Zašto se mlado vino ne ulijeva u stare mješine

Izlaz iz idejno-vrijednosne krize na hrvatskoj političkoj sceni je u okupljanju dubljeg ešalona nacionalno i državotvorno orijentiranih kadrova s pozicija oživotvorenja nove i vitalne okosnice (moguće i stranke kao političkog krila), a ne u ohrabrivanju Hrvatske demokratske zajednice da sebe predstavi kao magnetnu os koja bi privukla šire snage nacionalne provenijencije. Istovremeno, HDZ kao politička stranka nedvojbeno zaslužuje stožerno mjesto u tumačenju kauzaliteta trenutačnog stanja hrvatskog društva, s obzirom na period vladanja hrvatskom političkom scenom u posljednjih dvadeset godina.

Geneza

Plebiscitarna volja naroda kao rezultat Zatiranje kritikeOstvarene vojne pobjede i nacionalna podrška nisu bile iskorištene za stvaranje klime, otvaranje prostora svrhovitom formiranju i profiliranju institucija društvenog života, nego je državni aparat nerijetko korišten upravo za zatiranje kritičke svijestireferenduma o osamostaljenu početkom devedesetih bio je dokaz potpore ne samo ideji samostalnosti, nego i potpora politici stranke na vlasti, a to je bio HDZ, stranka formirana kao narodni pokret, koji je u ljeto devedeset pete ili bolje rečeno ljeto devedeset šeste (završetak mirne reintegracije Podunavlja) dosegao svoj kvalitativni vrhunac i zenit političkog dometa.

Ostvarene vojne pobjede i nacionalna podrška nisu bile iskorištene za stvaranje klime, otvaranje prostora svrhovitom formiranju i profiliranju institucija društvenog života, nego je državni aparat nerijetko korišten upravo za zatiranje kritičke svijesti, a pokušaj gušenja zagrebačkog Radija 101 samo je jedan od primjera straha vlasti od javne kritike.

Do sada nerazjašnjena priroda političkih i vojnih odnosa u BiH također se odvijala s velikim udjelom tadašnje hrvatske vlasti, a zbog netransparentnih odnosa teško je ocijeniti domete realpolitike na status hrvatskog nacionalnog bića u susjednoj zemlji. Činjenica je da se hrvatski nacionalni korpus nakon turskog sužanjstva nikada kasnije nije našao u besperspektivnijem stanju od onog u kojem se nalazi sada, 20 godina nakon raspada Jugoslavije.

Zakonski legitimiran proces privatizacije izvršen pod hadezeovim vladama proveden je jedino s ciljem nepravednog bogaćenja povlaštenih kategorija te je neposredno doveo do promjene vlasničkih odnosa na dvojbenim osnovama, a negativne kumulativne posljedice tog čina još su nesagledive.

Netransparentno kadroviranje

Kao što je već spomenuto stranka je formirana kao pokret s ciljem oživotvorenja nacionalne samostalnosti, te nakon 1996. nije došlo do novih programskih i idejnih smjernica. Manjak tog vida zaokreta bio je vidljiv i na institucionalnoj razini gdje je mahom naslijeđenoj socijalističkoj administraciji bilo dano da provodi kadroviranje po načelu netransparentnih kriterija, a izbjegavanje lustrativnih zakonskih rješenja generiralo je u konačnici i institucionalnom, te gospodarskom krizom u kojoj se zemlja nalazi gotovo cijeli period od osamostaljenja, dakle alarmantnih dvadeset godina. Neovisno što ne ulazi u širi okvir teme valja napomenuti da nacionalno gospodarstvo nastavlja negativan trend naslijeđen još iz socijalizma, što zbog dugotrajnosti daje realan prostor katastrofičnim projekcijama.

U svim ključnim državnim resorima, izuzev djelomično HV, zadržane su kadrovske strukture naslijeđene iz doba socijalizma koje su logikom stvari emanirale sebi inherentan birokratski duh tromosti i nefunkcionalnosti, što čini glavnu odliku sadržajno netransformiranog javnog sektora i danas.

Nakon 2000.

