Planovi o novoj Jugoslaviji

Najzaslužniji za stvaranje hrvatske države i njen prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman iz samrtničkog kreveta ostavio je brižan zavjet Hrvatima č Čuvajte se balkanskih integracija.

Tuđmanu kao vrsnom povjesničaru koji je temeljito proučavao i razumio povijest političkih zbivanja i geostrateškog odnosa snaga na Balkanu nije bilo teško predvidjeti da će, zbog neočekivanog postignuća hrvatske slobode i neovisnosti, ' oštećena' strana (centri moći u Londonu i Parizu) prema novostvorenoj hrvatskoj državi kreirati takvu 'novu' politiku u sklopu koje će svim mogućim zapadni balkansmicalicama pokušati Hrvatsku ponovo vratiti i integrirati u prostor bivše Jugoslavije.

' Međunarodna zajednica' zemalja stvaratelja bivših Jugoslavija Tuđmanu bi možda i mogla oprostiti 'grijeh' ratne pobjede nad njihovim balkanskim žandarmom ali mu nikako nije mogla oprostiti njegovo čvrsto odbijanje da nakon togaHrvatsku ponovo integrira u 'novu' regionalnu zajednicu pod imenom Zapadni Balkan. Zbog takve 'uskogrudne i nacionalističke politike' Hrvatska se za vrijeme Tuđmana života našla u blokadi 'međunarodne zajednice'. Riješenje za ostvarenje plana nešto proširene i liberalnije jugobalkanske zajednice (minus Slovenija plus Albanija) s Hrvatskom kao žrtvenim janjcem centri moći zemalja stvaratelja bivših Jugoslavija pronašli su u ponovnom dovođenju na vlast 'bivših' Jugoslavena, s Mesićem na čelu.

Razumljivo da je, nedugo nakon Tuđmanove smrti, grupni portret njegovog nasljednika Mesića sa srpskim i drugim čelnicima zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije na nabrzinu organiziranom Balkanskom summitu u Zagrebu 2000-te godine samo podhranio duboko posijanu sumnju da je politički vizionar Tuđman bio u pravu. Još kada je godinu dana kasnije, 29. listopada 2001. tadašnji premijer Račan u ime svoje vlade potpisao Pakt o stabilizaciji i pridruživanju (Stabilization And Association Agreement) kojim se proces pristupanja Hrvatske u EU uvjetuje ponovnim čvrstim povezivanjem s drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije (minus Slovenija plus Albanija) više nitko nije trebao imati iluzija u kojem se smjeru, nakon Tuđmanove smrti, Hrvatska zaokreće.

Potpisom na taj dokument Hrvatska je naime ponovo vraćena i vezana za prostor u kojem je bila utamničena gotovo čitavo prošlo stoljeće i od kuda nosi vrlo negativna iskustva.
Nitko razuman ne može zaključiti drugčije nakon što posjeti internetsku stranicu EU (http: //europa.eu.int (comm) external-relations (see) Croatia/com 01-371 eu.pdf ) i tamo pogleda Stabilization And Association Agreement. Poglavito njegov članak 11-14 'Regional Cooperation', na stranicama 18 i 19, koji Hrvatsku s ostalim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije (minus Slovenija plus Albanija) veže čak možda dublje i čvšće nego što je to bio slučaj s bivšim republikama u bivšoj Jugoslaviji.

Nova balkanska zajednica

Sve ovo još nije jasno ni dovoljno obznanjeno hrvatskom narodu u Domovini. Ni jedan hrvatski političar niti medij nije još u javnost iznio bitni sadržaj ni analizu pojedinih članaka Ugovora o Stabilizaciji i Pridruživanju. Niti je još itko uopće ukazao na BalkanOni traže da 'putem ponovnog spajanja veza koje su držale narode tog područja skupa' zemlje članice bivše Jugoslavije (minus Slovenija plus Albanija) 'ispletu mrežu bliskih međusobnih ugovornih obveza i institucija kao temelj za veću političku i gospodarsku sigurnost Zapadnog Balkana'. Drugim riječima traže se sredstva za stabilizaciju i uzdržavanje tog prostora a kako zemlje članice Europske zajednice nemaju ili ne žele novac svojih poreznih obveznika bacati u tu balkansku jamu bez dna, javlja se medunarodni kapital koji bi investirao ali predhodno traži 'stvaranje većeg tržišta' i 'zajedničkih balkanskih institucija' radi sigurnosti svojih ulaganja.postojanje članka 11-14 tog Ugovora koji (moglo bi se reći čvrće nego Ustav iz 1974) veže Hrvatsku za 'novu' balkansku zajednicu. Takvo blisko i čvrsto povezivanje europske budućnosti Hrvatske s sudbinom Srbije, Kosova, BiH, Makedonije i Albanije, tipično balkanskih država koje imaju ozbiljnih i gotovo neriješivih unutarnjih i međusobnih problema i gdje je 'bivše' bezakonje, nasilje, pljačka i korupcija svakidašnja slika, bez sumnje će nanijeti Hrvatskoj veliku štetu u svakom pogledu.

