TitoPo završetku Drugog svjetskog rata i nakon predaje Hrvatskih oružanih snaga NDH od oko 300.000 vojnika i velikoga broja civila, oko 200.000, žena, djece i staraca, saveznicima, na čelu sa Englezima, na Bleiburškom polju, 15. svibnja 1945., ta razoružana hrvatska vojska i taj narod su na prevaru predani u ruke svojih najgorih neprijatelja, postrojbama takozvane Jugoslavenske narodne armije, tj. partizanima. Ubrzo je, kao što znamo, započelo njihovo brutalno ubijanje, u Sloveniji i diljem Križnih puteva, kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, sve do Makedonije. Danas znamo za oko 500 Hudih jama i crnih grobišta u Sloveniji, te oko 800 u Republici Hrvatskoj i oko 90 u Bosni i Hercegovini. Mnoga grobišta još nisu otkrivena niti obilježena. Ti strašni zločini nad zarobljenom hrvatskom vojskom i hrvatskim narodom, dogodili su se protiv svakoga ljudskog i humanitarnog prava i apsolutno protivno Ženevskim konvencijama o ratnom pravu, čija potpisnica je bila i NDH. Do danas, u Republici Hrvatskoj, pa niti u Sloveniji i BiH, nitko nije za te zločine ni pravno ni moralno odgovarao, i pored Rezolucije 1481. Skupštine Europskoga parlamenta, od 25. siječnja 2006. godine, o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, te Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, od 3. srpnja 2006. godine.(dr.R.Ćavar)
Add a comment        
 

 
RuševoU selu Ruševu u Požeštini, 40-tak kilometara udaljenom od Đakova, u organizaciji Hrvatskoga društva političkih zatvorenika – Ogranka Đakovo, održana je peta po redu komemoracija žrtvama komunističkog terora, odnosno partizanskih jedinica 21. srpske i 6. ličke divizije, koje su po ulasku u Đakovo 17. travnja 1945. provodile brojna uhićenja i smaknuća. Tako je skupina od oko 200 ljudi, vojnika i civila, mahom Đakovčana i stanovnika okolnih sela, otjerana u koloni u četveroredu vezana žicom u Ruševo, gdje su po sjećanju preživjelih zvjerski ubijeni. Prema sjećanju djece ubijenih, listu za likvidaciju sastavljali su domaći komunisti, članovi Narodnooslobodilačkih odbora. (S.i P.Šola)
Add a comment        
 

 
LustracijaPojam lustracije i dekomunizacije jedna je stvar, no njihova pravna praksa sasvim je druga stvar - i praktički neizvediva u Hrvatskoj. Zašto? Odmah se postavlja pitanje kako i u kojoj mjeri pravno pokrenuti dekomunizaciju. Kojim kronološkim redom? Odgovore na ta pitanja pokušao je dati Tomislav Sunić -književnik, prevoditelj i bivši profesor politologije u SAD-u, u svome komentaru objavljenom u Hrvatskom listu. "Koje slojeve hrvatskog stanovništva i koje struke ona mora obuhvatiti? Koliko duboko ona mora zadirati? Moraju li žrtve moguće lustracije, tj. dekomunizacije, biti samo članovi bivše KPH ili, pak, njihovi pomagači - od kojih većina njih nikada nisu bili članovi KPJ ili KPH, ali koji su igrali bitnu ulogu u intelektualnom, diplomatskom i medijskom legitimiranju jugoslavenskog komunističkog terora? Želja velikog broja Hrvata za dekomunizacijom Hrvatske dobrim dijelom temelji se na rezoluciji Europskog vijeća (1481.) od 3. veljače 2006., koja oštro osuđuje komunističke zločine. No ta rezolucija nije pravomoćna. Za tekst rezolucije glasovalo je 99 europskih zastupnika, a protiv teksta rezolucije 42 zastupnika. Nakon toga bilo je dosta medijskih službenih i neslužbenih svađa i kritika povodom donošenja rezolucije, pogotovo od strane Rusije, kao i kod brojnih ljevičarskih i liberalnih intelektualaca diljem Europe."(T.Sunić)
Add a comment        
 

