnim putem protumači postanak kršćanstva — i odustao od pisanja njegove povijesti. — I zaista Isus Krist ne da se niti opisati niti shvatiti kao prosti čovjek, već jedino kao Bog i čovjek u jednoj osobi. Svaki čovjek ima neku predominantnu crtu u svome značaju — Isus Krist je nema, jer su sve kreposti salite u Njegovu Božanskom savršenstvu. U Njemu su u ekvilibriju milosrđe i pravednost, svetost i žrtva. Tko je od ljudi ikada mogao kao On reći: „Tko će me prikoriti radi grijeha?" A tko je kao On trpio za grijehe? Sam o sebi reče, da je Sin Božji i kao takav postao je središte povijesti čovječanstva.

I stoga je posve naravno, da nema veličanstvenije drame od one, kojoj je peti čin pod križem na Golgoti, a epilog u nedjelju Uskrsnuća. Pravednik nad svim pravednicima umire najsramotnijom smrću, a Baraba dobiva slobodu. Radi službice Pilat ga predaje u ruke Njegovih neprijatelja, a izjavljuje, da je nevin, Petar ga se odriče, a da i ne spominjem Judu, najmračniju figuru u povijesti. Sila je triumfirala, laž je pobijedila. Isus obećavši prije raj raskajanom razbojniku, umire moleći Oca Nebeskoga: Oprosti im! Ovo su sve samo ljudske crte, a kada pogledamo događaje pod vidom Božanstva, onda se tek ukazuje njihova prava uzvišenost. Krist je u smrtnoj tjeskobi u Getsemanu, a pred sinedrijem i pred Pilatom miran je. Onamo čovjek, ovamo Bog. U muci svojoj ne odaje ni jednim uzdahom, da Ga je bol svladala. Otkuda ta snaga? Evanđelje kaže: Predao se je, jer je sam htio. Bijaše došla ura Njegova. I baš tu kod Križa, kod žrtve Otkupa, središte je značenja Kristova.

Odatle izviru i tamo teže sve duhovne i moralne snage kršćanstva. Sunce pri smrti Njegovoj pomrča. Ali Bog ne može umrijeti, pa zato i Bog-čovjek uskrsnu dan. — Nije to puki simbol, to je historička činjenica. O Kristu moramo crpsti podatke kao i o svim drugim povijesnim osobama iz savremenih vrela, dakle ovdje iz Evanđelja. Nijedna se knjiga ne napada kao Evanđelje, a nijedna kao ona ne podnosi i najstrožu kritiku. Logičnost, svetost, nenadmašivost Njegove nauke i života isključuje onaj drugi dio dileme. Za Njegovo uskrsnuće jamče nam apostoli, koji nisu nikako bili lakovjerni! Poslije Uskrsnuća su s njim jeli i razgovarali se. Pred više od pet stotina ljudi javljao se je, kako nam svjedoči obraćenik Pavao. — Uskrsnuće je, dakle, jednako povijesna činjenica kao i smrt Kristova. Smrt pak i uskrsnuće Kristovo rješavaju vječnu zagonetku o problemu boli i života čovječjega. Zabacivši Evanđelje, moderna filozofija, pod teškom predrasudom, da je tijek života jedino od zipke pa do groba, zavela je čovječji, um u takovu tamu, da nije kadar odgovoriti na temeljno pitanje: otkud, kamo i zašto naš život.

Lovre Katic

Dr. Lovre Katić

— Uzaludna je deklamacija o materijalnom napretku čovječanstva, o kolektivnoj nekoj sreći, o osjećaju dužnosti pod kakvim bilo kategoričkim imperativom — svemu tome nedostaje sankcija i dovoljni razlog. Bez Krista Boga i čovjeka sve to postaje kvadratura kruga. A ipak to se pitanje tiče svakoga pojedinca. Kršćanstvo rješava pitanje, ali bez Uskrsnuća i kršćanska bi nauka bila puka fikcija. Vjeru u Uskrsnuće prigrlili su prvi umovi i poklonili se Križu, Krist je riješio zagonetku života, Razlog? Križ i uskrsnuće, odricanje i pobjeda dovode u harmoniju sve porive i težnje čovjeka i naroda. Izgubivši ovaj potporanj harmonije između egoizma i altruizma gubi se uv e opstanka i socijalnoga poretka. I zato je Golgota i uskrsna nedjelja pružala uvijek oslon i snagu narodima i pojedincima u borbi za pravo i za otpor protiv sile. Nada u uskrsnuće utisla je pečat na muke prvih kršćana, njom je duh konačno pobijedio materijalnu silu.

