Prije 220 godina

Većina dalmatinskog pučanstva, pod utjecajem plemstva i svećenstva Francusku revoluciju doživljavala je kao bogohulno, prevratničko i zločinačko djelo bezvjeraca. U tom smislu i nepoznati splitski ljetopisac u svojim – inače škrtim zapisima – izvještava o "pobuni Francuza protiv njihovog kralja", a makarski kanonik Pavlović-Lucić u Rimu (1793.) tiska "Pismo" o uzrocima revolucije u Francuskoj. Zato, da bi se suprostavili osvajačkim pohodima Napoleonove revolucionarne vojske po Apeninskom poluotoku brojne su dalmatinske postrojbe (ukupno 12.000 momaka) pohrlile 1796. preko Jadrana da bi zaštitili Mletačku Republiku. Međutim, dotrajali aristokratski venecijanski Senat nije mogao ili nije htio iskoristiti njihove usluge, pak ih u svibnju iduće godine vraća neobavljena posla na rodna žala.

S dalmatinskim postrojbama u Split se vratio i njihov zapovjednik, pukovnik Juraj Matutinović, otprije poznat kao potajni pristaša jakobinaca. Navodno je tom prilikom donio i unio u svoje prebivalište u Generalatu smještenom u zapadnom dijelu nekadašnjeg Lazareta – danas prostor uokolo Turističke palače na Rivi – oružja, municije i novaca što mu je trebalo poslužiti u trenutku mogućeg prevrata.

Lazareti

Kada je Napoleon 17. svibnja 1797. dokinuo Mletačku Republiku većina dalmatinskog pučanstva ipak se radovala, ali je istovremeno i strahovala o mogućnosti dolaska i ustoličenja nove vlasti bezvjernih Francuza. Ulje na vatru dolilo je Dorotićevo Proglašenje Narodu Dalmatinskomu objavljeno 12. lipnja 1797. u kojem se veliča hrabrost pučana i potiče na otpor "jakovljevcima i ćifutima" koji bi opet željeli zavladati njime i podložiti ga novouspostavljenoj demokratskoj venecijanskoj vladi. Bio je taj "proglas protiv prijateljima i pristalicama Francuza, tako strašan, da je puk pobisnio i mnoge ljude pomorio". Svjetina iskaljuje bijes na "francuskim pristašama i tajnim agentima nove venecijanske vlade" u Splitu, Trogiru, Šibeniku... Tako su se splitski pučani okomili 15. lipnja (baš na blagdan Tjelova!) na pukovnika Matutinovića, a Kaštelani na njegovog suradnika i gorljiva pristašu harambašu Marušića.

Ante Kuzmanić (1807.-1879.), pokretač i urednik Zore Dalmatinske ovako opisuje tragičan pukovnikov kraj:

"Taj je Matutinović bio (po kazivanju) ćudi ponosite, i više je puta oštro postupao sa svojim vojnicima, a nikoje i potukao: junački je poginuo, sve braneć se dokle je god mogao; jednog ubio, i drugih ranio iz puške; jer je, kad je vidio gdi mu glavu ištu, s prozora stana svoga u napadače puškarao. Najposli izniše duge listve, iz crkve prvostolne, pa jih prisloniše na kuću mu ostrag, i popevši se na krov, prokopaše ga, te ga s one rupe ubiše. Dvoje iz Velog varoša splitskoga, to Ante Jakaša, odsiće mu glavu, i na kolac je nabi, a drugi prezimenom Bego, ubi mu ženu; drugi pak obraniše jednu službenicu, i jedno, dvoje li dice njegove. I njegova glava bi kroz grad pronešena, a kolac, na koji nataknuta bijaše, pobijen nasrid Gospodske plokate. Jakaša odsiće mu glavu iz osvete, jer Jakobinci ubiše mu brata Stipu Jakašu u Zadru. Matutinovića žena po imenu Vice, bila je iz plemićke bračke kuće Vusića, im to pak potalijaniše na Vusio. Iza smrti ostade im petero dice nejake: Frane, Ante Lauro, Ante, Jelisava i Marija..."

Razumniji građani jedva uspiju spriječiti svjetinu da ne iskali bijes i na ostalim splitskim potencijalnim 'jakobincima' i Židovima nastanjenima u getu Dioklecijanove palače. Leševi Matutinovićevih budu pokopani u vrtu Samostana Dominikanaca. Poslije mnogo godina slučajno je pronađena pukovnikova lubanja. Dugo se čuvala u nekadašnjoj kovačnici Vukasovićevih na Manušu, a potom je završila u spremište gradskog Muzeja – ne znam nalazili se još uvijek tamo?

Francuska revolucija

Neposredno poslije smaknuća Matutinovića, Splićani podigoše na službenom stijegu "ungarski barjak" i pozdraviše ga poklicima: "živila Ungarska!" Na "narodnim skupštinama" (plemići, građani i pučani) jednoglasno odluče podložiti se austrijskom caru, jer da je on zakoniti nasljednik hrvatskih i ugarskih vladara. Šalju mu poslanstvo koje prenosi "živu želju da se združe s pukom Kraljevstva Hrvatskog, s kojim bijahu u stara vremena kao združeni dio pridruženi kruni Ugarskog Kraljevstva".

Splitski pučki pjesnik Ivan Jakaša (1795.-1882.) spjevat će poslije podulju prigodnu "Piesmu o smrti Jurja Matutinovića". Evo završnih kitica:

“Baci zrno Matutinoviću
Baš iz puške ubije arvata
Po imenu Petrasa Šegvića -
Ej Petrase pokojna ti duša!

Na to se je raja rasrdila,
Kulunela u kuću ubila,
I njegovu pravovirnu jubu -
Od zla roda nek nij poroda!

Kolunela mrtva istegoše
Vanka kuće, svega izbodena,
Najposli mu glavu odsikoše -
i na srid je grada nasadiše.”

Onda bilo sad se spominjalo,
A mi, družbo, zdravo i veselo!
Na svitu je nevira postala,
Svi molimo sad da bi usala!

Daljnji slijed životnih puteva pukovnikove siroćadi podsjeća na romantične sudbine junaka Balzakovih ili Stendhalovih romana. Najprije ih je pod osobnu zaštitu bio uzeo austrijski vladar Franjo II, a poslije Napoleon I. Muškarci su dospijeli u vojne škole, a potom na evropska bojišta. Djevojčice su bile prihvaćene u samostan redovnica, a poslije i na carske dvore. Kada su se udale dobile su državni miraz. Francuske vlasti javno su isticale zasluge njihovog oca, osobito njegovu mučeničku smrt za ideje Francuske revolucije i novog demokratskog poretka...

Frano Baras

Pet, 18-08-2017, 05:14:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne (full)

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0063_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).