Polemika o pravopisu

Prošlo je već poprilično vremena od mog intervjua (vidi na poveznici) ovome portalu iz srpnja prošle godine u kojem sam nedvosmisleno najavio jedinstveni hrvatski pravopis. Povod tom Jozić - 1razgovoru bio je napadački ton Artura Bagdasarova u jednome članku (vidi na poveznici), koji nakon mog teksta kao da je doživio prosvjetljenje (o čemu govori i posljednji njegov članak (vidi na poveznici).

Zahvaljujem ponovno ovome cijenjenom portalu što je toliko demokratičan da me nakon što me je vaš kolumnist Hrvoje Hitrec izvrijeđao preduhitrivši i mene samoga barem što se pravopisnih rješenja tiče (od kojih nigdje nije mogao pročitati ni slova, nego se poput neuka svijeta dohvatio novinskih naslova, a ne mojih riječi, pokazujući svima očito nepoznavanje funkcioniranja medijskih naslova i medija uopće), što mi je dao priliku da sperem ljagu ne sa sebe nego s pravopisnoga tima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je radio i radi na konačnom rješenju pravopisnoga pitanja u Hrvata.

I tako se ja spremam pisati osvrt na tekst dotičnoga gospodina "Srpska posla na 'jedinstvenom pravopisu' (vidi na poveznici), a u međuvremenu dopišem komentar pod taj vrli uradak: "Cijenjeni g. Hitrec, zadak ima množinu zadci, a ne zadaci (ili, kako sami pišete, upali ste u zamku hrvatskoga jezika koji dovoljno ne poznajete premda ga, vjerojatno i sa svojega nepoznavanja, tako silno volite). No to je ponajmanja pogrješka koja Vam se potkrala.

Ponajveća je ta što podcjenjujete ljude koje ne poznajete i s omalovažavanjem pišete o osobama s kojima niste progovorili ni riječ. Jedino mogu reći da se sramim zbog Vas i zbog onog dječjeg u sebi što izazivaju Vaši Smogovci iz mog djetinjstva. Bez obzira na to, slobodno mi se javite u Institut. Pozivam Vas na kavu kad god Vam odgovara. Broj je lako naći. Tako inače rade dobronamjerni ljudi: sjednu i razgovaraju. Srdačno Vaš, Nešto što se zove Željko Jozić".

Racionalan pristup

Na to dobijem samosažalni odgovor u jednom drugom tekstu istoga autora (vidi na poveznici): "U tekstu o Jovanovićem pravopisu imao sam jedan faux pas, što bi rekli Francuzi, a odnosi se na zadak. Vrlo glupo s moje strane jer narušava cjelinu poruke i odvlači pozornost, kao kada se netko spotakne na stubama pri dodjeli Oscara. S druge strane, dao sam priliku protivnicima da malo uživaju i radosno SrbizmiNa kilometar prepoznajemo srbizme i strane jezične naplavine, kojih se što prije moramo riješiti e da bismo svoj jezik napokon očistili od svega zla koje su nam namrla stoljeća nesamostalnosti svake vrste. Nažalost, često tako stradavaju stare hrvatske riječi i izrazi koji su neki takvi 'znalci' okrstili kukoljem u hrvatskom jezičnom žitu pa se ljudi ne usude reći poneku riječ iz straha da ne ispadnu slabi Hrvati.zaključe: eto, kreten piše o jeziku a sam nema pojma. Kako se to dogodilo, ne znam, ali znam da se dogodilo i žderem se već dva dana". A meni bude žao. Pa nije red da se čovjek toliko ždere. I to još cigla dva dana. I zašto veli da sam mu protivnik?

Gospodine Hitrec, ja sam Vam u tom komentaru samo htio reći da je ljubav (prema jeziku) slijepa, što vi sigurno jako dobro znate. A kad se radi o znanosti, nema, odnosno ne smije biti ostrašćenih pristupa, ovannego jedan racionalan, objektivan, studiozan i minuciozan pristup kojemu problemu.

