Republika SrpskaMnogi su se u Hrvatskoj snebivali agresivnom retorikom dvojice predstavnika Efraima Zuroffa iz Zagreba, Salamona Jazbeca i Alena Budaja, i to povodom koncerta Marka Perkovića Thompsona u Maksimiru. Najprije su tražili da ne pjeva neku tuđu pjesmu, koju on i inače na svojim koncertima na pjeva, a potom su, kada je sve prošlo u miru, žurno javili Zuroffu da je 60 tisuća ustaša divljalo u Maksimiru. Zuroff, ne budi lijen, odmah piše Mesiću, traži ostavke ministara, zabrane koncerata, okupljnja i sl. Budaj opet javno govori kako bi tih nekoliko dječaka i djevojčica koji su imali kape sa znakom u na glavi valjalo preodgajati, odnosno kako bi mogli naučiti da to nije u redu: uzeti nož u ruke, te potom… (nije za napisati u ozbiljnim novinama). Navodno bi tek tako naučili da te kape i košulje nisu dobre. Zu sveopću konsternaciju našao se i jedan njihov istomišljenik u Hrvatskoj, koji je također uznastojao štogod ušićariti: Milorad Pupovac. Drznuo se i on tražiti ostavku ministra Primorca, jer da su pravoslavni u logoru Jasenovac nosili, slično Židovima, oznaku P. O srpskim koncetracijskim logorima za Hrvate u Srbiji, "Krajini“ i "Republici Srpskoj“ za Domovinskoga rata ne reče, naravno, ni riječi. O tisućama tamo ubijenih i(li) nestalih ne govori Pupovac, a kamo li da bi tražio ratne zločince među svojim sunarodnjacima.
Add a comment        
 

 
PožarDonosimo predavanje Branimira Molaka s Četvrtog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, koji je kako smo već javljali održan u Zagrebu i Škabrnji, od 15. do 17. lipnja 2007. godine. U uvodu je Molak napisao: "Novija zbivanja s nekontroliranim oslobađanjem opasnih tvari u Karlovcu, Sisku… kao i ona prije nekoliko godina u Rijeci i Zagrebu pokazala su da niti za područje nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari kao niti za većinu drugih vrsta izvanrednih stanja, u Hrvatskoj nema djelotvornog sustava za upravljanje u krizama ili izvanrednim situacijama,. Ponovna uspostava takvog sustava utjecala bi na smanjivanje rizika svih vrsta izvanrednih stanja i smanjila bi broj žrtava i štete takvih događanja. U agresiji na Hrvatsku više od 14 tisuća ljudi je ubijeno i oko 30 tisuća ranjeno. Izravne štete uzrokovane ratom procjenjuju se na više od 30 milijardi USD. Štete u miru izazvane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj koje ugrožavaju malog čovjeka, najviše poljoprivrednika – iznose oko 1,5 milijardi kuna/god. U tekstu je riječ o tome što ugrožava ljude, dobra i okoliš, što je to sustav obrane, zaštite i spašavanja, te kakav bi sustav ponovno u Hrvatskoj trebalo izgraditi. Sustav je srušen usred Domovinskog rata, a novi nije uspostavljen. Da sustav nije srušen možda ne bi stradali ni stanovnici Zagreba u bombardiranju 1995. godine. Odnos međunarodne zajednice prema ratnim zbivanjima na ovim prostorima još je jedan važan razlog za ponovnu uspostavu sustava za redukciju rizika. Cilj je problematiku upravljanja u krizama približiti onima koje zanimaju pitanja sigurnosti stanovnika i kako smanjiti rizike, odnosno broj žrtava i materijalne štete koje izazivaju izvanredna stanja. Vojna komponenta obrane nije predmet razmatranja u ovom tekstu.".(B.Molak)
Add a comment        
 

 
BleiburgI ove godine 15. svibnja hrvatski narod zapalit će svijeću i pomoliti se Bogu za sve Hrvate i Hrvatice ubijane diljem Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine, od Dubrovnika i Vukovara do Slovenije, po komunističkim stratištima u kolonama Križnoga puta i jamama Jazovkama. Taj komunistički pokolj nad hrvatskim narodom komemorira se sa svetom misom 15. svibnja na Bleiburškom polju.
Add a comment        
 

 

Savo Štrbac...Nameće se ozbiljno pitanje: da li je zanemarivanje korištenja važnih dokumenata za obranu od inkriminacija Domovinskog rata i u zadnje vrijeme hrvatske države, rezultat neupućenosti ili nestručnosti? Posljedica toga jest optužba (optužnica) Haaškog tribunala protiv generala hrvatske vojske po "zapovjednoj odgovornosti", i optužba protiv mnogih državnih predstavnika hrvatske države za "zajednički zločinački pothvat", koji ako se ne opovrgne može dovesti do stigmatizacije Hrvatske. Hrvatska ima nepobitne dokumente i na ovom mjestu želimo na neke od njih upozoriti objavljivanjem već tiskanih izvora kao i objavljivajem tekstova u kojima su izravno ili neizravno navedeni. Upozorenja na neiskorištenost relevantnih dokumenata u obrani Domovinskog rata i hrvatske države već su objavljivana, ali se ne ćemo ustručavati od ponavljanja sve dotle dok to ne spozna što širi krug građana a preko njih i političara, koji nas predstavljaju.

Add a comment        
 

 
Bleiburg4. travnja 2007. povratili su se oslobođeni engleski mornari kući, u Englesku, nakon što su bili uhvaćeni i držani u zatvoru u Iranu oko 12 dana, optuženi da su zašli u iranske vode. Onda im je iranski predsjednik dao pomilovanje i došli su u Englesku nazad. Dočekala ih je rodbina, žene, roditelji, sestre, braća i djeca, koju su neki od tih mladih očeva po prvi puta vidjeli. Bilo je dirljivo. Sve mladi ljudi, možda tek 25-26 godina. Ali došli su kući.
Add a comment        
 

 
Blair i SanaderHrvatski premijer Ivo Sanader upravo je pao s Marsa te komentira "najnoviji razvoj događaja oko haaških optužbi protiv hrvatskih generala i Hrvatske (Oluja). Pitanje što misli o transkriptima koji su "mrčeni" (da pozajmim Čičkov balkanski rječnik) u Uredu predsjednika, te na kojima se temelje haaške optužbe za "zločinački pothvat" Hrvatske (i generala Ante Gotovine, među inim) pri kojem je oslobođena 1/3 okupiranog hrvatskog teritorija, veliki kazališni dečko Sanader zapravo neće komentirati, ali će uzeti zasluge za hrvatsku slobodu: "Neću komentirati ovaj najnoviji razvoj događaja, ali u svakom slučaju, ostaje čvrsta obveza Vlade da se obrani istina koju svi znamo - Hrvatska je bila napadnuta, imala je pravo na obranu i pobijedili smo u tom nametnutom ratu", izjavio je Sanader.
Add a comment        
 

 
Ivana Arapović, koja trenutno živi u Kanadi, piše kako su hrvatski predsjednik i vlada danas postali gotovo zaštitnici srpskih ratnih zločinaca koji bi u normalnim okolnostima trebali biti sudski gonjeni u Hrvatskoj, ako već ne mogu biti suđeni u Haagu. Kao jednog od provoditelja ovakve politike u medijima ističe Davora Gjeneru, koji u lobiranju srpskih interesa ide tako daleko da kaže: "Meni se čini da je pozicija [da Hrvatska treba povući tužbu] koju u javnosti zastupa profesor Šimonović vrlo promišljena i razborita. Hrvatska se nalazi u ozbiljnim problemima zato što 90-ih godina nije funkcionirala kao normalno uređena pravna država. Mnogi su procesi koji su se tada vodili administrativno nedorađeni. Mislim da je u vezi ove presude vrlo važno istaknuti negativno iskustvo s kraja Prvog svjetskog rata, kad je dosuđivanje ratnih reparacija u Njemačkoj stvorilo osnovu za stvaranje fašističke većine. Iz ovog su razloga međunarodne vlasti nesklone određivanju isplate ratnih šteta.".
Add a comment        
 

 
The Baltimore SunPosredstvom člana HKV-a iz Varaždina, dr. Nikice Majnarića, dobili smo dopis gospodina Ante Čuvala iz Sjedinjenih Američkih Država. Ugledni hrvatski iseljenik, g. Čuvalo, osvrće se na nedavnu provokaciju Julije Gorin u "Baltimore Sunu", a u nastavku predlaže bolju koordinaciju između Hrvata u Americi, više analitike i manje defanzivnih poruka prema uredništvima koja objavljuju neistine o Hrvatima i njihovoj novijoj povijesti. G. Čuvalo s pravom upozorava da kroatofobi i rasisti poput J. Gorin ne mogu naškoditi Hrvatskoj koliko sami Hrvati koji su od polovice 19. st. do danas donosili loše odluke. Na žalost, kaže, g. Čuvalo, hrvatska Vlada nema strategiju promicanja RH u stranim medijima. Reagira se individualno i sporadično, a trebalo bi u tom području voditi proaktivnu strategiju. Primjerice: imati solidne internetske stranice gdje bi se našla imena i fotografije kroatofoba, uključujući novinare, političare, itd. G. Ante Čuvalo apelira posebno na mlade Hrvate u SAD-u, koji imaju znanje i volju da prihvate njegovu inicijativu.
 

 
VjesnikObjavljujemo pismo naše čitateljice Inge Lisac upućeno Vjesniku u kojem se ona osvrće na način na koji je ovaj dnevnik najavio projekciju filma "Carlina lista" u sklopu Festivala ZagrebDox. Naime, Vjesnik je bez ikakvog komentara preuzeo sliku plakata filma "Carlina lista" na kojem slika Ante Gotovine stoji do one Karadžića i Mladića. Inga Lisac navodi niz razloga zbog kojih to nije uredu, raspravljajući primjer Blagoje Adžića. Mi bi dodali kako je to što Haag ne razlikuje Gotovinu od Karadžića i Mladića sramotno. No, to što to ne čini ni Vjesnik u svojoj opremi teksta ukazuje na to kako se uzroci ovakvom stanju dobrim dijelom mogu naći u samoj Hrvatskoj.
Add a comment        
Sri, 20-11-2019, 00:51:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.