TomacS predstavljanja nove knjige dr. Miroslava tuđmana pod nazivom «Informacijsko ratište i informacijska znanost» Održanog 17. veljače 2009. u Novinarskom domu u Zagrebu donosimo izlaganje dr. Zdravka Tomca. "Knjiga Miroslava Tuđmana "Informacijsko ratište i informacijska znanost" u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade u Zagrebu sjajna je kombinacija analize najnovijih događanja u razvoju informacijske znanosti i analiziranja informacijskog ratišta protiv hrvatskog naroda i Hrvatske države. Prof. Tuđman naglašava da je u suvremenom svijetu pristup informacijama jedno od novih ljudskih prava odnosno da je danas borba za informacijski prostor bitna karakteristika suvremenog društva. Čovječanstvo tek od sredine 20. stoljeća dolazi u novu povijesnu situaciju, kada se može reći da svijet sve više živi u informacijskom društvu jer informacije putem novih tehnologija postaju najvažnije sredstvo nametanja svjetonazora, ponašanja ljudi i ostvarivanja vlasti i utjecaja. Prof. Tuđman pokazuje i dokazuje da mediji: pisani, elektronski i internet nisu više sustavi kojima je cilj govorenje, zastupanje i širenje istine."
Add a comment        
 

 
euSjećam se kako su majke poginulih i nestalih Vukovaraca došle u Zagreb na Trg Bana Jelačića prosvjedovati radi sramotnih Haaških optužbi trojci najodgovornijih za pokolj na Ovčari I stradanju Vukovara. Došlo ih je podržati toliko Zagrepčana koliko stane u jedan autobus. Sjećam se kako su došle majke iz Škabrnje prosvjedovati na Taj isti trg, jer traže istinu i da konačno netko bude optužen i kažnjen za zločine u Škabrnji. Došlo ih je podržati isto toliko Zagrepčana koliko stane u jedan autobus. Sjećam se i jednog aktivista za zaštitu životinja koji se zatvorio u kavez i tako protestirao zbog ubijanja životinja. Došlo ga je na Trg Bana Jelačića pogledati više ljudi nego što stane u 10 autobusa. Sjećam se kako su na Trgu Bana Jelačića došli prosvjedovati istaknuti naši intelektualci radi samita o Zapadnom Balkanu koji se održavao u Zagrebu i protiv stvaranja nove Jugoslavije, tako zvanog Zapadnog Balkana. Došlo ih je podržati manje ljudi nego onog u kavezu.Sjećam se svih godišnjica pred zidom boli u Selskoj cesti. Tu su godinama majke tražile pravdu i istinu za poginule i nestale. Podrška Zagrepčana sramotno mala. Ponekad se sramim da sam Zagrepčanin. Sjećam se istih tih Zagrepčana kako su proslavljali sve hrvatske pobjede i podržavali bivšeg predsjednika dr. Franju Tuđmana. To nije bilo tako davno da bi se moglo zaboraviti. Što se dogodilo da ti moji sugrađani zaborave sve, baš sve?(D.Kolić)
Add a comment        
 

 
branitelji...Bliže se lokalni izbori i sve je više nezavisnih braniteljskih lista. Neki govore da se branitelji ne trebaju mješati u politiku. I ja sam dugo bio protiv politike jer nas je i dovela do tu gdje jesmo. Međutim, kako ljudima koji su stvarali ovu državu, netko može reći da nema prava baviti se politikom? Znači li to da smo dobri samo kada treba glumiti topovsko meso a kada treba odlučivati o svojoj sudbini onda to trebamo prepustiti onima koji su sjedili u podrumima ili bili u Njemačkoj? Tko može donositi pravednije odluke od onih koji su bili spremni svoj život dati za Domovinu? Branitelji se moraju trgnuti i sami odlučivati o svojoj sudbini. Moraju se uključiti u lokalnu vlast kako bi se lakše borili za svoja prava. Oni koji su kalkulirali za vrijeme rata, oni sigurno neće pomoći nama jer mi im samo smetamo. Mi smo njihova nečista savjest... (Tyson)
Add a comment        
 

 
hrvatska kvalitetaKrajem prošle godine Europska komisija ponovno se oglasila u vezi akcije "Kupujmo hrvatsko" koju je 1997. g. pokrenula Hrvatska gospodarska komora. Glasnogovornica Krisztina Nagy tražila je da se kampanja obustavi, odnosno kako je to diplomatski izjavila: "Članice ne smiju organizirati, voditi ili podržavati kampanju koja bi promovirala domaće proizvode na temelju toga što su proizvedeni u njihovoj državi." Njemački tjednik "Der Spiegel" ovih je se dana, povodom diskusije o američkoj kampanji "Buy-American", pozabavio temom protekcionizma u svijetu. A on je prisutan ne samo u SAD-u nego i drugim industrijskim i zemljama u razvoju. U slučaju Europske unije sve bi dobro bilo kad bi pravila koja ona određuje, vrijedila i za njene sadašnje članice. No, ono što nama propisivaju ni sami se ne pridržavaju, a to pokazuje slijedeće stanje u par izabranih zemalja: Najjača gospodarska zemlja u Europi - Njemačka, planira državnu subvenciju auto koncerna Opel, koji je u sastavu američkog General Motorsa. Prema pisanju tiska razmišlja se i o uspostavi "Gospodarskog fonda Njemačka" u kojem bi poduzeća dobijala kredite mimo bankarskog tržišta. U okviru konjukturalnog paketa od 50 milijarda eura, njemačka je vlada za vlastito graditeljstvo izdvojila do 17,3 milijarda eura.
Add a comment        
 

 
ŠeksPrije tjedan dana slučajno sam naletio na dio jedne TV emisije u kojoj je govorio gosp. Tomislav Dragičević, predsjednik uprave Ine. On je baš u tom trenutku rekao da je HEP poskupio električnu energiju svojim potrošačima za svega 20 posto. Dakako, to je bila najobičnija laž, te sam odmah potražio pismo mog lokalnog HEP-a, odnosno ElektroIstre Pula, pogon Buje od 1. 7. 2008. i pomno ga proučio. Sutradan sam otišao u Buje i zamolio prijem kod direktora pogona. On me je (kao i uvijek dosad) primio vrlo ljubazno i susretljivo i objasnio mi da on tu ne može ništa, jer tako je kako je. A evo kako je: kada je svojom Odlukom od 12. lipnja 2008.g. Sanaderova Vlada odobrila HEP-u povećanje cijena električne energije „u prosjeku za 20 posto“, to se pravdalo ovako: poskupljenje električne energije rezultat je globalnih kretanja na tržištu, kako električne energije tako i energenata općenito (citat iz spomenutog pisma-obavijesti potrošačima). Podsjetimo se malo: tada je barel nafte bio po cijeni od 147 dolara, a već tri posljednja mjeseca je cijena barela nafte pala za najmanje 100 dolara - ispod 45 dolara, pa i ispod 40 dolara. Dakle, najmanje za dvije trećine. Razmjerno tomu su pale i ostale vrste energenata. Da je Sanaderova Vlada poštena, onda bi i cijene električne energije morale pasti barem za 40 posto. A to se nije dogodilo.(A.R.Jadrijević)
Add a comment        
 

 
NoracPozdravljam slobodno novinstvo i želju da u Hrvatskoj postoji osim slobodnog pisanja i slobodno sudstvo. Novinar Slobodne Dalmacije potrudio se zdušno pozabaviti vojnikom Mirkom Norcem, generalom Mirkom Norcem, osuđenikom Mirkom Norcem, zatvorenikom Mirkom Norcem, mladoženjom Mirkom Norcem, suđenjem, svjedocima, žrtvama, sudstvom, braniteljima, splitskom rivom… Ovaj oblik pisanja mislim da zovu istraživačko novinarstvo. Novinar je sigurno i slobodan i nepristran, kao i novine za koje radi. Prilažem za istraživanje dva svjedočanstva, istina radi se o Hrvatima, od preko 6 000 koliko je pohranjeno u Udruzi logoraša srpskih koncentracijskih logora kao poticaj slobodnim novinarima, istraživačima, zagovornicima pravne države da istraže što je s počiniteljima ovih zločina. Svjedoci također mogu zainteresiranom novinaru navesti imena zločinaca i imena ubijenih zatočenika s kojima su dijelili pakao. Ne lažu, ima ih na tisuće danas bolesnih, nemoćnih, nesretnih. Podnijeli su zlostavljanje, danas podnose podsmijeh svojih zlostavljača. Mnogi njihovi krvnici su tu, slobodni, neosuđivani, šeću se, kupuju, žene se. Nitko ne pita za njihova zlodjela a ni što rade, s kim se druže, s kim piju. Nije moguće da to nije tema za slobodnog novinara u slobodnim novinama zainteresiranog za funkcioniranje pravne države. Sudstvo bez politike. Naravno da je to jedini motiv zašto šaljem i ova dva svjedočanstva. Nesretnici moraju doživjeti pravdu. Vjerujem u novinare naklonjene istini i pravdi.(M.Slišković)
Add a comment        
 

 
HR i SLS internetskih stranica Pisma iz Njemačke donosimo razmišljanja odnosno tri kratka komentara o uvijek aktualnoj priči s uvijek aktualnim istočnim i sjeverozapadnim hrvatskim "dobronamjernim" susjedima Srbima i Slovencima i njihovim još "dobronamjernijim" politikama spram Lijepe Naše. "Dok su nam susjedi s istoka početkom devedesetih slali vojnike, tenkove, topove i drugu ratnu opremu, da nam otkinu komad zemlje i porobe nas, danas nam susjedi s zapada šalju ucjenu za ucjenom da se dokopaju onoga što nije i nemože biti njihovo. Do iscrpljenosti koriste svoju EU prednost nebili Hrvate primorali da se odreknu svoje zemlje i mora. A nisu samo nama postali antipatični. Slično mišljenje o njima imaju i Koruški Austrijanci, Talijani iz Furlanije i Julijske krajine, kao i Mađari. No zato ih izgleda ne boli glava. U svojoj aroganciji ne pristaju na nikakvu arbitražu jer dobro znaju da po međunarodnom pravu nemaju nikakvu šansu da pridobiju Savudrijsku valu. Izjava g. Vajgla, Predsjednika vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta, da “Pristup otvorenom moru je nešto na što imamo moralno pravo” je sama po sebi smiješna, a zapravo je priznanje da im je pravno gledano izlazak u otvorene vode jedan nuli."
Add a comment        
 

 
iseljeniciBosanci, Hercegovci, Dalmatinci, Istrani, Ličani, Slavonci, Zagorci i ostali domoljubi, otisnuše se nam se već više od stoljeća i pol u bili svit, pečalbu, iz svoje oskudice u potrazi za boljim životom. U srcu i duši Hrvati, na papiru Austrougari ili Talijani, po zanimanju seljaci i radnici, a svi s jednim ciljem - otrgnuti se neimaštini. Al´ su to nekad bila gadna vremena. I politička i ekonomska. Rastrkaše se na sve strane svijeta: dalekoj Australiji, Kanadi, Novom Zelandu, zemljama južne Amerike i mitskim Sjedinjenim Državama. Nasrnuše jadnici u New York, Chicago, Pittsburgh, Cleveland, Kaliforniju, Arizonu, Pensilvaniju i koje kuda da si koju koru kruva mogu zaraditi, rješiti svoje životne probleme. Pjevaše cure i žene u teškim rastancima: “Ameriko nestalo ti novca, što ja mlada ode za udovca” ili “Cure siku goru javoriku, a proklinju zemlju Ameriku”. Neki ko slijepi putnici, neki s skupo kupljenom kartom doguraše do zemlje snova. Jedan dio njih se doduše nakon nekoliko godina razočarano vratio u rodnu grudu, no većina zauvijek ostade u “Americi čemerici” nevidjevši više svoj kamen, plodnu ravnicu, rascvjetano proljeće, mirisne livade i proplanke. Mračni rudnici, tvornice i željezare bijahu mjesto gdje nisu tekli med i mlijeko, nego krv i znoj. Radilo je se i gdje se god mogao naći neki posao za 20-50 dolara mjesečno, jer i daščare u kojima su najčešće živili bile su preskupe. Oni koji su imali više sreće donesoše dolare, pokupovaše zemlju, konje, mlinove, napraviše kamene kuće koje su i danas nekima “Amerika”.
Add a comment        
 

 
BušićJedan od događaja koji su obilježili godinu 2008. na izmaku svakako je bio povratak Zvonka Bušića u Hrvatsku nakon osobne kalvarije koju je prošao kao osuđenik na doživotnu robiju u predugih 32 godine koje je proveo u američkim uzama. Petar Vulić, publicist i pjesnik iz Splita, zamolio je odgovor na gore postavljenu dilemu o smislu žrtve Zvonka Bušića. Zbilja, da li je Zvonko Bušić terorist ili domoljub? Za nas dileme nema, ali vrijedi se potruditi i to javno reći. Radi istine o žrtvi Zvonka Bušića. Zvonko Bušić sa skupinom političkih aktivista u kojoj su bili Julienne Bušić, Petar Matanić, Frane Pešut i Slobodan Vlašić, otela je 10. rujna 1976. godine američki putnički zrakoplov Boeing 727 TWA 355 na letu od New Yorka do Chicaga sa 76 putnika, s namjerom da iz njega izbace letke nad Londonom i Parizom, Zagrebom i Splitom(Solinom), u kojima se objašnjava težak položaj Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji i poziva na nezavisnost Hrvatske i na borbu protiv srpske hegemonije nad Hrvatskom. Akcija je imala veliki odjek i u tome je uspjela: tekst je objavljen na naslovnim stranama u vodećim američkim dnevnicima New York Times, Washington Post, Chicago Tribune i Los Angeles Times. Zrakoplov je sletio u Parizu gdje su se otmičari predali. Obavijestili su da se na Središnjoj željezničkoj postaji u New Yorku nalazi bomba. Prilikom pokušaja deaktiviranja bombe poginuo je američki policajac Brian Murray, a još trojica su bila ranjena.(Z.Šeparović)
Add a comment        
Ned, 20-10-2019, 19:57:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.