Predsjednički izbori dvijetisućite i pobjeda hadezeovog disidenta Mesića već su tijekom kampanje ukazale na kaverne u stranačkom vrhu, a raniji parlamentarni poraz od dezorijentirane i neorganizirane koalicije nije bio dokaz vitalnosti novih pobjednika nego slabosti i nesnalaženje jedne do tada dominantne političke grupacije.

Naknadni hadezeovi unutarstranački izbori jednako tako nisu objelodanili koncepcijsku podjelu unutar stranke, nego činjenicu da je jedino državna blagajna bila platforma za programsku osnovu koja je stranku držala na okupu, a po izmaku iste počele su isplivavati osobne razlike između pojedinih kadrova, jer političko-idejnog koncepta nije ni bilo.

Stranački pobjednik Ivo Sanader obećavao je reformsku politiku, a glavni oponent na unutarstranačkim izborima Pašalić je s još nekolicinom članova izašao iz stranke i oformio novu političku grupaciju.

Moguće arogantan, no nedvojbeno inteligentan, Sanader nije mijenjao unutarstranačke odnose, nego je okupivši oko sebe nekritički orijentirane kadrove u prvo vrijeme čekao dalji razvoj situacije na unutarpolitičkom planu, budući su svi realni pokazatelji išli u prilog činjenici da se koalicijski partneri ne snalaze na pozicijama vlasti te da deset godina opozicije nisu koristili za pripremu preuzimanja vladanja državom. Vlast im je naprosto pala u krilo i to ne vlastitom zaslugom nego zbog hadezeovih propusta, te su tijekom cijelog mandata lavirali bez vizije i strategije međusobno se odnoseći kao rogovi u vreći.

Sanaderovo doba

U vidu realne procjene stanja Sanader nije čak smatrao niti bitnim stranku programski ili idejno formirati, što bi bio višegodišnji proces, a imajući u vidu slabost opozicije i realnu mogućnost povratka na vlast s hadezeom takvim kakav je.Ivo SanaderS premijerske pozicije formirao je tehnologiju vlasti na vazalsko-klijentelističkom principu s proračunskim dotokom sredstava, a istovjetnu taktiku plasirao je na unutarpolitičkom i unutarstranačkom planu U tom smislu stvarne unutarstranačke reforme značile bi kratkoročno slabljenje stranke i gubljenje energije na unutarstranačke odnose, te davanje vremena opoziciji da konsolidira redove i učvrsti poziciju.

Udario je s hadezeom kakav je bio, koncepcijski slab i programski šupalj, no s jedinim jasnim motivom, preuzimanje vlasti od opozicije koja je po svim osnovama bila još slabija i koja nije ostvarila izborna očekivanja.

Slijedeće parlamentarne izbore Sanader je dočekao kao predsjednik stranke, a vlast je ovaj put pala u krilo hadezea, no za razliku od opozicijskih lidera dvijetisućite Sanader je vlast dočekao s obje noge na zemlji. S premijerske pozicije formirao je tehnologiju vlasti na vazalsko-klijentelističkom principu s proračunskim dotokom sredstava, a istovjetnu taktiku plasirao je na unutarpolitičkom i unutarstranačkom planu.

Parlamentarne izbore 2007. godine HDZ je ponovo dobio i to manje više zbog razjedinjene opozicije i dodvorenih koalicijskih partnera, nego zbog volje glasačkog tijela, a isti beskrvni tip politike nastavljen je dotadašnjim kolosijekom. Politika HDZ sa Sanaderom na čelu kulminirala je njegovom ostavkom, sudskim procesom, te gubitkom vlasti na nedavnim parlamentarnim izborima.

Na obje funkcije (premijerskoj i stranačkoj) naslijedila ga je Jadranka Kosor, dotadašnja potpredsjednica vlade i ministrica, koja umjesto da je po Sanaderovoj ostavci potencirala raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora i konsolidirala stranku, zajedno s naslijeđenim kadrovima radi na održavanju vlasti do zadnjeg daha.

Stranački vrh opravdavao je takvo postupanje opasnošću od zastoja u realizaciji pristupnih pregovora, programu gospodarskog oporavka i borbi protiv korupcije.

