HNKMožda već sutra ujutro rano bageri krenu prekopavati trg ispod i oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, a kada zgrada počne propadati – biti će kasno. Iako su geološki stručnjaci dokazali da je teren ispod zgrade trusan, netko iz građevinskog lobija silno gura projekt izgradnje podzemnih garaža. Netko tko smatra HNK „žutom močvarom“ i tko želi uništiti posljednje znakove zagrebačke građanske kulture. Postoje još barem stotinu razloga da se garaže grade negdje drugdje,-zadržati ću se samo na jednom razlogu: Opstanak jedne kultne kulturne institucije koja je simbol nama građanima Zagreba. Za mene i moju generaciju, koja je u mladosti zavoljela kazalište, a i mlađe generacije koje smo trebali uvesti u kazalište – nepojmljivo je koliko se danas malo vodi računa o Operi, o Drami.(D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
matematikaPrije nekoliko dana znanstvenik i član HKV-a akademik Josip Pečarić Uredništvu je ovog Portala proslijedio prepisku između njega i novinara beogradskog lista NIN, Miljana Paunovića. Pitanja gospodina Paunovića i odgovori akademika Pečarića vezani su uz srbijanskog matematičara dr. Slavka Simića kojem je odbijeno objavljivanje jednog rada u hrvatskom časopisu koji se nalazi na SCIE listi, a kojega je akademik Pečarić glavni urednik. Nakon toga, u Uredništvo Portala pristiglo je i reagiranje dr. Simića na argumente akadamika Pečarića, koje objavljujemo ovdje u nastavku.(mmb)
Add a comment        
 

 
UdbaJedan naš hrvatski tjednik nedavno je uputio pitanje glavnom Državnom odvjetništvu zašto ne procesuira partizanske ubojice, na što je dobio odgovor od glasnogovornice Odvjetništva Martine Mihordin, koja na jedan potpuno neuvjerljiv način nastoji opravdati nerad, ili bolje rečeno pristrani protuhrvatski rad Odvjetništva, čiji bezobrazluk kao nema kraja. Ona govori da su nadležna državna odvjetništva informacije i materijale kojima raspolažu dostavila nadležnim policijskim upravama sa zahtjevom za provođenje izvida, u što spadaju obavijesni razgovori s preživjelim svjedocima te prikupljanje relevantne dokumentacije, no dodaje, kako su u nekoliko predmeta osumnjičenici preminuli tijekom provođenja kriminalističke obrade. Nadležna državna odvjetništva navodno i nadalje postupaju po tim predmetima, kako bi se na temelju prikupljenih relevantnih činjenica, donijele odgovarajuće državno-odvjetničke odluke. Eto, poslije tolikih silnih godina Martina Mihordin nas želi uvjeriti da glavno Državno odvjetništvo savjesno obavlja svoju dužnost. I stvarno. I mene je policijska uprava u Dubrovniku svojedobno pozvala da kao sudionik Križnih puteva 1945. dadem svoju izjavu, no u ovom cirkusu nisam želio sudjelovati i dati alibi drugu Bajiću za njegov dugogodišnji nerad, koji graniči sa sabotažom. Naime, dok su partizanske ubojice još bile na životu i u stanju nazočiti sudskim raspravama, drug Bajić nije u ovom pogledu ništa poduzimao, a sada tobože traži zločince za koje zna da ih neće više naći. (N.Mulanović)
Add a comment        
 

 
Stećci16. ožujka 2007. godine na Portalu smo objavili pismo-prosvjed prof. dr. sc Andrije Nikića, predsjednika HKD Napredak iz Mostara u svezi s obaranjem križa na Bilom Grebu, koje je u svoje osobno ime i u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar uputio sredstvima društvenog komuniciranja i Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije, negodujući zbog uništavanja još jedne srednjovjekovne nekropole svetog mjesta i pokopališta predaka [Čuvarima kulturne baštine]. Danas, dvije godine nakon tog nemilog događaja dr. Nikić ponovno piše na istu temu, jer se po njegovim saznanjima sada planira uklanjanje i preostaloga dijela prostrane nekropole na cijelom području. "Još nisam prebolio, a kamoli zaboravio nasilno uklanjanje ukrasnog i povijesnog križa s nekropole Bili Greb – točno prije dvije godine 16. ožujka 2007., s potpisima Joze Marića i Tihomira Glavaša, - evo, saznadoh od prijatelja, planira se prekapanje i uklanjanje preostaloga dijela prostrane nekropole na cijelom području. Tu se zubu vremena i barbarskim razaranjima, na drevnom i prostranom groblju, uspjelo odhrvati još samo nekoliko stećaka. Taj lokalitet je poznat ne samo susjedima nego je ucrtan na zemljopisnim kartama i upisan u znanstvene publikacije. Pošao sam u posjet našim pređima, pogledao napuštene, ali ne i zaboravljene stećke - njih pet-šest. Jednu nadgrobnu ploču umjetnik je stilizirao i ukrasio posebnim ukrasima. Na taj način joj je u živac kamen utisnuo višestruku poruku koju i danas zahvalni nasljednici i posjetioci mogu isčitavati i dičiti se umjetničkom djelu rijetke vrijednosti."(prof.dr.sc A.Nikić)
Add a comment        
 

