Kajin i JakovčićPokušajmo hladne glave dokučiti i razbistriti zašto smo opet tamo gdje smo bili davne 1990.god.? I to nakon svih žrtava, nakon porušene i popaljene Hrvatske, nakon uništenih crkava, nakon izgubljene i ranjene mladosti! Nakon velikog i iskrenog zanosa, solidarnosti i hrabrosti, zajedništva i ponosa. Jeste li se umorili? Pita vas Thompson. Imate pravo reći – jesmo! I zaslužili smo odmor od politike. Mi smo svoje napravili, a vi koje smo izabrali vodite ovaj narod. Ali da bi se narod i zemlja pametno vodila, treba pameti i ljubavi za Domovinu, treba odricanja i snage. Slušam i gledam jučer Kajina u emisiji „Otvoreno“. Ne vjerujem svojim očima i ušima kolika zasljepljenost i mržnje prema braniteljima, uostalom prema svemu hrvatskom. Ma zamisli, nabija nam komplekse što se osjećamo Hrvati. Valjda bi se toga trebali stidjeti!(D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
UmbriaBilo je to početkom 20. stoljeća kad se iz Hrvatske i drugih zemlja srednje i južne Europe masovno išlo tražiti sreću u Americi. Išlo se iz potrebe - iz želje za kruhom i slobodom, vjerovalo se onima koji su prodavali ne samo putne karte nego i „maglu“, išlo se jer „svi idu“, a išlo i samo da se ide.... Tjelesno dobro razvijen, okretan i bistar momčić Božo Gicano iz Šibenika je gledao kako ljudi iz njegova mjesta svakodnevno odlaze u tu bajoslovnu Ameriku. Njegov stariji prijatelj Srećko (vjerojatno rođak) već je bio u New Yorku, gradu koji je služio kao vrata tisućama novodošljaka na novi kontinent i u novi život. Naravno, i Božo je sanjao kako će mu život biti sretan i lijep u tom velikom i bogatom svijetu, te čvrsto odluči poći preko oceana. Njegova upornost i dobra sreća su ga na neobičan način dovele do željenog cilja. Božino putovanje postade čak i atrakcija za novinare. O njemu New York Times objavi članak na temelju kojeg su ove crtice i napisane.(A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
Hrvatska pozadinska frontaU rukama mi je stara „Arena“ od 20. lipnja 1996. god. i „Globus“ od 7. studenoga 1997. god.ine Čuvam to kao dokaz postojanja 5. kolone u hrvatskom novinarstvu, nadajući se da će možda novinarka koaja je napisala članak u „Globusu“ gđa. Mare Bulić-Mrkobrad kad-tad napisati ispriku. Budući da to neću dočekati, jer niti demanti koje je poslan Globusu nije objavljen, .javljam se nakon toliko godina s jednom jedinom željom: Dokazati kako su se proizvodili lažni dokazi za blaćenje i optuživanje Hrvatske pred međunarodnim organizacijama. O čemu se radi? Bili smo humanitarna organizacija koja je od 1991. godine brinula o žrtvama rata, a nakon Bljeska i Oluje organiziramo odlazak na oslobođena područja u cilju raščišćavanja ruševina. Počinjemo s Petrinjom. Iz groblja zaraslog korovom, pronalazimo nove grobove, čistimo školu, odlazimo u Topusko, zatim u Kostajnicu, Glinu, pa Viduševac i Čuntić. Iz ruševina crkve u Viduševcu otkopavamo poznato zvono koje je kasnije u sklopu Pasionske baštine izloženo u Zagrebu na Jelačić placu. Tako iz nedjelje u nedjelju, nekoliko mjeseci.(D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
TitoŽivjeli su jednom tako otac i njegov mali sin. Otac je bio skroman čovjek, skrbio je za oboje obrađivanjem plodne zemlje koju su posjedovali, što je bilo dovoljno za koliko-toliko pristojan život. Bio je udovac i ljubav prema sinu ispunjavala mu je postojanje. Kada je sin donekle odrastao, otac mu je ispričao tužnu obiteljsku priču o tome kako je očeve roditelje i braću, kao i roditelje sinovljeve pokojne majke, prije mnogo godina prilikom pokušaja pljačke njihove kuće, beskrupulozno pobio strašan razbojnik. Tom prilikom otac je sinu pokazao fotografiju toga opakog čovjeka, sa napomenom da nikada nije uhićen i osuđen za svoje nedjelo, već je prije nekog vremena preminuo kao slobodan čovjek. Na žalost, ovdje nije kraj tužnoj sudbini ove obitelji. Jednoga dana, dok je sin ležao bolestan u krevetu, jedan maskirani čovjek ušao je u kuću sa namjerom da ubije oca i sina. Ušavši u sobu, u krevetu je zatekao bolesnog sina dok se otac nalazio na tavanu. Čuvši buku i sinovljev zov u pomoć, otac se sjurio sa tavana, upravo u trenutku kada je razbojnik sa nožem želio bez buke sinu prerezati vrat. (T.Stockinger)
Add a comment        
 