Danas je vidljivo da su kriteriji za završetak pregovora ipak bili političke naravi, da nije bilo gospodarskog oporavka, te da je na vidjelo izašao samo mali vrh korupcijske ledene sante.

Eventualni pomaci hadezeove politike u zadnja dva mandata vlasti vidljivi su jedino na vanjskopolitičkom planu, no dalekoročni rezultati hrvatskog članstva u EU ostaju neizvjesni.

Nerealnost unutarstranačke reforme

Slijedom teorije svaka se institucija sastoji od najmanje tri bitna segmenta, a to su kadrovi, program (koji definira i svrhu institucije) i sredstva ( mahom materijalne naravi). Uzevši u procjenu prva dva navedena elementa vidljivo je zašto je kvalitativnu transformaciju stranke nerealno za očekivati.

U dvadeset godina postojanja stranka je javne kritike na političkom planu, silom naravi parlamentarne demokracije, morala prihvatiti i parirati im, no na unutar stranačkom planu kritike nije bilo, a eventualni kritičari su izbačeni iz stranke, ili su se sami pasivizirali ili su dotirani dobrim pozicijama, pa su po logici stvari neautentični kao mogući reformatori.

Kadrovsko pozicioniranje unutar stranke nakon silaska s vlasti početkom dvijetisućitih također nije dovelo do programskih reformi, izuzev na deklaratornoj razini tzv. „detuđmanizacije" stranke, no sadržajni rezultati tog zaokreta u pozitivnom smislu nisu bili vidljivi. Slijedom nužne logike u stranci nije niti formirana reformska klima, a nakon preuzimanja vlasti 2004. godine zatečeno stanje je konzervirano.

U osnovi programa svake stranke leži njena unutarnja svrha, koja u konačnici treba biti formirana na nekom vidu vrijednosnog sustava koji istovremeno privlači i Nedostatan kadarOčekivani vrijednosni koncept stranka nije imala, ili ga nije znala kapilarno prenijeti u društvo, što opet ukazuje na manjak kadrovskog potencijalakadrove i glasače, a borba za vlast te pozicije unutar nje čini nužni element političkog diskursa. Nažalost ovaj posljednji faktor je u razmatranom slučaju ostao jedini koji u svojoj ogoljenosti naprosto postaje, ne samo nedovoljan, nego i nesvrhovit za stratešku perspektivu stranke.

U svjetlu promatranog glavnina vodećeg stranačkog kadra nije okupljena oko neke zajedničke idejne jezgre, nego jedino oko borbe za vlast, što je bilo vidljivo i u zadnja dva mandata stranačke dominacije političkim prostorom, NestanakNaravno da HDZ ima svoje stalno biračko tijelo i impresivan broj saborskih zastupnika, no naša kratka parlamentarna povijest živi je svjedok parlamentarne smrti dvije relativno velike parlamentarne stranke HSS i HSLS, koje su zbog gotovo istovrsnih anomalija nestale iz parlamentarnog životaa tako ostaje i dalje.

Očekivani vrijednosni koncept stranka nije imala, ili ga nije znala kapilarno prenijeti u društvo, što opet ukazuje na manjak kadrovskog potencijala.

Da je stranka imala reformskih kapaciteta oni bi katalizirali zaokret stranačke politike nakon odlaska Ive Sanadera. Budući se to nije dogodilo vidljivo je nepostojanje snaga promjene i nakon njegovog odlaska iz političkog života nacije.

Zaključna je činjenica da stranci, novi reformirani program, neće donijeti reforme, jer nema kadrova spremnih ili sposobnih za primarno idejni, a onda i svaki drugi zaokret.

Katarza HDZ-a moguća, ali

Naravno da HDZ ima svoje stalno biračko tijelo i impresivan broj saborskih zastupnika, no naša kratka parlamentarna povijest živi je svjedok parlamentarne smrti dvije relativno velike parlamentarne stranke HSS i HSLS, koje su zbog gotovo istovrsnih anomalija nestale iz parlamentarnog života. Istina je da one nikada nisu imale parlamentarnu snagu HDZ-a, no HSLS je tijekom devedesetih, u jednom periodu, bio najjača oporbena stranka.

