Otkud revolucionarima tolika imovina?

Feljton ne broji i ne opisuje opljačkano blago koje je skupljeno "revolucionarnim ukidanjem" privatnoga vlasništva, nego razobličava velike komunističke parole o oslobađanju i jednakosti koje su prikrivale pljačkašku i nasilnu narav jedne totalitarne ideologije i njezinih sljedbenika.

dedinje beogradBilo je rijetkih glasnih pitanja o privilegijama i luksuznom životu "nove klase" na koje je Partija odgovarala tamnicom i progonom tako da se do rušenja Berlinskoga zida ništa bitnoga nije promijenilo. "Crvena buržoazija" živjela je dobro i udobno. Vrlo uvjerljivo su, različitim sankcijama, pokazivali da im neka pitanja ne treba postavljati. Ni onda ni danas. Ali ipak, otkud revolucionarima tolika imovina? Otkud toliko zlata u vrećama komunističkoga vode Tita, otkud tolike luksuzne vile i dvorci, podzemna "atomska" skloništa, otkud toliki ljetnikovci za proleterskoga predvodnika i, navodno, prvoga borca za prava radničke klase, protivnika privatnoga vlasništva, protivnika buržoaske pohlepe za profitom i luksuzom?

Ljudi koji su gledali stvarni život i primjenu te ideologije već dobro znaju odgovore. Zbog onih kojima su bile važnije proklamacije, a i danas ih drže važnijim od iskustva realnoga života, jer su samim prihvaćanjem da je istina u njima, neovisno o zbilji, i od izvikivanja parola i zaklinjanja Titu, dobro živjeli, zbog ljudi koji su tu stvarnost počeli zaboravljati i onih koji je, srećom, nisu doživjeli, možda bi bilo korisno najprije podsjetiti na genezu te ostavštine. Kroz to bi se mogao nazrijeti i odgovor na pitanja: Kakva je bila uloga komunističkoga vode, što je srž ideologije koju je zastupao i što je nova svijetu donijela, ako je donijela kakvu novost?

lov-tito displayU osnovnim ćemo crtama podsjetiti na glavna uporišta teorija koje su komunisti baštinili (marksizam), ili sami oblikovali (lenjinizam). Uz to ćemo podsjetiti na praksu, na vlast komunista od Oktobarske revolucije 1917. godine do pada Berlinskoga zida 1989. godine, jer držimo važnim bar pogledati u kakvoj relaciji zapravo stoje te ideološke proklamacije i stvarni život Više ćemo puta spominjati komunizam i uvijek pri tomu misliti na društveni poredak u kome su komunisti vladali neovisno o tomu kako su sami nazivali svoju vlast i kako su definirali svoju ideologiju.

Nije nužno objašnjavati razlike između, primjerice, lenjinista, staljinista, maoista, titoista itd. jer im je lenjinska ideologija zajednička, a međusobne razlike manje bitne. Isto tako, nećemo obraćati pozornost na imena sljedbenika komunističke ideologije: reći boljševik isto je kao da smo rekli komunist, a vrijedi i obrnuto. Nekoliko je osnovnih značajka komunističke ideologije koje su određivale praktično djelovanje njezinih pobornika: uništenje klasnoga neprijatelja, buržoazije, veleposjednika, kulaka i Crkve, ateistički svjetonazor, ukidanje privatnoga vlasništva, jednakost među ljudima i vraćanje narodu opljačkanoga blaga, klasna borba, diktatura proletarijata, oslobođenje rada, zauzimanje za socijalnu pravednost.

Vidjet ćemo da jezik komunista, koji se vrti samo oko svoga ideologijskog vira, nema oslonac u realnom svijetu, tako da mnogi pojmovi funkcioniraju isključivo unutar vrlo specifičnoga "revolucionarnog" diskursa. Često je istina posve suprotna od onoga što taj jezik iskazuje. Pokušat ćemo vidjeti, na jednom vrlo jednostavnom primjeru, u kakvom su odnosu proklamacije i stvarnost.

Usporedba Titove rezidencije i Buckinghamske palače

Kako su nedavno javili mediji, u proljeće 2013. trebalo je početi od-vezivanje još neodvezanih vreća s "Titovim" blagom. Josip Broz je, kao doživotni predsjednik SFRJ TitoJosip Broz je, kao doživotni predsjednik SFRJ i vođa jugoslavenskih komunista, živio u Beogradu u rezidenciji na Dedinju. Tamo mu je, u velikom parku, na raspolaganju bio "niz objekata": velika rezidencija, lovačka kuća, teniski teren i Muzej "25. svibanj". Tu je bila i vila zvana "Zlatni vrt" za Titovu "razonodu u starijim godinama".i vođa jugoslavenskih komunista, živio u Beogradu u rezidenciji na Dedinju. Tamo mu je, u velikom parku, na raspolaganju bio "niz objekata": velika rezidencija, 2344154323441543lovačka kuća, teniski teren i Muzej "25. svibanj". Tu je bila i vila zvana "Zlatni vrt" za Titovu "razonodu u starijim godinama" (902 četvorna metra; arhitekt je po ideje otišao u susjednu državu "i s rumunjskim kolegama obišao ljetnu rezidenciju komunističkog prvaka Nikolaja Ceausescua u Neptumu i rezidenciju u Bukureštu"). Trebalo bi nam dosta prostora da bismo nabrojili sve Titove vile, počevši od one na Brijunima (Bijele vile, izgrađene 1955.).