Cijelo vrijeme, od Mesića do danas, vodeći hrvatski političari stalno trube o ulasku Hrvatske u Europu, dok potpisanu obvezu o stvaranju novojugoslaveske regionalne zajednice Zapadni Balkan, uporno prešućuju i narodu u Domovini ubrzano 'regionalno' udruživanje kamufliraju kao 'uspostavu dobrosusjedskih odnosa' ili ' suradnjom u Jugoistočnoj Europi'. Istovremeno, u Hrvatskoj gotovo 20110625 EUP506nitko ne obraća pozornost na česte i gotovo indentične izjave najviših EU dužnosnika iz kojih je razvidno da svi oni europsku budućnost Hrvatske vide čvrsto zaključanu u 'novoj' regionalnoj zajednici Zapadni Balkan.

Naime,u svim dokumentima i izjavama čelnika EU kao polazna točka u odnosima s Hrvatskom pojavljuju se zaključci s Mesićevog Balkanskog summita iz studenog 2000-te godine i traži se njihova realizacija.

Oni traže da 'putem ponovnog spajanja veza koje su držale narode tog područja skupa' zemlje članice bivše Jugoslavije (minus Slovenija plus Albanija) 'ispletu mrežu bliskih međusobnih ugovornih obveza i institucija kao temelj za veću političku i gospodarsku sigurnost Zapadnog Balkana'. Drugim riječima traže se sredstva za stabilizaciju i uzdržavanje tog prostora a kako zemlje članice Europske zajednice nemaju ili ne žele novac svojih poreznih obveznika bacati u tu balkansku jamu bez dna, javlja se medunarodni kapital koji bi investirao ali predhodno traži 'stvaranje većeg tržišta' i 'zajedničkih balkanskih institucija' radi sigurnosti svojih ulaganja.

'Nova' balkanska zajednica, sa Hrvatskom kao osiguračem mira i sigurnosti na tom prostoru, poslužila bi dakle međunarodnom kapitalu kao siguran poligon za investiranje u jeftinu radnu snagu i prirodne resurse, bez da se izlaže riziku ulaganja u to inače napeto, opasno i naglim promjenama sklono područje.

Hrvatsku, koju centri moći EU vide isključivo kao 'sidro sigurnosti i motor Zapadnog Balkana', strane banke i investitori koristit će kao idealan teren za stvaranje profita i prelijevanje kapitala potrebnog za uzdržavanje te nove – 'Regije'. Bez Hrvatske, koja je jedina dovoljno atraktivna da privuče goleme investicije i profitom od tih investicija uzdržava to trusno područje, EU i međunarodni kapital naprosto ne vide uporišta na tom prostoru. Stoga je strategija stvaranja 'nove' zapadnobalkanske zajednice s Hrvatskom kao crpilištem prihoda koji će biti zalogom stabilnosti i mira te 'nove' zajednice, jedan od strateških prioriteta politike centara moći unutar Europske unije .

Ponavljanje povijesti

Treba li se dakle onda čuditi zašto se većina političara i medija zemalja stvaratelja bivših Jugoslavija najviše obrušavala i obrušava na Tuđmana i sve one u Hrvatskoj koji se protive ponovnom vezivanju balkanskog lanca oko vrata ? Prema procjenama stručnjaka hrvatsko gospodarstvo pridruženo zemljama Zapadnog Balkana, samo bi ostvarivalo skoro polovicu ukupnog bruto prihoda(GP) te zajednice. Isto tako Hrvatska bi sama privukla polovicu izravnih stranih ulaganja i proizvodila polovicu izvoza zemalja članica zajednice Zapadni Balkan. Ako se tome pridodaju dvocifrene milijarde dolara godišnjeg prihoda od turizma i doznaka Hrvata iz iseljeništva, onda je jasno da bolju i izdašniju kravu muzaru svom balkanskom žandarmu i zaleđu Europa nije mogla pronaći.
Tu se naprosto radi o ponavljanju povijesti - stabilizaciji Srbije i prostora bivše Jugoslavije na štetu Hrvatske .