Osim toga, poštivanje bilo koje struke važna je odlika osviještenih ljudi jer diletantizam je svuda oko nas, a nazoviznanje često dovodi do pogubnih posljedica. Poznata je ta hrvatska boljka (premda nije to samo hrvatski specifikum): svi se razumijemo u jezik. Spremni smo na najteže riječi kad želimo uvjeriti druge da je samo naše ispravno, a posebno kad je riječ o dragom nam jeziku. E tu smo posebni znalci. Još ako se tomu doda i domoljubna crta, nema kraja našemu 'znanju'.

Na kilometar prepoznajemo srbizme i strane jezične naplavine, kojih se što prije moramo riješiti e da bismo svoj jezik napokon očistili od svega zla koje su nam namrla stoljeća nesamostalnosti svake vrste. Nažalost, često tako stradavaju stare hrvatske riječi i izrazi koji su neki takvi 'znalci' okrstili kukoljem u hrvatskom jezičnom žitu pa se ljudi ne usude reći poneku riječ iz straha da ne ispadnu slabi Hrvati.

A kad stručnjak jezikoslovac zaviri u hrvatsku jezičnu riznicu staru tisućljeće i više, pronalazi ondje divote kojih se 'znalci' srame i izbjegavaju ih kako ih drugi ne bi ocrnili s njihova lošega hrvatstva. A to ocrnjivanje mora prestati jer se njime nanosi šteta upravo tome jeziku koji nadrijezikoslovce od njega samoga brane.

Poštovani g. Hitrec, hrvatski jezik slobodno volite do mile volje, ali o njemu trebaju pisati isključivo stručnjaci. Pravila o njegovoj uporabi, kodificiranje njegovih norma smiju provoditi samo oni koji su tome posvetili život i sve svoje znanje, a ne oni kojima je to usputno, ili kako Vi kažete, onako, 'iz lijeve ruke'.

„Osvrt na neke konstrukte"

No vratimo se ishodišnome tekstu "Srpska posla..." s nadnaslovom "Jovanovićev pravopis" (indikativno je da je u posljednjem Hitrecovu tekstu osvanuo konstrukt 'Jovanović-Jozićev pravopis', što je svojevrstan napredak. Još samo malo pa ćemo imati 'Jozićev pravopis', a to je tek korak do pune istine, a ona glasi 'Institutski pravopis'. Dakle, samo naprijed, skoro pa smo stigli.).

Tu se nalazi toliko konfabulacija i konstrukcija, za čiju bi demontažu i dekonstrukciju trebalo barem dvaput onoliko teksta koliko ga je u navedenome. A uvijek ostaje onaIHJJ-logodvojba: je li potrebno toliko? Je li potrebno išta? Ipak, osvrnut ću se ovdje samo na neke konstrukte vašega kolumnista.

H. Hitrec: "Ministar Jovanović je nakon ukidanja Vijeća za normu standardnoga hrvatskog jezika pribjegao primjerenim kadrovskim rješenjima na čelu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i izdiktirao ne samo radni zadatak nego i svoje detaljne želje kako bi pravopis trebao izgledati".

Ponajprije bih naglasio da je upravo u mandatu bivše Vlade došlo do velike promjene na čelu Instituta. Dotadašnju ravnateljicu (koja je bila na čelu Instituta 8 godina) za treći mandat u studenome 2011. nije potvrdilo ondašnje Upravno vijeće (prof. dr. Mirko Valentić, akademik Stjepan Damjanović, prof. Koraljka Sopta i dvoje znanstvenika iz Instituta) unatoč tomu što je bila jedini kandidat, a razloge ovdje ne bih navodio.