 
vlada...Bilo nas je nekoliko koji smo najmanje tri godine upozoravali našeg premijera Ivu Sanadera da svake godine pred Božić ne povećava državni budžet za 11 ili 12 posto, da njegova Vlada bude manje rastrošna i da manje paradira... itd. Ali on bahat, ohol, bezskrupulozan, prepotentan i slijep od blještavila i glamura svoje vlasti - nije nikoga slušao, već je blistao u svom oreolu vlasti. I tako se naš državni budžet udvostručio, unatoč padu proizvodnje i izvoza. Na našu nesreću tu su se našli brojni strani zajmovi i glamur Sanaderove Vlasti se nastavljao. K tomu, prodan je «Dukat» Francuzima, prodana je «Pliva» Amerikancima, pa preprodana Židovima. Prodana je polovica Ine, itd. A državna blagajna sve praznija. Nema ni više prihoda od svih prodanih tvornica. koje više ne proizvode. Otišlo niz vjetar! Vrhnje pobraše stranci. A sudnji dan Sanaderu se neumitno primicao sve bliže i bliže... (A.R.Jadrijević)
Add a comment        
 

 
Pismo Ružice AndrićNapad na pok. Ambroza Andrića i njegovu obitelj, učinjen je u članku 'Reagiranja na članak i intervju Ružice Andrić', objavljenog 5. ožujka 2009. u Cro Express iz Melbournea (Australija). U članku nije bilo reagiranja na moje pisanje i izjave, već blaćenje moga pok. supruga Ambroza Andrića, naše dvoje djece, a mene se, na podao način prikazalo, kao mentalno bolesnu, nemoralnu i zlobnu ženu. Tko je napisao ovaj članak tajna je, jer pisac čIanka nije imao hrabrosti staviti svoje ime. Pokušala sam pronaći tko je pisac ovoga članka, ili dobiti bar neki dokaz tko ga je uputio na Cro exspress. Nisam uspjela.(R.Andrić)
Add a comment        
 

 
Krug za trgGrađanska inicijativa Krug za trg koja se zalaže za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora Tita održala je u subotu, 14. ožujka 2009. konferenciju za tisak, i to pred Muzejom za umjetnost i obrt, na uglu Klaićeve ulice i Trga. Predstavnici Inicijative željeli su javnosti priopćiti da je Odbor za imenovanje naselja, trgova i ulica Grada Zagreba negativno odgovorio na njihov zahtjev, koji je u prosincu bio upućen s javnog prosvjeda pred Kazalištem, u ime više tisuća okupljenih građana. U Odluci koju je potpisao predsjednik Odbora gospodin Ivan Šikić navedeno je da rješavanju zahtjeva na putu stoje proceduralne zapreke. Odbor je naime u svom sadašnjem mandatu već jednom raspravljao o sličnom zahtjevu te o istoj temi ne može raspravljati još jedanput. Obrazloženje Grada članovi Kruga za trg ocijenili su neprihvatljivim. Maja Runje, Tomislav Stockinger i Cika Mikolčić u svojim su obraćanjima novinarima podsjetili da Titovim partizanima nisu trebale baš nikakve procedure da u okrutne smrti otjeraju tisuće i tisuće razoružanih vojnika i civila. (M.Runje)
Add a comment        
 

 
350Mandat našeg „dragog“ predsjednika i njegovih „mudrih“ savjetnika bliži se kraju. Ljudi koji su napravili toliko „dobra“ za voljenu nam Hrvatsku nemjerljiva su: optužnice generalima, neograničeno slanje transkripta u Haag, lažna svjedoćenja, krivokletstvo, ukidanje viza Srbima, razne afere, akcije „držite lopova“, kontrola medija, izbjegavanje nazočnosti na hrvatskim državnim blagdanima, svjetska putovanja koja su „jako puno“ pridonjela gospodarskom rastu i ugledu Hrvatske u svijetu, itd. itd. Nakon dva mandata našeg „tima iz snova“, vrijeme je da se priupitamo, trebamo li, želimo li i u budućnosti takvog predsjednika i takve savjetnike koji će nam određivati budućnost po njihovom jugonostalgičarskom ukusu?(Agatha)
Add a comment        
 

 
Tomislav SunićDosad su u studiju komunističkog terora primjenjivane metode iz područja političkih znanosti, historiografije, filozofije, antropologije i međunarodnog pravosuđa. Veliki broj knjiga o komunističkim zločinima dodatno je omogućio da se upozna taj politički fenomen dvadesetog stoljeća, uz kojeg se neminovno povlači emotivno i veliko žrtvoslovlje. Bilo da je riječ o bivšoj komunističkoj Kambodži ili bivšoj komunističkoj Poljskoj, u svijesti naroda i građana bivših komunističkih država, komunizam će ostati zapamćen kao sinonim za neljudski politički sustav.(T.Sunić)
Add a comment        
Uto, 19-11-2019, 01:00:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.