Katarza HDZ-a jest moguća, ali bi ona nužno morala dovesti do političkog umirovljenja velikog broja sada dominirajućih kadrova, a to je neizvjesno, jer bi u tom slučaju oni umirovili sami sebe, što samo po sebi proturječi aritmetici moći na kojoj je stranka strukturirana.

Završno, ništa bolje ne opisuje stanje u vezi kvalitativne reformacije HDZ od novozavjetne poruke Matejevog evanđelja prema kojoj se ne ulijeva novo vino u stare mješine, jer inače se mješine proderu, vino prolije, a mješine propadnu, nego se novo vino ulijeva u nove mješine pa se oboje sačuva.

Na tragu toga ohrabrivati HDZ u ulozi novog/starog nacionalnog Pijemonta bilo bi nepromišljeno, jednako kao što je bilo nepromišljeno, od svojedobno vladajućeg i još nacionalno usmjerenog HDZ, neprovođenje lustracijskih rezova, a jedino je takav kirurški rez bio jamac institucionalnog, idejnog i svakog drugog oporavka.

Zbog sveg navedenog, te zbog nepostojanja respektabilne parlamentarne snage narodnjačkog usmjerenja, a HDZ to nije, nedvojbeno je da za takvim entitetom postoji potreba i prostor na hrvatskoj političkoj sceni.

Robert Teodor Šepak

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Pesimistični komentar — Boljunac 2012-02-19 20:29

Komentar u cjelini odiše pesimizmom.
Netočna je i njegova opservacija glede provedene pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća. Očito je da ponavlja medijski raširenu tezu o pljačkaškoj privatizaciji, a da nije upoznat sa stvarnošću toga procesa. Mediji su veoma loši informatori o tom veoma složenom i uspješno provedenom procesu. To tvrdim jer sam kao sudionik toga procesa informiran iz prve ruke o tomu kako se išto se je radilo.
Dalje, autor tvrdi da je nerealno očekivati kvalitetnu transformaciju stranke zato jer ne postoje uvjeti za unutarstranačku reformu zbog nedostatka dva elementa: kadrova i programa.
Autor je tu misao izrekao na malo drugačiji način:
"Slijedom teorije svaka se institucija sastoji od najmanje tri bitna segmenta, a to su kadrovi, program (koji definira i svrhu institucije) i sredstva ( mahom materijalne naravi). Uzevši u procjenu prva dva navedena elementa vidljivo je zašto je kvalitativnu transformaciju stranke nerealno za očekivati."
Upravo se o tomu i radi. Autor uzima kao nedostatak ono što bi transformaciojm trebalo izmijeniti : kadrove i program.
Iako priznaje da je moguća katarza HDZ-a, tvrdi da to proturiječi aritmetici moći na kojoj je stranka strukturirana, jer bi to dovelo do političkog umirovljenja velikog broja sada dominirajućih kadrova, jer bi u tom slučaju oni umirovili sami sebe.
Autor je pesimističan do kraja. Veli da bi "… ohrabrivati HDZ u ulozi novog/starog nacionalnog Pijemonta bilo bi nepromišljeno, jednako kao što je bilo nepromišljeno,… "
Završno auror tvrdi da ne postoji respektabilna parlamentarne snaga narodnjačkog usmjerenja, a jer HDZ to nije, drži da za takvim entitetom postoji potreba i prostor na hrvatskoj političkoj sceni.
Hvala mu lijepa na toj tvrdnji !
Očito je da autoru ove političke nalaize nije poznato koliko je mukotrpno izgraditi veliku stranku na "ledini". Tvrdim da je HDZ, kao i svaka veća stranka, kao organizacija koja postoji vrijednost po sebi i da je puno jeftinije i lakše restrukturirati stranku nego igrađivati novu stranku. Zar nije za to dostatan dokaz što imamo u Hrvatskoj nešto oko 115 politčkih stranaka od čega ima možda polovica njih "narodnjačko usmjerenje" ma što ta sintagma značila.
HDZ mora se osvjetiti inučiniti napor te izmijeniti središnje vodstvo stranke. Otuda može krenuti i obnova vodstava stranačkih ogranaka. Ne vjerujem da su svi članovi vodstava stranke, središnjeg i lokalnih - u stranci samo radi realiziranja vlastite moći u društvu. Vjerujem da ima i onih koji su spremni prepustiti čelna mjesta u stranci ljudima koji su najsposobniji u interesu stranke Hrvatske.