Irska je trpjela tri stotine godina, raselila se i jezik narodni izgubila, pa je ipak uskrsla. I mala Hrvatska bijaše postala samo „ostatak ostataka negda slavnoga kraljevstva hrvatskoga", kako rekoše naši oci, pa ipak nije zdvojila. Pali su najbolji njezini sinovi u toj borbi, ali Hrvatska nije pala. Upravo u času, kada je neprijateljska sila bila najjača, onda je otpor Hrvata bio najžešći. Sila vjere u pobjedu pravice rodila je u nas heroje, dok puki naturalizam može dati samo Jude, koji su spremni svakome robovati. Dobro je rekao talijanski mislilac Gioberti: Kršćanski narodi boluju, ali ne umiru. Na našem zemljištu bez traga nestadoše Avari i Tatari, a Hrvat ostade. O Domovinu našu nekoliko puta pregaziše tuđi konji, ali se Hrvatska izranjena opet diže. da živi, jer je Hrvat umirao upirući oči u zvijezdu večernjicu i vjerovao, da će se ona opet dići na nebesk svod. Mlečići nam oteše primorsku zemlju, Osmanlije zauzeše najljepše krajeve, Nijemac i Mađar pokušaše nas odnaroditi, pa da nijesmo vjerovali u Vječnu Pravdu, moradosmo klonuti. A ipak se održasmo!

Za staru pravicu: kliknu naš seljak na usta Matije Gupca, a hrvatski sabor poruči 1595 godine caru Rudolfu, da će radije svi skupa s domovinom propasti nego se pokoriti tuđinu. Tako je govorila Hrvatska potlačena i ponižena vjerujući u svoj Uskrs. Otkada je Isus Krist umro i uskrsnuo, otada je postao povijesni aksiom, da iza Velikog Petka dolazi Uskrs, a da je Judina plaća i sudbina konopac i sramotno ime dovijeka."

NAPOMENA:

Dr. Lovre Katić (1887.-1961.) bio je svećenik, povjesničar, arheolog, pisac (doktorirao tezom: Saksonac Gottschalk na dvoru kneza Trpimira) Također gimnazijski profesor i ravnatelj. Nakon talijanske okupacije izbjegao iz Splita u Zagreb, gdje je 1941.–42. ravnatelj II. realne gimnazije, potom do 1945. predavač na Visokoj pedagoškoj školi. Od 1946. radio kao voditelj Muzeja hrvatskih starina te konzervator od 1954. do umirovljenja 1959. Napisao Kratak pregled povijesti Katoličke crkve (1933.), u kojem je napose obradio srednjovjekovno razdoblje, Pregled opće hrvatske povijesti (1938.), Suautor je udžbenika Hrvatska povijest za VIII. razred srednjih škola, (1941, 1943.). Istraživao je osobito srednjovjekovnu hrvatsku povijest i vjerodostojnost isprava. Brojnim popularno-znanstvenim i pučko-prosvjetnim prilozima iz kulturne i crkvene povijesti te ostalim prigodnim člancima surađivao je u nizu hrvatskih publikacija.

Znatnija djela: Na vratima hrvatske povijesti (1930.) — Svoji na svome. Hrvatska povijest za Arpadovaca. (1932.) — Povijest Katoličke crkve (1933, 1942.) , — Kraljica Jelena. (1935, pretisak Solin 1992.). — Pregled povijesti Hrvata. (1938.) — Tri najveća hrvatska kralja. (1943, pretisak 1993.) — Ubavo selo (1944. pretisak 2000.). — Rasprave i članci iz hrvatske povijesti. (1993. Opširnije vidi: Hrvatski biografski leksikon).

Frano Baras

Sri, 21-08-2019, 21:16:02

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.