 
MesićU Americi predsjednički mandat traje četiri godine. A u Hrvatskoj predsjednički mandat traje pet godina. Kada se zbroji, da Stjepan Mesić je u Hrvatskoj bio dva mandata na vlasti kao predsjednik Republike Hrvatske, to znači deste godina. Ispada da Mesić (je proveo) na predsjedničkom tronu dva i pol mandata. Ono što nitko nema ima Hrvatska. Europa je u svoje društvo primila, objektivno daleko zaostalije zemlje: kao što su Rumunjska i Bugarska, za koje znamo da su iza nas u svakom pogledu. I Albanija i Makedonija će prije u EU nego Hrvatska. Mi ulazimo zadnji u razvijeni svijet. Zbog moralnog aspekta i onoga što se događa u Hrvatskoj, nema budućnosti ovom narodu. Ispada da svi (naši) predsjednici su nešto extra. Jer oni moraju biti duže izabrani na tom mjestu, nego predsjednici u naprijednom svijetu. (B.Stojković)
Add a comment        
 

 
Viktor IvančićČuli ste za Fabriku knjiga iz Beograda? Ne? Šteta, ali ne prevelika. U toj Fabrici našli su naime svoju intelektualnu domovinu neki pisci koji bi, barem podrijetlom, mogli biti iz Hrvatske, tako Dubravka Ugrešić i Viktor Ivančić. Čuli ste za Urgešićku? Svaka čast, ona piše razne romane, veli da je prognanica iz Hrvatske, ali sa stanom i prijevremenom mirovinom u Zagrebu, da joj se nađe. Stoga je njezin odabir, Fabrika knjiga, za prognanicu svakako i dosljedna destinacija tisaka njezine lektire. U Beogradu će se svakako naći i daleko više njezinih čitatelja nego li u Zagrebu. Čuli ste za Viktora Ivančića? Ne? Nikakva šteta. Ipak, da Vas podsjetim, to je bio onaj urednik onih nekoć smrtno ozbiljnih novina Feral Tribune, koji je znao sustavno unovčiti svoju ulogu »žrtve« za »Tuđmanova režima«. Kada su presušili novci za »žrtve Tuđmanova režima« iz bijeloga svijeta, ostale su tek neke nekretnine u Zagrebu i Splitu, uredno upisane na njegovo ime i ime njegove životne družice. Novinari toga listića završiše na ulici, bez plaće i nekretnina. Začudo, Ivančić i nadalje tiskom objavljuje svoje intelektualne ispljuvke, recimo u spomenutoj Fabrici u Beogradu.(Z.Drinovac)
Add a comment        
 

 
Josip MrzljakU utorak, 7. travnja mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup sa suradnicima obišao je grobište "Na sepu" kod Gornjeg Hrašćana u župi Macinec. U pratnji biskupa bili su mons Ivan Godina, biskupov tajnik marko, vlč. Stjepan Markušić, macinski župnik, te članovi Društva za obilježavanje grobišta Stjepan Jovan, Zvonimir Trupković i Franjo Talan te ekipa novinara. Krenulo se u obilazak "otvorenog" grobišta od naselja Trnovec, a nakon što je biskup upoznat s postupcima koji su poduzeti da se zaustave radovi na rekonstrukciji i istraži grobište put kroz polje, uz nasip - grobište, nastavljen je sve do spomen križa gdje su nam se pridružili predstavnici Općine Nedelišće, te članovi Društva iz Čakovca, Josip Kolarić, Mario Marcijuš i ostali, kao i ekipa HTV-a im novinaraka Glasa koncila Jasminka Bakoš Kocijan. Kod spomen križa su zapaljene svijeće, a molitvu za žrtve poubijane u lipnju 1945. godine predvodio je biskup, mons. Josip Mrzljak. Nakom molitve uputili smo se do crkve u Macincu gdje je u 18 sati biskup predvodio misno slčavlje i održao propovijed, a koncelebraciji su se pridružili fra Stanko Belobrajdić, gvardijan franjevačkog samostana iz Čakovca i vlč Josip Drvoderić, župnik župe Sveti Martin iz Donje Voće, iz Gornjevaraždinskog dekanata. U nastavku donosimo pismo biskupa Josipa Mrzljaka tati koji je «nestao» u Vukovaru 1945. godine.
Add a comment        
 