Prijavi Administratoru

#2 Pesimistično= Realno — Jozefina 2012-02-19 23:52

Poštovani Boljunac, HDZ ima infrastrukturu kao što je u tekstu i navedeno i to impresivnu, no imao ju je i SKH 1990-te, a u tekstu je bilo riječi o vrijednostima u moralno etičkom - smislu-barem kako sam ja shvatila.... I nije mi jasno kako sam ja to mogla dobiti menađerski kedit za vrijeme privatizacije.. .a dobivali su ga rukovodeći kadrovi mahom stari socijalistički dužnosnici koji su promijenili partijske knjižice..... garantirali su imovinom koja nije bila njihova....Teks t je pesimističan, ali za HDZ...Čak se i novi HDZ-ov kandidat za predsjednika stranke Kramarko odriče privatizacije.. ...kao promašaja...HDZ je velik ali i Golijat je u odnosu na Davida bio velik.......

Prijavi Administratoru

#3 Ma tko je protiv kritike? — MIJO F 2012-02-20 00:36

Citat:

a pokušaj gušenja zagrebačkog Radija 101 samo je jedan od primjera straha vlasti od javne kritike.

..nije se to radilo o kritici..nego je 101-ca rušila DRŽAVU..pa pogledajte vi što ova gospođa i danas priča, čim usta otvori..

..gđa Zrinka Šojka-Moj-zec.. ona je pustila na radio dr Franju Tuđmana(pa nećemo valjda silom u eter?)..nema rječji o tom, samo zbog proklamacije višestranačja(p luralizma), a ne da se stvara neka nova 'ustaška' DRŽAVA..pa ta je gđa i danas 'jugoslovenska curica'..posluš ajte je samo kad se Tuđman spomeni u kontextu..pa to je guja..a što se tiče HDZ-ea..ili katarze?...tu se treba, kako je ak.Aralica 'utočkio' u anjc-21 postupiti..jer ta stranka ima više 'temeljnih ogranaka'..nego SDP-e članova..samo se Šeks,Jarnjak,He brang i Kosorica trebaju povući, a Bebić, poslije pokušaja udara u Vladi..kud i Sanadera.. izgon..6,5 godina biti u umreženom kriminalu i VELEIZDAJI dr Ive Sanadera..to birači ne praštaju..MFP!

Prijavi Administratoru

#4 Jozefina — Boljunac 2012-02-20 07:48

O privatizaciji mogu uvijek raspravljati bez okolišanja, ali ovdje nije uputno raspravu širiti na ta pitanja. Otvorite temu pretvorbe i privatizacije pa ću vam svjedočiti koji su bili problemi i kako su se rješavali. Pod mojim stručnim vodstvom odobreno u Hrvatskoj najviše kredita zaposlenicima u do tada društvenim poduzećima. Bilo je na tisuće i tisuće malih korisnika. To ne znači da nije bilo i zlouporaba i svega što ide uz to. Ali to su bile marginalije. Samoupravni je sustav propao i kadgod je propast jednog sustava i uspostavlja se novi po ugledu na svjetska iskustva, a o tomu nema nikakvih propisa niti znanja - događa se svašta.
Nitko nije znao što su to trgovačka društva, što su to udjeli i dionice i o vrijednostima dionica, te o dioničarskoj ekonomiji., a poduzeća su bila više-manje sva na rubu propasti ili pak po svakoj zdravoj ekonomiji zrela za stečaj. Da je privatizacija bila uspješno provedena pokazuje upravo činjenica što se jedan dio privatiziranih poduzeća održao i do danas, a ona koja nisu bila privatizirana, nego su ostala u državnom vlasništvu - mahom su propala. Iznimku čine Croatia osiguranja, Hrvatska pošta kao javno poduzeće te poduzeća koja su još i danas na državnim jaslama (brodogradnja, Hrvatske željeznice) .

