Dan molitvenoga sjećanja na mučenike i žrtve Banjalučke biskupije u Drvaru, 27. srpnja 2008. g.

Članovi Koordinacije braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina i članovi HKD Napredak predvođeni fra Petrom Klarićem hodočastili su 27. srpnja, u Drvar, gdje se obilježavao Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjalučke biskupije, kao spomen na 27. srpnja, 1941. g. kada je među prvim nevinim žrtvama iz drvarske župe pao vlč. Waldemar Maximilian Nestor kada se u rano nedjeljno jutro šumskom uskotračnom željeznicom vraćao s hodočašća Sv. Ani u Kosovo kod Knina, kamo je tradicionalno hodočastila njegova župa. Istog dana skupa sa njim ubijen je još nepoznat broj njegovih župljana. Istog dana odveden je i ubijen župnik Bosanskog Grahova vlč. Juraj Gospodnetić a dva tjedna kasnije župnik u Krnjeuši vlč. Krešimir Barišić. Kao spomen na njih te još 36 svećenika i oko 15. 000 katolika banjalučke biskupije ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću, te tri svećenika i jedne časne sestre te oko 760 katolika nevino ubijenih u Domovinskom ratu utemeljen je Dan molitvenog sjećanja.

Na svečanosti se okupilo oko 1000 vjernika, kako iz Drvara, tako i hodočasnika iz raznih dijelova RH i BiH.  Dan molitvenog sjećanja počeo je Križnim putem u dvorištu crkve a nastavio se euharistijskim slavljem, koje je predvodio banjalučki biskup mons. dr. Franjo Komarica. Prije euharistijskog slavlja župnik vlč. Žarko Vladislav Ošap pročitao je odluku banjalučkog biskupa o ustanovljenju Dana molitvenog sjećanja a zatim je mons. dr. Anto Orlovac dao kratki povijesni osvrt na mučenike i žrtve banjalučke biskupije, navodeći broj ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću, te Domovinskom ratu. Posebno je naglasio da molitveno sjećanje nije niti smije biti pozivanje na mržnju ili na osvetu, nego molitva za pokoj duša tih žrtava i čuvanje spomena na njihov život i smrt. Međutim , gotovo posvuda se ponavlja isti refren: za zločine još nikada nitko nije odgovarao a kazneni progon zločina i zločinaca u mjerodavnosti je države i onih ustanova koje radi toga postoje.Kao kršćani za počinitelje zla molimo Božje smilovanje i obraćenje. U propovijedi mons. dr. Franjo Komarica istaknuo je da je Kristova crkva od samog početka svjedočka crkva, navodeći Isusove riječi „ ako su mene progonili i vas će progoniti, ako mene ubijaju i vi ćete doći na red „.

Najveći progoni kršćana u novije vrijeme dogodili su se u 20. stoljeću a uspomenu na njihovo mučeništvo treba pažljivo gajiti i njegovati . Mučenici su istinska elita Kristove crkve. Nažalost, prava i puna istina o zatiranju Kristovih vjernih svjedoka uvijek iz objektivnih razloga nije bila dostupna, nego je bila prekrivena tamom šutnje. Došlo je vrijeme da se ta istina napokon prezentira, krvlju i patnjama nedužnih žrtava odanih Kristu i njegovom Evanđelju.Danas se moramo opredijeliti za iste ideale kao i naši mučenici, te se ako je potrebno i žrtvovati za istinu Kristova evanđelja.. U Banjalučkoj biskupiji nakon Drugog svjetskog rata trećina župa je ugašena ili uništena a zašto, pitamo zašto, tko je za to odgovoran. Biskup je završio svoju propovijed rekavši da njihove žrtve nisu uzaludne za budućnost Banjalučke biskupije. Nakon euharistijskog slavlja položeni su vijenci i zapaljene svijeće pod križem za poginule hrvatske branitelje i održana molitva opijela.

Nakon toga je u crkvi održan kulturni program u kome su nastupile folklorne skupine iz Sarajlija i Podhuma, te pjevačka skupina „ Kninske golubice „ HKD Napredak iz Knina a svoje domoljubne pjesme čitali su pjesnici: Irena Matas, Vjera Stanić, Ante Nadomir Tadić-Šutra, Petar Vulić i Veselko Srećko Bilić. Svečanost je nastavljena zajedničkim ručkom a nakon ručka upriličen je malonogometni turnir pod nazivom „ Svjedocima vjere i domoljublja „ gdje je nastupilo sedam ekipa. Nadamo se slijedeće godine još većem sudjelovanju vjernika u obilježavanju Dana molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjalučke biskupije a da će i ostale Nadbiskupije i biskupije uvesti svoj Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve, jer hrvatski narod, nažalost, obiluje mučenicima i žrtvama u 20. stoljeću a prava i puna istina o tome još je prekrivena tamom šutnje i zaborava a to ne smijemo dopustiti, kako zbog krvi i patnje nedužnih žrtava, tako i zbog naše ukupne prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, jer borba protiv zaborava, borba je za istinu i pravdu.

Koordinacija braniteljskih udruga Hrvatskoga kraljevskog grada Knina
Tomislav Čolak