Evo još samo jedne usputne sličice. Slavni je glumac Richard Burton, pripremajući se 1971. godine za ulogu Tita u filmu "Sutjeska", odlučio posjetiti jugoslavenskoga predsjednika. Prije odlaska k Titu razgovarao je i sa svojom prijateljicom princezom Margaretom, mlađom sestrom britanske kraljice Elizabete. U svom je dnevniku, koji je od 2012. godine dostupan javnosti u knjizi "Dnevnici R. Burtona", napisao kako ih je (njega i njegovu suprugu Elizabetu Taylor) princeza Margareta "upozorila da Tito i Jovanka žive u neviđenoj raskoši; u odnosu na njihovu rezidenciju kraljevski dom u Buckinghamskoj palači je zdanje srednje klase" ("Jutarnji list", 01.06.2013. - http://www.jutarnji.hr/sto-mu-je--na-snimanju-sutjeske---tito-rekao-o-staljinu-i-churchillu-i-zasto-su-ga-se-svi-bojali-/1105983/). Zapisao je i to kako ih je Tito po Brijunima vozio u otvorenom automobilu Lincoln Continental, koji su mu poklonili "ljudi iz Zagreba". (I američki se predsjednik J. F. Kennedy vozio u takvu, vrlo skupom automobilu.) U Titovoj su ostavštini i automobili koji se, prema beogradskim "Večernjim novostima", procjenjuju na 10 milijuna eura.

Partijsko zlato - strategijsko oružje?

Osim trezora, prema istim izvorima, u toj kući je najveću vrijednost predstavljao Titov "zlatni ured" na drugom katu vile. Ondje je čuvao BogatstvoTa vila, izgrađena za Tita, kao stambeni objekt, vrijedi, kako pišu beogradski mediji, oko 20 milijuna eura, dok se pretpostavlja da kolekcija Titovih stvari u njoj vrijedi najmanje 30 milijuna eura. Po količini zlata, bar prema onomu što dosada znamo, Tito se ne može usporediti s (Vladimirom Iljičem Uljanovom) Lenjinom, na čijim je tajnim računima, nakon pobjede revolucije, u švicarskim bankama znalo biti pravo bogatstvo (75 milijuna švicarskih franaka, prema navodima "New York Timesa" iz toga vremena).zlatnike, dukate i zlatne darove. Trezor je prepun vrijednih umjetničkih 1369djela. Sve vrijedi, kako procjenjuju, najmanje 50 milijuna eura - spomenimo tek ponešto iz popisa: zlato (29.366 kg), zlatnici (2663 komada), predmeti od zlata, briljanti i dijamanti (149 komada pripadalo je obitelji Karađorđević)... U "Titov zlatni ured" nitko nije smio ulaziti. Čak su i službenici vojnog osiguranja izbjegavali gledanje u Titovo zlato u strahu da "će sutra nešto nedostajati pa da ih sve ne uhite".

Ta vila, izgrađena za Tita, kao stambeni objekt, vrijedi, kako pišu beogradski mediji, oko 20 milijuna eura, dok se pretpostavlja da kolekcija Titovih stvari u njoj vrijedi najmanje 30 milijuna eura. Po količini zlata, bar prema onomu što dosada znamo, Tito se ne može usporediti s (Vladimirom Iljičem Uljanovom) Lenjinom, na čijim je tajnim računima, nakon pobjede revolucije, u švicarskim bankama znalo biti pravo bogatstvo (75 milijuna švicarskih franaka, prema navodima "New York Timesa" iz toga vremena).

Blago opljačkano Crkvi, buržoaziji i "kulacima", "partijsko zlato", koje je trebalo poslužiti "kao strategijsko oružje u budućoj borbi rada i kapitala", čuvalo se u Moskvi, u GOHRAN-u, središnjem skladištu koje je Lenjin osnovao 1917. godine. Neki pisci navode da su u toj riznici bile "skupljene sve dragocjenosti što su ih država i narod skupljali tijekom nekoliko stoljeća". Slično su tumačeni razlozi skupljanju "Titova" zlata. Ono može biti strategijsko oružje u nadolazećim vremenima ili pomoć u slučaju ugroze samoupravnoga socijalističkog poretka. Ipak, Tito je Lenjinov učenik. Zbog toga treba podsjetiti što je o privatnom vlasništvu i revoluciji govorio učitelj.

Ivan Bekavac
Glas Koncila

Pon, 25-05-2020, 01:09:34

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.