 
IsusIsus je pretrpio svoju muku i podnio tešku smrt na križu upravo za me. Sveti je Pavao u dubokoj vjeri i ljubavi prema Isusu uzviknuo i napisao: „Krist Isus dođe na svijet da spasi grešnike od kojih sam prvi ja“ (1 Tim 1,15). Pavao je imao hrabrosti napisati da je najveći grešnik, da je upravo on prvi za kojeg je Isus umro na križu. A gdje su moje suze da isplačem grijehe svoje, da kažem Isusu: „Oprosti, molim Te!“ Istinu da će Isus trpjeti i umrijeti za naše, bolje reći za moje grijehe, nalazimo već u Starome Zavjetu. Više stotina godina prije Isusova utjelovljenja i smrti na križu, prorok Izaija, nadahnut Duhom Svetim, vidio je i opisao Isusovu muku: „A On je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše Njega satriješe. Na Njega pade kazna - radi našeg mira, Njegove nas rane iscijeliše“ (Izaija 53,4-5). Sve ovo što je prorok Izaija davno napisao, doslovno se ostvarilo na Veliki petak kad je Isus za nas trpio i umro na križu.(p.M.Nikić)
Add a comment        
 

 
Aleksandra ČižmešijaRadi korektne obaviještenosti čitatelja Vašeg internetskog Portala, molim Vas da objavite sljedeće činjenice vezane uz napis prof. dr. sc. Slavka Simića o nepubliciranju matematičkog rukopisa kojeg je za objavljivanje podnio u zbornik radova međunarodne matematičke konferencije Mathematical Inequalities and Applications 2008 (MIA 2008). Konferencija je povodom obilježavanja 60. rođendana akademika Josipa Pečarića održana od 8. do 14. lipnja 2008. u Trogiru, a u njoj je sudjelovalo 135 matematičara iz 27 zemalja. Više o ovoj izuzetno uspješnoj konferenciji može se naći na http://mia2008.ele-math.com. Odabrani radovi sudionika konferencije MIA 2008 bit će u listopadu ove godine objavljeni u zborniku radova, tj. Proceedings of the Conference MIA 2008, i to u dva dijela – po jedan redoviti broj znanstvenih časopisa Mathematical Inequalities and Applications te Journal of Mathematical Inequalities. Osim sudionika, želju za objavljivanjem rada s posvetom akademiku Pečariću u navedenom zborniku iskazalo je i nekoliko uvaženih matematičara s raznih strana svijeta, a radovi su pristizali gotovo do sredine siječnja ove godine. Budući da su njihov broj i kvaliteta uvelike premašili naša očekivanja i izdavačke kapacitete, uredništvo je bilo prisiljeno naknadno dodatno postrožiti kriterije odabira radova.(prof.dr.sc.A.Čižmešija)
Add a comment        
 

 
TitoU svetoj noći na Badnjak 1945. godine je u hrvatskim obiteljima vladala nevjerojatna pustoš jer gotovo da i nije bilo obitelji kojoj nije nedostajao barem jedan njezin nestali član. Unatoč radosnoj vijesti o Isusovu rođenju je Božić 1945. bio najtužniji u cjelokupnoj milenijskoj povijesti hrvatskog naroda. Kada se hrvatskim žrtvama pribroje i židovske žrtve holokausta, hrvatski politički narod je u samo četiri godine doživio dvostruki genocid, i samo je čudo da Hrvati danas uopće postoje, s obzirom na treći genocid kojim su bili izvrgnuti od strane Miloševićeve i Kadijevićeve bande 1990. – 1995. godine. (G.Jurišić)
Add a comment        
Sri, 11-12-2019, 06:37:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.