No, čak i sa Hrvatskom u svom 'bivšem' zagrljaju, 'nova' zapadnobalkanska zajednica bit će u stanju konstantnog kaosa jer će, sada već formirane samostalne države, u tako nepravednoj kopiji mesicbivše Jugoslavije s vremenom ponovo biti ulovljene u zamku onih istih uzroka međusobnih svađa i sukoba koji su već dva puta takvu nakaradnu zajednicu razorile i prijetile Europi i svijetu uvlačenjem u globalni sukob. Ugledni politički analitičari 'Washington Posta' već su predvidjeli da će tako sklepani Zapadni Balkan za međunarodnu zajednicu postati novi Irak.

Zbog istovremene i paralelne vožnje u dva dijametralno suprotna pravca – prema Europskoj i novoj 'regionalnoj' zajednici- narod u Domovini svakim danom sve više osjeća da je Hrvatska putem 'bivših' političara ponovno ulovljena u kavez bivše Jugoslavije. Svakom Hrvatu koji je pozornije pratio tijek događaja nakon Tuđmanove smrti nije bilo teško primjetiti kako povratkom na vlast 'bivši' jugopolitičari i novinari, s Mesićem na čelu, vrše političku egzekuciju svega onog u što je hrvatski narod vjerovao da će mu postignuće slobode i vlastite države donijeti. Iako ne postoje izravni dokazi (osim za Mesića) da su štetu koju su povratkom na vlast 'bivši' političari učinili ili čine namjerno , nesporno je da oni hrvatsku politiku vode na 'bivši' način.

Način na koji su im interesi 'naše regije' i zemalja stvaratelja bivših Jugoslavija važniji nego interesi hrvatskog naroda i države koje sada predstavljaju. Činjenica je da su ulaznicu za pristup u EU platili katastrofalnim ustupcima zbog kojih će, dugoročno gledano, Hrvatska platiti veliku cijenu.

Vješto dizajnirana 'nova' balkanska politika EU dirigirana iz Londona i snažno ojačali 'bivši' Jugoslaveni na vlasti i u hrvatskim medijima kroz sofisticiranu diplomatsko-obavještajnu mrežu i medijske pripreme napravili su od današnje detuđmanizirane Hrvatske siromašnog prosjaka pred vratima Europe i žrtveno jagnje koje se gura u ralje 'nove' balkanske zajednice. Zbog čega dramatično slabi entuzijazam i potpora za ulazak u EU.

Region...

Hrvatski narod u Domovini mogao bi uskoro (kada se za 5-6 godina, vučene za uši od 'međunarodne zajednice', Srbija i druge članice Zapadnog Balkana priključe Hrvatskoj u EU) biti vrlo neugodno iznenađen spoznajom da su njegovi politički predstavnici TvorevinaBez ikakve sumnje hrvatski narod bi u jednoj takvoj 'novoj' balkanskoj tvorevini nakon određenog vremena ponovo postao potisnuta manjina budući da ne bi bilo političkog, gospodarskog ni upravljačkog područja kojim, sponzorirani izvana, ne bi ponovo 'demokratski' dominirali Srbi. I koliko god bi centralna EU vlast u Bruxullessu zahtjevala strogu primjenu pravnih i demokratskih načela u funkcioniranju Zapadnog Balkana, Hrvatska bi u takvoj zajednici bila ponovo marginalizirana.u posljednjih 13 godina radili na demontaži suverenosti hrvatske države u ime nekakvog, na vrat na nos srljanja u Europu, koje je u stvari bilo samo priprema za integraciju u bivšu -'Regiju'.

Ovaj sadašnji vrlo zamršeni koncept nove Jugoslavije koji se pod okriljem EU i imenom Zapadni Balkan ponovo nameće, Hrvatskoj je potpuno neprihvatljiv jer nema uporišta u povjesnom, menadzeri-beograd 230977S1političkom, gospodarskom ni moralnom smislu.

Svatko onaj tko makar i površno poznaje povjest tog prostora zna što je sve hrvatski narod propatio i izgubio u dvije slične propale balkanske zajednice. Bivše Jugoslavije bile su veliko groblje i rak rana hrvatskog naroda koja ga je razarala gotovo čitavo prošlo stoljeće. Crne slutnje da bi u okviru EU uskoro mogla zaživjeti i treća ( Zapadni Balkan) moraju izazvati smrtonosnu zabrinutost svakog Hrvata.

Zapadni Balkan je možda idealna zajednica za one koji su mentalno Balkanci, ali golema većina Hrvata to nije i oni se u takvoj, njima stranoj i neprijateljskoj, zajednici nikako ne mogu snaći nego samo patiti i propadati.