Prijelazno rješenje je bilo v. d. ravnatelja, a na natječaj objavljen u travnju 2012. godine (sad već za mandata nove Vlade) javio sam se s pozicije voditelja Odjela za dijalektologiju i voditelja projekta Digitalna obradba hrvatske narječne građe Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje; zaposlen 1997., magistrirao 2001., doktorirao 2005.).

MinistarstvoNakon što je Znanstveno vijeće Instituta na svojoj sjednici u lipnju 2012. prihvatilo predstavljeni plan rada na pravopisu (s jasnim hodogramom aktivnosti i razrađenom strategijom koja je predstavljena i na ovom portalu), našu je inicijativu načelno podržalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jer i ono drži da je važno riješiti pravopisni rašomon u Hrvata, uz obrazloženje da se jezikom trebaju baviti jezični stručnjaci. O tome kakvih bi tko želja imao u vezi s pravopisnim rješenjima i ima li ih uopće, niti smo upoznati niti nas to zanima.Tijela koja odlučuju o imenovanju ravnatelja bila su sastavljena isključivo od uglednih jezikoslovaca izvan IHJJ-a (njih šestero: tri s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dva iz HAZU-a i jedan s Filozofskog fakulteta u Rijeci) i četvero jezikoslovaca iz IHJJ-a (jedan voditelj institutskoga odjela i dva voditelja institutskih projekata). Na natječaju sam jednoglasno izabran za ravnatelja.

Kao novi ravnatelj iznio sam članovima Odjela za hrvatski standardni jezik (15 doktora znanosti) ideju da Institut napokon počne raditi ono što je u njegovoj strategiji (vidi na isntitpoveznici) koja je usvojena na Znanstvenom i Upravnom vijeću još prije dvije godine, a jedna od temeljnih institutskih zadaća jest i izrada pravopisa hrvatskoga jezika, ili kako to na 10. str. strategije piše: "Proučavanje gramatičkoga ustroja hrvatskoga standardnog jezika kao podloge za izradbu normativnog rječnika, pravopisa i normativne gramatike te funkcionalnostislitičkih priručnika hrvatskoga standardnog jezika..."). Naime, Institut sa svojih 35 doktora znanosti, filologa svih profila, a ponajviše kroatista, udovoljava i stručno i kadrovski velikom zahtjevu izrade jedinstvenoga hrvatskoga pravopisa.

Nakon što je Znanstveno vijeće Instituta na svojoj sjednici u lipnju 2012. prihvatilo predstavljeni plan rada na pravopisu (s jasnim hodogramom aktivnosti i razrađenom strategijom koja je predstavljena i na ovom portalu), našu je inicijativu načelno podržalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jer i ono drži da je važno riješiti pravopisni rašomon u Hrvata, uz obrazloženje da se jezikom trebaju baviti jezični stručnjaci. O tome kakvih bi tko želja imao u vezi s pravopisnim rješenjima i ima li ih uopće, niti smo upoznati niti nas to zanima.

H. Hitrec: "Zaposlenici u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje ovise o državnim jaslama i moraju se brinuti za vlastitu egzistenciju".

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje osnovala je Vlada RH 1996. godine kao javni institut, koji je pravni i znanstveni sljednik Zavoda za jezik JAZU osnovanog 1948. godine. Institut se nažalost nije u ovih 17 godina modernoga postojanja uspio izboriti za samofinanciranje do te mjere da bi bio potpuno neovisan o državi, odnosno državnim jaslama, koliko god ta usporedba sa stokom nije baš primjerena.

Jedan od prioriteta mene kao ravnatelja svakako je izrada strategije samofinanciranja jer je potpuna ovisnost o bilo kome loše rješenje, i za državu, i za instituciju. No, u današnje vrijeme kad su svi građani RH zabrinuti za vlastitu egzistenciju, mi kao znanstvenici i jezikoslovci nastojimo vratiti dug ovome društvu i obavljati onu svoju društvenu funkciju zbog koje smo i osnovani i zbog koje svaki mjesec dobivamo plaću.

