Prvi splitski odredU novije vrijeme opširnije je pisano o Prvom splitskom partizanskom odredu, a donesena je i reportaža o obnovi spomenika na mjestu njegova stradanja nedaleko Košuta. Mnoge mitove i stereotipe o događajima iz hrvatske povijesti doista treba prevrednovati. Ipak, nakon neprimjerenog proglašenja “osme ofenzive” od strane Stjepana Mesića, pod sjenama žrtava u Jasenovcu, otvorena je opasnost nesrazmjernog i nekritičkog evociranja komunističke antifašističke borbe. Samo da nakon antifašističke borbe ne bismo ponovo bili izloženi i “tekovinama revolucije”. Stradanje Prvog splitskog partizanskog odreda značajan je događaj i zbog toga što je u pitanju bio veliki okršaj među Hrvatima 1941. godine.(S.Lozo)

Add a comment        
 

 

Kosor i SanaderAko je Sanader odstupio jer nema rješenja za izlazak iz krize, onda njegov izbor nasljednice nije dobronamjeran već duboko antihrvatski čin. Kako drugačije - nego kao ruganje naciji - protumačiti to što je on mnogo manje sposobnu i liderski neprepoznatljivu Jadranku Kosor gurnuo tamo gdje se sam više nije snalazio. Pa kome to nije jasno da krizna vremena traže najsposobnije na vrhu vlasti? Empatija može biti izraz dobroga srca, ali ona ništa ne govori o sposobnosti, mudrosti i odvažnosti. Može li vjerna pratilja biti pouzdana vodilja? Mogu li beskičmeni stranački poslušnici preko noći postati samostalni i odlučni lideri? Očito da na našoj političkoj sceni vladaju nejasnoće i pomutnja zbog usitnjenosti individualističkih ili grupno-interesnih vizija i nečasnih ambicija koje onemogućuju pronalaženje konsenzusa oko pravaca i sadržaja poželjnog razvoja države i društva. (P.Kuzmić)

Add a comment        
 

 

novacČesto smo se dosada pitali: da li živimo prerastrošno? Ja osobno u svojoj kući znam koliko posjedujem i koliko mogu potrošiti, u čarapu uvijek ostavim po koju kunu, ako nešto iskrsne. Ali promatrajući oko sebe čudim se svemu. Od državne rastrošnosti pa i luksuza (bilo na državnoj, gradskoj ili općinskoj razini) već odavno me hvata strah. Tko to sve plaća? Od malih nogu kao obrtničko dijete naučila sam da svaka igračka, knjiga, cipela, ima svoju cijenu, da moji roditelji najprije moraju kupiti sirovinu, izraditi u radionici neki proizvod, prodati ga, platiti porez, struju … i onda što ostane – može se potrošiti. Ali obrtnika već odavno nema, pa izgleda da nema više niti svijesti o tome da netko nešto mora proizvesti i prodati. Svoj poduzetnički radni vijek prošao mi je u neprestanom traganju za poboljšanjem kvalitete, uspješnosti poslovanja. I na koncu što su obrtnici u Hrvatskoj doživjeli?(D.Vatovac)

Add a comment        
 

 

Jurica PavičićJe li mu netko prepričao Bakarićeve riječi u ondašnjem Saboru o "najgoroj neprijateljskoj emigraciji," ili mu je ostao gorak okus u ustima prilikom slaboga odaziva nedavno održanom "hrvatskome filmskom festivalu" u New Yorku - kojemu je bio "počasni gost" - još se ne zna. Ali mržnja koja se svakotjedno iščitava iz njegovih tekstova, svjedoči da splitsko mandrilo ima velikih problema s brojnim i značajnim hrvatskim iseljeništvom. Osobno sam odbio posjetiti "hrvatski filmski festival" u središtu Manhattana zato što sam, ipak, za razliku od velike većine hrvatskih emigranata i njihove djece (koji su, onako, po inerciji, odbili posjetiti feštu jugovića), dobro obaviješten tko i kakvi su "umjetnici" tamo doživjeli svojih pet minuta "slave." Da nisam upućen u njihov rad, možda bih krivo pao pod njihovu propagandu -možda bih bio prevarenim- pa bih posjetio i ogledao vrhunska "umjetnička" djela neo-Jugoslavena na velikom ekranu. Bogu hvala, njemu mrski me «vlaški» geni obdare promućurnošću i «vlaškim šestim "čulom" koja su mi omogućila da izbjegnem filmski Jugo-fest usred grada New Yorka. Ni ovih mojih skromnih redaka nije vrijedan; ali uzimajući u obzir koliko njegova medijska kuća ima upliva u Hrvatskoj, gotovo sam prisiljen -dužan- napisati ovaj osvrt.(F.Budimlić)