U Rijeci su kao neprivatizirani propali Torpedo, Tvornica papira, Tvornica konopa, Vulkan , R. Benčić, Brodomaterijal. Zanimljivo, Transadria (bivši veliki Transjug) je bio privatiziran. Održao se je do nedavno. Sad kreće u stečaj. Sličnu je sudbinu imao i Elektromaterija l. I on je pošao ili ide u stečaj.

Eto, s time završavam. Jer ovdje je rječ o HDZ-u !

P. S. Nisu mi poznate pojedinosti o privatizaciji koja je provođena nakon pretvorbe društvenih poduzeća u trgovačka društva i kad su neprivatizirana poduzeća postala trgovsačka društva u državnom vlasništvu. Banke i OZ-i npr. nisu potpadali pod Zakom o pretvorbi i privatizaciji. Banke i osiguranja su prvi pretvorene u dionička društva u državnom vlasništvu i o njima su odlučivale vlade RH. I uhlebljvali se u stranački kadrovi kao i u Podravki i kako se to još i danas čini !

Još dvije napomene. ZABA je privatizirani na neki zakučasti, tajni način i niti danas se ne zna tko su prije Unicredita bili njezini vlasnici. DTR je pak privatiziran prije vlasti HDZ-a po "Markovićevom " zakonu o poduzećima. Franjo Tuđman se nije mogao načuditi kako RH nije u privatizaciji ZABA-e prihodovala niti jedne kune. Eto, što se sve može učiniti u tajnosti. Jednom je Večernjak imao o tomu veliku reportažu i nakon toga nastupio je - tajac.

Prijavi Administratoru

#5 HEP i ARZ kao ratni plijen - kukuriku koalicije — Boljunac 2012-02-20 09:41

NU, vidite li da nam treba ozdravljenje stranaka ? Ne samo HDZ-a ! Govori se kako se SDP demokratizirao. Jest, ratni plijen je kod ARZ podijelio s HDZ-om.

Ali, HEP je prepustio koalicijslom partneru HNS-u. Nastoji neutraizirati ured za istraživanje ratnih zloćina komunizma. Sekundira PRH-ovim optužbama Hrvatske kao leglo ustaških zmija. Jeste li zapazili kako izvjesni (zaboravio mu nick) priželjkuje da Zmijicumalu i mene netko zgnjeći ?

#54 Boljunac i glisticaljigava — Dipsy 2012-02-18 21:49
Boljunac i glisticaljigava (zmijicamala) u redovitim intervalim izgmižu iz gnoja, obično u paru. Vrijeme je da ih već jednom netko zgnječi.

Prijavi Administratoru

#6 Katarza HDZ-a — Boljunac 2012-02-20 10:01

Ne samo da je moguće nego je i nužna. I ne samo HDZ-a. I SDP i HDZ moraju proći katarzu i kao nove, očišćene stranke - ispričati se Hrvatima za sve zlo koje su im počinili njihovi predšasnici i one same ili u neformalnoj koaliciji.

Jasno je koja bi se stranka imala više razloga ispričavati.

Kakvi su to menadžeri političari koji dolaze na čelna mjesta u državan ili javna poduzeća ? Doklegod se budu državna i javna poduzeća tretirala kao mjesta za uhlebljenje stranačkih zaslužnika, ne će biti sreće s hrvatskom politikom.

Dok su SDP i HNS zaokupljen tekućim pitanjima i uhlebljivanjem svojih ljudi, HDZ ima šansu koju ne smije propustiti da se očisti od štetnih naslaga svoje prošlosti i da stvori novu viziju HDZ-a i Hrvatske.

Sad ili nikad !

Prijavi Administratoru

#7 HDZ iz drugog ugla — Boljunac 2012-02-20 22:32

vecernji.hr/.../...

Prijavi Administratoru

#8 Zašto je inteligenicja politički pasivna ? — Boljunac 2012-02-20 22:37

Iz razgovora s dr. Ivanom Štimcem.


U knjizi navodite da je hrvatska inteligencija na neki način izdala Tuđmana jer je ostala pasivna u trenucima stvaranja države. U prvom redu spominjete osobe iz Hrvatskog proljeća...