Bez ikakve sumnje hrvatski narod bi u jednoj takvoj 'novoj' balkanskoj tvorevini nakon određenog vremena ponovo postao potisnuta manjina budući da ne bi bilo političkog, gospodarskog ni upravljačkog područja kojim, sponzorirani izvana, ne bi ponovo 'demokratski' dominirali Srbi. I koliko god bi centralna EU vlast u Bruxullessu zahtjevala strogu primjenu pravnih i demokratskih načela u funkcioniranju Zapadnog Balkana, Hrvatska bi u takvoj zajednici bila ponovo marginalizirana a njena politička orijentacija, nacionalne institucije, način života, kultura i temeljne duhovne vrijednosti s vremenom bi prošle takve dramatične promjene da bi, nakon određenog vremena, Europa i svijet na Hrvate počeli gledati isključivo kao na Zapadnobalkance. Isto onako kako su za vrijeme bivših Jugoslavija na Hrvate gledali isključivo kao na Jugoslavene.

Definitvno je sazrelo vrijeme da se isto kao i Sloveniji, svim drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije dopusti da slobodno i samostalno uređuju međusobne odnose i vlastitu budućnost kakva god ona bila. Svakoj od tih država treba dati šansu da se reorganizira, pokrene i razvija, ali vlastitim marljivim radom , pameću i produktivnom uporabom inozemnih kredita i stranih ulaganja. A ne da, kao do sada, budu zmijska legla 'bivše' korupcije, kriminala i jame bez dna u koje se nepovratno bacaju milijarde dolara godišnje. Zemlje 'naše regije' moraju naučiti kako pronaći zadovoljstvo u teškom radu i stvaranju vlastitog novca a ne u trošenju tuđeg i nezarađenog.

Ulazak u EU velika je stvar i velika prigoda ali u vrednovanju te prigode Hrvatska se, isto kao što to učinile i čine sve druge članice te zajednice, mora adekvatno zaštititi i razvijati svoj vlastiti prepoznatljivi indentitet. Ukoliko adekvatno ne iskoristi i ne zaštiti svoje nacionalno bogatstvo, vrijednosti i interese Hrvatska će, razapeta između Europe i Balkana, postati svačija i ničija. I biti razgrabljena kao komadić kolača.

Suverenost

Ulaskom Hrvatske u Europsku zajednicu hrvatskim političarima pruža se prigoda da vještim lobiranjem i istupima u Europskom parlamentu nastoje uvjeriti zastupnike drugih zemalja članica EU da se odustane od planiranog stvaranja 'nove' zapadnobalkanske zajednice, jer su u prošlosti takve zajednice stvarale samo ratove i nesreće na tom prostoru. Kao zemlja koja je u takvim neprirodnim EU Flagtvorevinama izgubila čitave naraštaje najboljih sinova i vrlo vrijedne teritorije, politički predstavnici današnje slobodne i priznate hrvatske države moraju ustrajati na konceptu suverenosti po svaku cijenu.

Hrvatska je prekrasna zemlja a hrvatska država zlata vrijedna. Za svakog Hrvata s karakterom suverena hrvatska država koja mu daje zaštitu, indentitet, dostojanstvo i ugled slobodna i priznata čovjeka unutar EU i u cijelom svijetu jedino je zdravorazumsko riješenje. Stoga, hrvatski predstavnici u EU parlamentu moraju nesebično upotrijebiti svu svoju mudrost, hrabrost i poštenje da bi budućim hrvatskim naraštajima osigurali da mogu gospodariti i živjeti od onog što je njihovo, a ne od tuđe milostinje i mrvica bačenih ispod stola u vlastitoj kući.

Ako Hrvatska nametanje 'nove' zapadnobalkanske zajednice želi preživjeti kao slobodna i suverena država onda njeni predstavnici u Europsku zajednicu i parlament trebaju ući hrabro, trijezne glave i uz obilnu pomoć eksperata, Hrvata izvan Domovine i istinskih hrvatskih prijatelja iz cijelog svijeta. I biti stalno na oprezu. Da bi vam bilo jasno zbog čega, obratite pozornost s kime će se predsjednik Josipović najviše slikavati i s kime će se najduže družiti za vrijeme i nakon proslave 1. srpnja.

Na kraju, poželimo Lijepoj našoj Domovini puno Božjeg blagoslova i sreće unutar Europske zajednice. Trebat će joj.

Željko Dogan

Pon, 25-05-2020, 01:09:09

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.