 
Ante ĐapićPrvoga dana, nakon ponovljenih izbora u Hrvatskoj, gdje je u Osijeku poražen HSP na čelu s Antom Đapićem, valjda i najslabovidniji pravaši vide da je HSP konačno politički pokopan. To su učinili neprijatelji prve i najstarije hrvatske državotvorne stranke u novijoj hrvatskoj povijesti. Zar je potrebito ovdje isticati tko je sve radio na idejnom i političkom uništenju HSP-a. Nema nikakve dvojbe da je još uvijek dosta brojna ideološka skupina u hrvatskome narodu pravaška, na zasadama nauka dr. Ante Starčevića. No i pored toga danas, u životu hrvatskoga naroda, više ne postoji HSP. Više nitko ne drži do samozvanoga predsjednika HSP-a Ante Đapića - jer on je svojim nesposobnim postupcima sustavno, svjesno ili nesvjesno, uništio HSP i praktično postao njegovim grobarom.(M.Ćavar)
Add a comment        
 

 
Kamenovan srpski autobusDan prije lokalnih izbora u Hrvatskoj nepoznati je počinitelj oštetio dva autobusa beogradskih registarskih oznaka kojima su doputovali hrvatski državljani srpske nacionalnosti na glasovanje. Za mnoge “hrvatske” medije dan kasnije ovo je bila udarna vijest. U izvještajima se spominje da je u zadarsko zaleđe stiglo 30 autobusa, kao i nepoznati broj osobnih automobila iz Srbije. Jedno je pritom izostalo, a to je hajka na te vikend birače koju obično čujemo kad se radi o hrvatskim državljanima iz Bosne i Hercegovine. Nitko ovaj put ne proziva Srbe da ne žive u Hrvatskoj, da ne plaćaju porez, doprinose i slično. A tko je zapravo bacio “kamen”? Nije li to možda Aleksandar Vučić, četnički vojvoda, više od deset godina generalni sekretar Šešeljove stranke, čiji su dolazak (provokacija) u te krajeve krajem prošle godine “hrvatski” mediji itekako dobro popratili. Isti je inače pravnik po struci, i nije “nikad čuo za stravični zločin u Škabrnji”. U svojim lažima o navodno “400.000 protjeranih nevinih pripadnika srpskog naroda” dotični, zahvaljujući medijskoj pozornosti, dodatno dolijeva ulje na vatru.
Add a comment        
 

 
Anto BakovićNaš neumorni don Anto Baković organizirao je u subotu 23. svibnja savjetovanje o demografskome preporodu Hrvata. Savjetovanje je održano u novoj dvorani "Vijenac" na Kaptolu, broj 29. Na žalost, dvorana je bila nepopunjena, iako je bilo desetak vrlo uglednih predavača s demografskog područja. Tako je slušateljstvo temeljito i vrlo iscrpno pretresalo sadašnju demografsku stagnaciju hrvatskoga naroda u domovini. Svako predavanje bilo je stručno zanimljivo za manje upućene. Pretresali su se uzroci i posljedice koje će stići hrvatski narod u dogledno vrijeme, ako se ništa ne bude poduzimalo na području nataliteta u hrvatskome narodu, koji je zasada zabrinjavajući u najvećemu dijelu domovine Hrvata. Iznašani su brojni podaci velikoga dijela domovine Hrvata gdje mortalitet itekako nadvisuje natalitet Hrvata.(M.Ćavar)
Add a comment        
 

 
Simpozij «Stopama pobijenih»u Širokom BrijeguU organizaciji Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« održan je 17. svibnja u Franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu simpozij Stopama pobijenih. Suslavljenu sv. misu, prije početka simpozija, predvodio je fra Ante Marić, izaslanik i definitor Hercegovačke franjevačke provincije te član Povjerenstva Vicepostulature za istraživanja i prikupljanje građe, uz suslavlje fra Miljenka Stojića, vicepostulatora, fra Branimira Muse, širokobriješkog gvardijana i fra Andrije Nikića, člana Vicepostulatura za prikupljanje i istraživanje građe. U samostanskoj dvorani prvi predavač na temu »Skupljanje svjedočanstava o komunističkom pogubljenju hercegovačkih franjevaca« bio je prof. dr. fra Andrija Nikić, predsjednik HKD Napredak, Mostar, koji je podsjetio da dolaskom demokracije počinje prikupljanje svjedočanstava, dokumenata i slika o stradanju hrvatskog naroda i Crkve u njemu. Međutim, pojedini hercegovački franjevci su, sjećajući se upozorenja dr. fra Dominika Mandića iz Rima, te provincijala fra Kreše Pandžića i fra Leona Petrovića, još od ranije potajno, ali ustrajno prikupljali podatke o stradanju katoličkog puka sa svojim franjevcima i svećenicima za vrijeme komunističkih olovnih vremena – o preko 17.500 sinova i kćeriju i preko 70.000 uznika – zatvorenika.(G.Jelić)
Add a comment        
 

 
Ivan StamaćU Mϋnchenu se od 7. do 10. svibnja održala 126. konvencija međunarodnoga znanstvenog društva Audio Engineering Society (AES). Pri svečanom otvaranju konvencije podijeljena su priznanja zaslužnim članovima toga društva, koje broji preko 15.000 članova širom svijeta, a ima sjedište u New Yorku. Brončana medalja AES-a za visoke domete u napretku Društva dodijeljena je hrvatskom stručnjaku s područja audia i prostorne akustike, inženjeru i skladatelju, članu HKV-a Ivanu Stamaću.
Add a comment        
Čet, 23-01-2020, 05:57:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.