Ne bih rekao da su ga izdali, ali svakako nisu imali hrabrosti aktivno se uključiti u stvaranje države. Jedan dio inteligencije bojao se reprize '71., drugi dio još nije razriješio dileme koje su imali u sklopu komunističkog pokreta. No, meni se čini da naša ukupna inteligencija uporno punim plućima ne kreće u izgradnju države. Nisu stranke te koje bi trebale rješavati baš sve naše probleme. Imate li snažnu društvenu svijest, možete čuda napraviti. Nije mi jasno zbog čega recimo naša Akademija ili naši fakulteti nisu glavni motori u rješavanju niza problema. Zašto Univerza i Akademija ne bi političkim elitama predlagala rješavanje pitanja poput recimo položaja Hrvata u BiH, pozitivnog pozicioniranja hrvatskog iseljeništva u budućnosti, niza relacija vezanih uz Hrvatsku i regiju... Tko će ako ne te institucije mladim naraštajima objasniti tko je bio Tito, tko Tuđman, što je bila Jugoslavija. Ne razumijem šutnju tih institucija.

Prijavi Administratoru

#9 O "privatizaciji" ZABE nešto malo ja znam — zmijicamala 2012-02-21 13:16

Davno, jako davno, kad se je osnovala Zagrebačka burza, jedna od prvih dražbi, ako ne i prva, bila je dražba ZABA-inih dionica. Paket dionica prodan je za tada nevjerojatnih 13-14 milijuna DEM. Tada su neki "slavili" početak stvarnog rada burze, dok su neki drugi s potsmijehom kometirali dražbu jer dionice nisu bile plaćene novcem nego nekakvim vrijednosnim papirima.
Navodno se je dražba na burzi približno istog paketa ZABA-inih dionica organizirala još 10-tak puta i uvijek bila plaćana vrijednosnim papirima, bez živog novca.
Opet navodno, dionice je kupovala sama ZABA svojim vrijednosnim papirima, a knjigu istih ili nije vodila ili se je "izgubila".

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#10 Privatizacija ZABA-e — Boljunac 2012-02-21 19:26

Citat zmijicamala:

Davno, jako davno, kad se je osnovala Zagrebačka burza, jedna od prvih dražbi, ako ne i prva, bila je dražba ZABA-inih dionica. Paket dionica prodan je za tada nevjerojatnih 13-14 milijuna DEM. Tada su neki "slavili" početak stvarnog rada burze, dok su neki drugi s potsmijehom kometirali dražbu jer dionice nisu bile plaćene novcem nego nekakvim vrijednosnim papirima.
Navodno se je dražba na burzi približno istog paketa ZABA-inih dionica organizirala još 10-tak puta i uvijek bila plaćana vrijednosnim papirima, bez živog novca.
Opet navodno, dionice je kupovala sama ZABA svojim vrijednosnim papirima, a knjigu istih ili nije vodila ili se je "izgubila".

Pozdrav vaš zmijicamala

Ja sam pak čuo drugačiju verziju. Navodno se je iskoristilo tadašnji status banaka kao servisa udruženog rada. Bnake nisu bile državne nego su pripadale OUR-ima tj. udruženom
radu. I ti OUR-i su navodno kao vlasnici dionica ZABA-e, i ne znajući što imaju prodali.predali , poklonili - nekim snalažljivcima. Jer nije postojao zankon o pretvorbi banaka u dionička društva, niti o njihpvoj privatizaciji. Nije postojao niti Zakon o trgovačkim društvima. Postojala su tekm tzv. pravna pravila o trgovačkim društvima i to iz predratnog vremena. Stara Jugoslavija nije bila donijela svoj posebni zakon o trgovačkim društvima. CG je imala svoj Imovinski zakon, Hrvatska svoj OGZ, ali čini mi se i neki posebni zakon o trgovačkim društvima. Ne sjećam se kako je bilo u Srbiji.

Italija ima tu materiju riješenu u Codice civile-u.

U tom pravnom vakuumu u Hrvatskoj dovitljivci su iskoristili priliku i onako na brzaka "maznuli" najveću i najbolju banku u Hrvatskoj.

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments