diskriminacijaNejasno je što Zakon o suzbijanju diskriminacije misli pod “definicijom” “stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj temeljem pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju” (čl. 1. st. 3.). Je li to pogrješna predodžba o osnovi kao takvoj, pa se ponašanje prema toj “pogrešnoj predodžbi” treba sankcionirati. Je li “pogrešna predodžba” to što se možda ne slažem s nametnutom i strukovno neusuglašenom teorijom - “predodžbom” o, primjerice, rodnim identitetima ili izražavanjima? Ako imam drukčiji pogled na pojam spola i roda, hoće li tko taj moj pogled moći nametnuto proglasiti “krivom predožbom”? Dakle, svima će nam biti propisano što o kome i čemu trebamo misliti...? Ili je “pogrešna predodžba” to kada se za određenu osobu pogrješno misli da pripada nekoj od skupina prema osnovama navedenim u Zakonu (dakle, zabuna o nečijoj pripadnosti nekoj skupini), pa je se onda diskriminira kao što bi ju se diskriminiralo da zaista pripada toj skupini? Dakle, mislio sam da si “to i to” pa sam te zbog toga diskriminirao, ali inače ne bih da sam znao da ti nisi “to i to”. Tada je “pogrešna predodžba” isto što i zabuna o identitetu prema određenoj osnovi. Tada počinitelj jest diskriminator, ali je diskriminirao “krivu” osobu. I treća je mogućnost da se pod “pogrešnom predodžbom” misli na procjenu ima li uopće osnove za kakvu diskriminaciju – dakle, baš kako i piše, “temeljem pogrešne predodžbe o postojanju osnove”.
Add a comment        
 

 
diskriminacijaZakon o suzbijanju diskriminacije obiluje široko i nejasno postavljenim pojmovima koje nigdje jasno ne definira. Kad su k tome ti pojmovi u Zakonu međusobno upućeni jedni na druge, tada je velika opasnost slobodnih i samovoljnih potpuno različitih, pa čak i suprotnih tumačenja Zakona. Time je on u suprotnosti s načelom određenosti zakona “nullum crimen sine lege certa” (nema krivnje bez jasnog/određenog zakona). Nejasan zakon stvara pravnu nesigurnost građana, a ne bolju zaštitu. Ovakav Zakon o suzbijanju diskriminacije upravo je primjer propisa koji će uzrokovati pravnu nesigurnost građana na svim područjima života, a pogodovat će zapravo samo određenim radikalnim ideologijama koje se za “prava” “pojedinca” bore i protiv volje toga istoga “pojedinca” koji im, usput rečeno, nikada i nije dao mandat da ga predstavljaju. Ovaj je Zakon bjelodani primjer zakonodavnog nasilja nad građanima u čije se ime i za čiju korist on tobože donosi.(I.Relković)
Add a comment        
 

 
NjemačkaPrema zadnjim dostupnim podatcima njemačkog Statističkog ureda iz Wiesbadena broj hrvatskih državljana u Njemačkoj 31.12.2007. godine iznosio je 225.309 tj. 3,1% svih stranaca. U odnosu na predhodnu godinu smanjen je za 2.201. U braku se nalazi 72.226 osoba, od tog broja 16.659 je s jednom/jednim njemačkim državljaninom, dok ih 113.604 navedeno kao neoženjen/neudana. 12.968 živi rastavljeno, a 5.870 je udovac/udovica. 21,8% svih Hrvata rođeno je u Njemačkoj, tj. 49.117. Kod muških ta je kvota 22,6%, a kod ženskih 21,1%. Prosječna starost iznosila je 43,9 godine, a dužina boravka s 26,2 godine je jedna među najvećom među strancima.
Add a comment        
 

 
hrtO novim stranicama i web dizajnu Hrvatske televizije nedavno je, zbog sličnosti s jednom drugom televizijskom postajom, bilo puno govora. Nekima se sviđa, a nekima manje. Naravno stvar ukusa. No jedno je doista zanimljivo. U izborniku nailazimo na posebnu kategoriju “Manjine” u kojoj se donose vijesti i video zapisi o djelovanju istih. Čak i Vlasi, kojih je, kako tamo piše, bilo na popisu 2001. slovima i brojkama samo 12 (dvanaest) su navedeni, odnosno posvećuje im se prostor. Na prvi pogled sve dobro i lijepo. Ali iseljenim Hrvatima , njihovoj svakidašnjici, životu i problemima se (osim jednog skrivenog priloga) nažalost na tim stranicama nije ostavilo zasebnog prostora. Stotine tisuća iseljenika za tu televiziju ne igraju izgleda značajniju ulogu. Sve kao u duhu “neplaćaju pristojbu - nisu zanimljivi”.
Add a comment        
 

 
Zlatko TomičićDonosimo komentar autora Rudija Tomića, koji je pristigao u redakciju Portala, a pisan je in memoriam na prof. Zlatka Tomičića, poznatog hrvatskog književnika, pjesnika i rodoljuba. Izdvajamo: "Dobio sam tužnu vijest od zajedničkog prijatelja, da je u Zagrebu 16. lipnja 2008., u 79. godini života, blago u Gospodinu preminuo prof. Zlatko Tomičić. Pritom sam osjetio ne sam osobni gubitak nego me je još više ražalostila činjenica da je Hrvatska izgubila književnoga giganta stoljeća. Što se još može reći o pjesniku, književniku, putopiscu, novinaru, filozofu, rodoljubu, robijašu i mučeniku Zlatku Tomičiću , a da to nije rečeno? Nakon što je utemeljio Nezavisnu književnu grupu ''TIN'', u Zagrebu 1965., u Ohridu je 1966. napisao stihove Hrvatska, ljubavi moja, koja je uz Lijepu našu… kao najljepša hrvatska pjesma i najviše puta bila citirana, a prevedena je gotovo na sve jezike svijeta."
Add a comment        
 