Add a comment        
 

 
BiHKraljica Katarina Tomaš Kosača tijekom svoga života u kraljevskoj Bosni nije spadala u politički značajne osobe. Točnije, bila je sporedan lik van tijekova društveno važnih državničkih odluka. Tek s njenim bijegom iz Bosne i nesretnom životnom sudbinom postala je posebno važna ličnost oko koje se nekoliko stoljeća kasnije u narodu stvorio i svojevrsni mit. Kao posljednja kraljica oporučno je rimskom papi ostavila Bosnu do oslobođenja zemlje od turske vlasti, upisavši se time trajno u povijest. Nažalost, do tog oslobođenja nije došlo skoro četiri stotine godina. A i kada je na tlo BiH stupila noga austrougarskih vojnika ni to nije bilo oslobođenje u pravom smislu. Naime, do potpune slobode i jednakopravnosti nije došlo u XX. stoljeću kao niti početkom XXI. Hrvati BiH su i dalje bili ''dio nečega ili samo na papiru ravnopravna narodna komponenta'' ali istinski, nikada svoji.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiHKatarina je bila i franjevačka trećoredica. Kćerka hercega Stjepana Vukčića i žene mu Jelene, kćeri Stjepana Lazarevića, srpskog kneza, koji su bili bogumili, i žena pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Tako iz navedenog Katarininog porijekla proizlaze i određena srpska posezanja i dan danas za Bosnom. Ne može se zanijekati da se njen otac nije nazivao hercegom od svetoga Save i da nije bio povezan sa srpskim plemstvom rodbinski ili politički, no to ne daje za pravo nekome da na tom osnovu svojata nešto što u etničkoj osnovi nije njegovo. Također se može reći kako su tadašnji Srbi te po današnjoj BiH znatnim dijelom naseljenici vlaškog ili tzv. morlačkog korijena iako imenom isti - ali zapravo značajno; pojmovno, pripadnički i kulturološki različiti. Nakon višestoljetne turske vladavine, nažalost srpsko plemstvo je dobrim dijelom kao i hrvatsko, gotovo izbrisano sa političke karte. Srbi u famoznoj bitci na Kosovskom polju, a Hrvati nekih stotinu godina kasnije - u krvavoj katastrofi na Krbavskom polju kod Udbine, 9. rujna 1493. godine.[47](M.Škarica)
Add a comment        
 

 
JadovnoNakon moga više od polustoljetnog druženja i promatranja podzemnih jamskih šupljina u kršu, vjerujem da sam stekao iskustvo u procjenjivanju njihova izgleda i nastanka. Na žalost, i druženje s umrlima ili žrtvama ubačenima u njih, poučilo me je što se sve događa s njihovim tijelima, bilo da se radi o jednom ili stotinama njih. Ako sada usporedim dubinu i veličinu jame Jazovke i broj nađenih tijela u njoj, te šupljinu Šaranove jame i onoga što je u njoj nađeno, te što je u njoj – kako po objavljenim zapisima kažu – završilo, tada vidim da ipak nešto nije u redu i da to ipak ne odgovara postojećim predodžbama! Radi objašnjenja poslužio bih se jednom trivijalnom usporedbom. Zamislite si, a sigurno ste i u svojoj ruci imali otvorenu konzervu s ribicama ili staklenu bocu s krastavcima. Vidjeli ste kako su oni posloženi u njima. Svjesni smo da je to slagala ljudska ruka - kao što je i ona, koja je u jame bacala (ne)osuđene ljude.(Dr.S.Božičević)
Add a comment        
 

 
Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljećuPogledajmo još jedan pregled određenih navoda o stanju u Bosni od početka XV. stoljeća do god. 1420.: Ugarski kralj Žigmund (Sigismund) zvani Luksemburgovac, htio je poraziti ojačalog vojvodu Hrvoja Vukčića, proglasivši ga izdajnikom unatoč svim Hrvojevim naporima da dokaže odanost ugarskom dvoru. Kralj mu oduzima Split, otoke i Sanu. Hrvoje je u jednom trenutku spas vidio u savezništvu s Turcima koji na njegov poziv oko 1414. god. upadaju u Bosnu. Iako su Turci i prije u manjim vojnim skupinama tj. neovisno upadali u Bosnu, prvi put ih jedan feudalac sa tako visokim položajem i značajem otvoreno poziva da mu asistiraju u borbi za vlast! Tursko Carstvo trenutno podržava bosansko plemstvo predvođeno Tvrtkom II. kojega je Hrvoje želio dovesti na prijestolje umjesto Ostoje. Turci u bitci sljedeće godine pobjeđuju ugarsku vojsku kod Doboja u Lašvanskoj dolini pa je inače veliki ugarski utjecaj u Bosni značajno opao, a vlastela i Ostoja su se sada odjednom okrenuli protiv Ugarske. Sandalj, sin Vlatka Hranića inače rođen u sljedbi tzv. crkve bosanskih krstjana, izmirio se s Hrvojem i usprkos osmanlijskom uspjehu, politički odabir Tvrtka II. nije se dogodio. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
Matica HrvatskaHrvatski identitet je obilježen svesrdnim razvojem nacionalne svijesti o neovisnosti i samostalnosti u upravljanju svojom zemljom i pobjedom nad agresorima i izdvajanjem iz SFRJ. Hrvatski identitet se obogaćuje sviješću da je vojnom operacijom Oluja“ u okviru Domovinskog rata mlada Hrvatska država dala značajni doprinos smirivanju ratnih sukoba u BiH, i time izvršila obveze koje su bile preuzete od organa Ujedinjenih naroda odnosno snaga UN.(Luche)
Add a comment        
Sri, 1-04-2020, 19:52:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.