Jezik iseljene Hrvatske

Jezik iseljene Hrvatske

Radi očuvanja jezične raznolikosti i sprečavanja izumiranja jezika Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je ovu godinu Međunarodnom godinom jezika, na što Unesco upozorava skoro deset godina svjetskim Danom materinskog jezika koji se obilježava 21. veljače Materinski jezik iseljene Hrvatske ima izvornih govornika koliko i matična zemlja, ako u svijetu u četrdesetak država danas živi približno jednak broj Hrvata kao i u domovini. Sredinom 20. stoljeća optimist bi primio ovu tvrdnju bez razmišljanja u ondašnjim uvjetima političke emigracije, a vjerodostojnosti toga dojma doprinosila je i činjenica da je u to vrijeme diljem planeta izlazilo gotovo 400 periodičkih publikacija na hrvatskome jeziku.

Riječi mlade predsjednice Udruge učitelja hrvatskog jezika u Victoriji Katice Perinac izrečene nedavno na stranicama australskog Hrvatskog vjesnika ne odaju u tom smislu ni tračak optimizma. Ako se ne probudimo, imat ćemo u iseljeništvu hrvatske domove u kojima se neće govoriti hrvatski! Na pitanje je li još uvijek važno danas imati hrvatske škole u Australiji Katice Perinac kaže da je itekako važno, kako bi se hrvatski jezik mogao očuvati i omogućiti drugima koji nisu Hrvati - ili onima koji ne govore hrvatskim jezikom - da ga nauče. Bez hrvatskih škola, australska Hrvatska zajednica ne bi bila ono što jest. Ona se za očuvanje kulturnog identiteta izborila u egzilu i dandanas se opire asimilaciji bez ičije pomoći, osim potpore države Victorije. Nažalost, hrvatska država, čini se, nije zainteresirana za naš rad, jer smo od oslobođenja matične zemlje uspjeli održati tek jedan seminar za učitelje sa skupinom stručnjaka iz Hrvatske. Opadanje broja učenika te zatvaranje razreda jesu svakodnevica. U tom slučaju, hrvatski će jezik nestati sa svih državnih popisa u Australiji, mi ćemo se asimilirati, imat ćemo hrvatske domove, ali nitko neće govoriti hrvatski...

S druge strane planete na južnoj polutci gdje također živi hrvatsko iseljeništvo taj je proces već uzeo maha. Na prste se mogu nabrojati govornici hrvatskoga. Na listi najvažnijih jezika španjolski jezik nalazi se na drugom mjestu, odmah poslije engleskog, s gotovo 400 milijuna izvornih govornika, među kojima je prema procjenama više od pola milijuna hrvatskih iseljenika. Kako Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla gotovo pola milenija, još od hrvatske Dubrovačke republike (1272. – 1808.), žive u zemljama španjolskog govornog područja i duže od stoljeća imaju razvijenu iseljeničku nakladničku djelatnost na mjesnome jeziku evidentno je kako suvremena civilizacija pojednostavljeno rečeno pati od unifikacije iako se deklarativno zaklinje u različitost. Koliko je to zaklinjanje u kulturnu raznolikost, što je u nas na Starom kontinentu prvo proklamiralo Vijeće Europe, stvarno, a koliko deklarativno ili se diktatom kapitala moćnih izmaklo kontroli, možda se najočitije odražava u tranzicijskim zemljama i malim jezičnim zajednicama.

Na sjevernoj polutci globusa priča o materinskom ili rodnom ili prvom jeziku hrvatskih iseljenika u SAD-u i Kanadi, ali i s druge strane oceana u zemljama Europske unije, zaogrnula se plaštem integracije u zemlje prijma pa i u mjesne jezike: većinom engleski, njemački i francuski. Radi očuvanja jezične raznolikosti i sprečavanja izumiranja jezika Glavna skupština UN proglasila je ovu godinu Međunarodnom godinom jezika, objavio je netom ured Unescoa u Veneciji. - Kao čimbenik socijalne integracije jezici imaju i stratešku ulogu u iskorjenjivanju siromaštva, nezaposlenosti, učenju i životnim vještinama, kaže se u poruci glavnoga tajnika Unescoa Koichira Matsuure. K tome, očuvanje lingvističke raznovrsnosti danas je jedan od najvažnijih zajedničkih zadataka, koji simbolizira 21. veljača, svjetski Dan materinskog jezika, poručuju iz Unescoa.

Jezici su nužni za ostvarivanje strateških ciljeva obrazovanja za sve i za ostvarenje milenijskih razvojnih ciljeva UN-a, poručuje Matsuura. U idućih nekoliko naraštaja više od polovice od 7000 jezika na svijetu moglo bi nestati. Tisuće jezika premda ih znaju stanovnici kojima su svakodnevni način sporazumijevanja nisu prisutne u obrazovnim sustavima, medijima i izdavaštvu te u javnosti. Zar će se to dogoditi i hrvatskome jeziku u iseljeništvu! Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa izdvaja za obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu oko 24 milijuna proračunskih kuna. Za 2007. ta je brojka iznosila 22.175.895,00 kuna, iako se za obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu troši još skoro milijun kuna sa raznih drugih stavki.

Ta će sredstva rasti razmjerno povećanju proračuna RH u cjelini, rekao je profesor Milan Bošnjak iz MZOŠ. Sustav hrvatske dopunske nastave u inozemstvu i sustav lektorata hrvatskoga jezika i književnosti na stranim visokim učilištima dva su velika pogona kojima Hrvatska nastoji potaknuti Hrvate u svijetu da ne prepuste zaboravu svoj materinski jezik i da što više koriste mogućnosti učenja hrvatskoga jezika i kulture u zemljama u kojima žive. Trenutno hrvatski jezik i kulturu diljem planeta uči 11.430 učenika i oko 1200 studenata u stotinama dopunskih škola i 33 službena razmjenska lektorata hrvatskoga jezika i književnosti te dva centra za hrvatske studije.

 Vesna Kukavica

English:

The year 2008 has been proclaimed International Year of Languages by the United Nations General Assembly. The systems of Croatian supplementary education abroad and of Croatian language & literature instructorships at foreign institutions of higher education are two large operations through which Croatia endeavours to encourage Croatians around the world to not forget their mother tongue and to make as much use as possible of the opportunities to study the Croatian language and culture in the countries in which they live.