 
68Sa predavanja na temu "Šezdesetosma i diktatura političke korektnosti" koje je u ponedjeljak 16. lipnja 2008. godine u organizaciji HIC-a održano u Zagrebu, donosimo izlaganje dr. Tomislava Sunića, književnika i prevoditelja. Izdvajamo: "Političari često postaju slavni i poznati a da o tome uopće ne sanjaju. Njihove ideje mogu imati nehotice snagu da izmijene cijeli svijet. Uostalom poznata imena, likovi i diktatori 20. stoljeća u Europi, vjerojatno nisu sanjali da ce njihov uspon biti moguć. Ionako masa pokušaja lokalnih revolucionarnih želja završava u totalnom neuspjehu o kojima nitko ništa ne zna. Zašto je to bitno? Takozvani bunt iz 68 na Zapadu počeo je prvenstveno kao studentski bunt, kao vrsta "happeninga," bez ikakvih političkih ambicija. Naknadni politički ciljevi 68osmaša više su se ostvarili zahvaljujući nesposobnosti tadašnjeg konzervativnog, građanskog i kapitalističkog sistema na Zapadu, a vrlo malo vlastitim revolucionarnim sposobnostima 68osmaša.To nije ništa novo; to je standard u politici. Konačno i u našim hrvatskim okvirima gledamo ljude i ideje koje prije 20 godina nisu uopće sanjali da će jednog dana postati osobe od političko- medijske javnosti u samostalnoj Hrvatskoj."
Add a comment        
 

 
Predstavljanje zapisa o obrani Hrvatske u ArgentiniU Argentini, časnik u hrvatskoj odori Predrag Matić-Fred predstavio je zapise o obrani Hrvatske i danima zatočeništva u srpskim koncentracijskim logorima. Udruga Žene u Domovinskom ratu i ove godine iseljenim Hrvatima u Argentini predstavila prijevod na španjolski jezik knjige o Domovinskom ratu. Predsjednica udruge Marija Slišković naglasila je da je prošlogodišnje predstavljanje knjiga svjedočanstava žena bio uvod u naredne posjete i da ove godine donosimo knjigu jednog od hrvatskih branitelja i zatočenika srpskih koncentracijskih logora s vukovarskog područja. Podsjetila je na činjenicu da su hrvatske žene 1991.g. obišle mnoge međunarodne političke moćnike s molbom da zaustave rat i agresiju na Hrvatsku, što nisu učinili i sada nemaju moralno pravo suditi Hrvatskoj za obranu, temelj Hrvatske države je obrana, Hrvatsku su branili mladići u trapericama i tenisicama i da nije obranjena ne bi je bilo.
Add a comment        
 

 
MarulićU Splitu su od 20. do 23. travnja održani Marulićevi dani gdje sam, u okviru znanstvenoga programa, govorio o novootkrivenim, odnosno novoatribuiranim rukopisima Marka Marulića (1450-1524). Kako su mediji već prije upozorili na nove rukopise to je zanimanje za iste bilo priličito. Sama diskusija na skupu je pokazala da će tema novih hrvatskih rukopisa Marka Marulića i nadalje ostati aktualnom, i to sve do kritičkoga objavljivanja istih, budući da svako proširenje „paradigme Marulić“ nužno dovodi u pitanje neke starije, po mom sudu neodržive teorije. Moje izlaganje i čitav, ne mali, dokazbeni postupak objavit će, po običaju, za sljedeće Marulićeve dane časopis Colloquia Maruliana (XVIII). Ovdje ću pak, udovoljavajući željama mnogih koji su me u posljednje vrijeme o ovome priupitivali, tek ukratko i za širu publiku razumljivim jezikom pojasniti o čemu je zapravo riječ, i zašto je tema Marulićevih hrvatskih rukopisa još uvijek vrlo aktualna.(Z. Pandžić)
Add a comment        
 

 
fra Petar BakulaObjavio sam blizu 90 svezaka iz povijesti hrvatskog naroda u Hercegbosni, odnosno Bosni i Hercegovini. Sad je na redu prijevod knjige fra Petra Bakule "I Martirii della missione francesca osservatne in Ercegovina, 1862." (Mučeništva u Hercegovini do 1862. godine). Možda Vam je poznato da je fra Petar Bakula (1816.-1873.) bio u svoje vrijeme višestruki preporoditelj Hercegovine. Vršio je u svoje vrijeme gotovo sve svećeničke služe i bio dušobrižnik u gotovo cijeloj ondašnjoj Hercegovini. Vodio je gradnju Biskupske rezidencije i crkve Sv. Petra i Pavla u Mostaru, sagradio je s narodom crkvu Sv. Stjepana u Gorici. Na poseban način bio je prosvjetitelj. Odgajao je mladež u školama i pisao knjige. Sa svojih 38 napisanih a 19 objavljenih knjiga najplodniji je hercegovački i franjevački pisac 19. stoljeća. Pisao je na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku. Prije 12 godina započeo sam objavljivati Izabrana djela fra Petra Bakule u deset (10) svezaka i objavio četiri knjige. Posljednjih godina sam uspio prevesti i znanstveno prirediti (predgovor, proslov, bilješke i pogovor) jedne od ponajboljih Bakulinih knjiga, Patnje u Hercegovini iz 1862. godine.(A. Nikić)
Add a comment        
Čet, 19-09-2019, 11:32:50

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.