Izdanja Instituta

To činimo svakodnevno radeći ne samo na pravopisu nego i na sveobuhvatnom proučavanju svih segmenata hrvatskoga jezika. Dokaz tomu su nedavno predstavljena najnovija izdanja Instituta u prošloj pravopiscigodini: pretisci Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje, Tadijanovićev Svašta pomalo, Kristijanovićeva Gramatika horvatskoga narječja, dijalektološki rječnik hvarskih mjesta Pitava i Zavale, moderni Školski rječnik hrvatskoga jezika, frazeološku monografiju Hrvatski frazemi od glave do pete, terminološku monografiju Od računalnoga žargona do računalnoga nazivlja, znanstveni zbornik Poj željno!, monografiju Glasovni razvoj hrvatskoga jezika uglednoga slavista Georga Holzera i dva sveska znanstvenoga časopisa Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Pravopis hrvatskoga jezika samo je mali dio onoga što radimo u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U znanstvenom smislu za nas kao znanstvenike pravopis nije toliko važan, ali smo svjesni njegove važnosti za cjelokupno društvo i hrvatski jezik općenito i zato smo ga odlučili napisati.

H. Hitrec: "Ministar Jovanović je mentor projekta, a mi smo u Institutu jezični štulhoferi".

Hrvatski pravopis IHJJ-a nema mentora, ali ima 16 autora, koji su odreda nositelji najviše obrazovne titule: doktori su znanosti. Svi oni mogu biti uzor mnogim kolegama znanstvenicima zbog svoje predanosti poslu i žrtvovanju svojeg slobodnog vremena kako bismo napokon pokazali da smo kao nacija zreli da imamo jedan pravopis koji je općeprihvaćen.

Ne znam pripada li koji od njih nekoj političkoj stranci ili su politički neopredijeljeni kao ja, ali to ih ne mislim pitati. Spominjati autore našega pravopisa u negativnome kontekstu ili ih nazivati anonimusima mogu proizv6380doista samo polupismene osobe kojima je Google strana riječ bez ikakva značenja.

Omalovažiti autore pravopisa koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a ne pročitati tko su i čime se bave ti ljudi, kakve su škole prošli, koje su im teme i naslovi (neprepisanih) doktorata, naslove njihovih znanstvenih članaka i knjiga, mentore koji su ih vodili do znanstvenih titula – mogu samo ljudi koji u meni izazivaju sažaljenje.

H. Hitrec: "Hrvatski jezik, koji je već podosta u medijima iznakažen od pojedinaca i skupina koje hrvatski jezik ne vole, ne poštuju i rado bi da ga nema, te sve i rade na njegovoj propasti, trebalo bi preslikati u škole i đacima reći da tako moraju pisati. Odnosno treba pristati na fonološke svinjarije te pisati naziv ove lijepe zemlje "Hrvacka" - kako djeca i pišu u školama".

Dijelim Vaše mišljenje da hrvatski jezik u medijima nije na zadovoljavajućoj razini i da je potrebno jako mnogo rada, znanja i sustavnoga planiranja da bi se razina poznavanja jezika u javnom prostoru digla na višu razinu. Dijelim također Vaše mišljenje da je potpuno neprihvatljivo pisanje Lijepe Naše kao "Hrvacka".

Takvu si, kako Vi kažete, fonološku svinjariju ne bismo nikada dopustili. Naša je namjera ljude učiniti pismenima, a ne podilaziti njihovoj nebrizi za vlastiti jezik i njihovu nepoznavanju osnovnih zasada suvremenoga hrvatskoga jezika.

I na kraju kratak odgovor na implicitno pitanje jesmo li mi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje vukovci, velikosrpski paralingvisti, jesmo li suprotnici hrvatskome pravopisu i zagovornici novonovosadskog pravopisa nastalog u novom totalitarnom sustavu u kojem trenutačno živimo – nismo!

dr. sc. Željko Jozić

Uto, 2-03-2021, 15:28:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.